Koji se soj virusa širi Hrvatskom, ne znamo. Znanstvenici s ‘Ruđera’ koji su to na početku pandemije radili nisu kasnije jednostavno imali novca za istraživanje
Sporo mutira: 'Ovo cjepivo bi trebalo pokriti i novi soj virusa'
U Velikoj Britaniji otkriven je novi soj virusa koji se brzo širi, ali prema izjavama njihova ministra zdravstva Matta Hancocka, ne uzrokuje teže oblike bolesti nakon zaraze novim korona virusom. Hoće li ovakve mutacije utjecati i na proizvodnju cjepiva, odnosno hoće li dosadašnja cjepiva koja su u pripremi za proizvodnju pokrivati i nove sojeve, pojašnjava nam dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu “Ruđer Bošković”.
- mRNA cjepiva, kakvo je Pfizerovo, mogu se lako prilagoditi ovakvim promjenama jer je moguće klonirati sadržaj za bilo koju promjenu. Može se i klasično cjepivo prilagoditi, ali je postupak kompliciraniji. Inače kod ovakvih mutacija se aminokiseline na nekome mjestu u proteinu mijenjaju i takve izmjene će se i dalje događati jer virus mutira, ali ne tako brzo. Pitanje je samo hoće li dominantnu ulogu preuzeti novi soj u zemlji gdje se pojavio - kaže nam znanstvenik Vugrek.
Što se s virusom korone događa u Hrvatskoj, kaže, ne znamo.
'Cjepivo za kraj epidemije'
- Što se kod nas događa s virusom, koji soj se ovdje širi, ne znamo jer to nitko ne istražuje. Sve je stalo na onome što smo bili istražili na početku pandemije - dodao je.
S obzirom na to da većina ljudi i dalje strahuje od cijepljenja unatoč svim porukama znanstvenika koji i sami kažu da će se cijepiti, pitali smo koliko su njihovi strahovi opravdani.
- Treba razlikovati mRNA, kakvo je, recimo, Pfizerovo, od klasičnog cjepiva, kakvo su proizveli Rusi. Kad su krenuli prije par mjeseci s procjepljivanjem, rekao sam da se time ne bih cijepio jer nisu bile poznate komponente cjepiva. Pokazalo se da ne izaziva neke reakcije kod ljudi i rađeno je na principima kakva su cjepiva koja primjenjujemo zadnjih 20-40 godina i danas bih se, kažem, radije njime cijepio nego s mRNA. Proizvođači mRNA cjepiva zbog konkurencije kriju komponente - kaže nam Vugrek.
Pojasnio je i što izaziva kod nekih ljudi reakciju na cjepivo.
- Direktne nuspojave vidljive su, ako se uopće ispolje, odmah nakon cijepljenja, poput crvenila, blage temperature i slično. Njih izazivaju komponente u koje je, nazovimo to tako, zapakiran RNK virusa s lipidima kao kapljicama ulja u kojem se nalazi taj genski materijal - pojasnio je.
'Risik postoji kao i u svemu'
Ističe da to nikako ne znači da se ljudi ne trebaju cijepiti jer rizici od cijepljenja daleko su benigniji od onoga što nas čeka ako se populacije ne procijepe.
- Bez cjepiva nećemo riješiti ovu agoniju s epidemijom. Bez cjepiva nas čeka smirivanje na proljeće pa opet na jesen i zimu katastrofa. Ni zdravstveni sustav ni gospodarstvo to ne mogu izdržati. U međuvremenu će se raditi i na lijekovima koji bi trebali pomoći teže oboljelima - zaključio je Vugrek.