Sporazum iz Minska: Što je to sve dogovoreno u 13 točaka?

Pregovori u Minsku, koji su trajali punih 17 sati, otvorili su novu nadu da bi kriza u Ukrajini ipak mogla biti okončana mirnim, diplomatskim putem. Angela Merkel, François Hollande, Petro Porošenko i Vladimir Putin uspjeli su dogovoriti prvi korak na putu prema miru.

Sporazum koji su potpisali preuzima velikim dijelom točke "protokola" o prekidu vatre potpisanom 5. rujna u Minsku, razrađene u memorandumu od 19. rujna, ali koji nisu donijele trajni mir.

Novi tekst proširuje tampon zonu, od kuda treba povući teško naoružanje i inzistira da Kijev kontrolira granice kao i na provođenju ustavnih reformi u zemlji.

Sporazum potpisan u Minsku

1. Strane u sukobu se obvezuju na bilateralni prekid vatre od 15. veljače u ponoć po vremenu u Kijevu (subota 23 sata po srednjoeuropskom) u regiji Donjeck i Lugansk. Sporazum iz rujna je predviđao uspostavu prekida vatre, ali to nije ispoštovano. Novi prekid vatre, uveden 9. prosinca također nije realiziran.

2. Dokument predviđa da obje strane povuku "svo teško naoružanje kako bi se uspostavila tampon zona široka 50 km i duga 140 km". Prethodni sporazum predviđali su zonu od 30 km širine.

3. Novi dokument precizira da je sadašnja crta fronte za snage Kijeva crta fronte, a za separatiste koji su od rujna zauzeli teritorij, ona treba odgovarati crti na snazi tijekom sporazuma iz Minska 19. rujna.

4. Povlačenje teškog naoružanja treba početi najduže dva dana nakon stupanja na snagu prekida vatre i treba završiti u roku od 14 dana.

5. Tekst također predviđa "povlačenje stranih oružanih skupina, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog teritorija, pod nadzorom OESS-a".

6. Tim dokumentom se predviđa i oslobađanje svih zatvorenika i talaca zatočenih od početka sukoba u travnju. Taj uvjet je već postavljen u prethodnim sporazumima ali je bio tek djelomično poštovan. Posljednja masovna razmjena stotine zatvorenika je bila krajem prosinca.

7. Kao i prethodni sporazumi, novi dokument predviđa pokretanje dijaloga radi održavanja lokalnih izbora, sukladno ukrajinskom zakonu i radi određivanja budućeg statusa regija Donjeck i Lugansk.

8. Predviđa se i amnestija za borce uključene u sukob.

9. Kijev je već u rujnu usvojio "specijalni status" teritorija pod kontrolom pobunjenika koji im je davao više autonomije, zajamčio slobodno korištenje ruskog i predviđao organiziranje lokalnih izbora 7. prosinca. Jedan drugi zakon predviđao je amnestiju dijela pobunjeničkih boraca.

Pobunjenici su odbacili ponudu i organizirali su 2. studenoga vlastite predsjedničke i parlamentarne izbore, koje su Kijev i Zapad osudili.

10. Ukrajina je objavila poništenje dvaju zakona i od sredine studenoga je prekinula financiranje teritorija pod kontrolom pobunjenika. Pobunjenici od tada upozoravaju na "gospodarsku blokadu" koju provodi Kijev.

Dokument precizira da se moraju odrediti "načini" uspostave gospodarskih i socijalnih veza, poput isplate mirovina, između zona pod kontrolom ukrajinskih snaga i pobunjenika.

11. Ukrajina treba odrediti djelovanje svog bankovnog sustava u regijama u sukobu.

12. Kontrola granica treba biti u nadležnosti snaga Kijeva u cijelom području sukoba, nakon održavanja lokalnih izbora.

13. Tekst predviđa provođenje ustavnih reformi, među kojima pokretanje izrade novog Ustava do kraja 2015. i "decentralizaciju" regija Donjecka i Luganska u dogovoru s predstavnicima tih zona.

Bez iluzija o odgovoru

Merkel je nakon pregovora kazala da sada zaista postoji “tračak nade” da će se godinu dana duga kriza ipak riješiti za pregovaračkim stolom. No također je naglasila da ni ona ni lideri koji su na pregovorima sudjelovali nemaju nikakvih iluzija o dogovoru i da su potpuno svjesni da je pravi posao tek pred njima.

Najveće postignuće prekid vatre

Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi je objavio da je postignut dogovor. 

- Dogovorili smo se o prekidu vatre koji stupa na snagu u prvoj minuti 15. veljače. Tu je i načelni dogovor o političkom rješenju. Prvo što Ukrajina treba napraviti jest ustavna reforma koja će u obzir uzeti legitimna prava ljudi koji žive u regiji Donbasa. Otvorena su i pitanja o tome tko će kontrolirati granicu, a postoji i niz ekonomskih i humanitarnih problema koje treba riješiti, kazao je Putin.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko naglasio je kako je potpuni i bezuvjetni prekid vatre najveće postignuće pregovora u Minsku. Istodobno, pobunjenički vođa Aleksander Zaharčenko ovaj je sporazum nazvao “velikom pobjedom za Narodne Republike Donjecka i Luganska”.