Prosvjed protiv restriktivnih mjera u Londonu: 60 uhićenih

London: Prosvjed protiv restriktivnih mjera 

Više od šezdeset ljudi uhićeno je u subotu u Londonu tijekom prosvjeda organiziranih protiv restriktivnih mjera čija je svrha suzbiti daljnje širenje pandemije koronavirusa, izvijestila je policija.

Uhićenja su uslijedila jer su prosvjednici počinili niz prekršaja, među kojima je i "kršenje restriktivnih mjera donesenih zbog suzbijanja širenja koronavirusa", tvitala je londonska policija, ranije pozvavši stanovnike Londona da ne sudjeluju u demonstracijama, čije je održavanje zabranjeno zbog zatvaranja cijele zemlje.

"Očekujemo da se broj privedenih poveća", stoji u policijskom priopćenju. 

Stotine ljudi demonstrirale su na ulicama britanskoga glavnog grada prosvjedujući protiv restriktivnih mjera uvednih da bi se spriječilo širenje koronavirusa. Prosvjednici su skandirali "Sloboda!" i isticali transparente na kojima je pisalo "Prestanite nas kontrolirati" i "Ne želimo više zatvaranja".

Nakon drugoga četverotjednog zatvaranja, Velika Britanija od iduće se srijede vraća sustavu restriktivnih mjera koje su uvedene po regijama, ovisno o učestalosti i smrtnosti od virusa, a u skladu sa sustavom koji se temelji na tri razine opasnosti.

Trgovine čije otvaranje nije nužno za funkcioniranje zajednice ponovno će se otvoriti, a ukinut će se i preporuka da se ostane kod kuće. I dalje se preporučuje rad od kuće kad god je to moguće provesti.

No u dijelovima Velika Britanije s najvišom razinom opasnosti, poput Birminghama, Manchestera, Newcastlea, Bristola i Leedsa (u kojima živi ukupno 23 milijuna ljudi), pubovi i restorani ostat će i dalje zatvoreni, a klijentima će smjeti nuditi samo hranu za ponijeti i moći će obavljati isporuku.

Bit će zabranjeno druženje osoba koje nisu iz iste obitelji, u kućama i vani, uz iznimku druženja u parkovima.

S više od 57.000 mrtvih (u 28 dana od pozitivnog testa na koronavirus), Ujedinjeno Kraljevstvo je zemlja najteže pogođena pandemijom.

Slovenija: Frizeri i vlasnici fitness centara žele više potpore vlade zbog zabrane rada 

Poslovne udruge koje zastupaju interese  slovenskih frizera i fitness centara zatražile su od vlade da im pruži više potpore zbog zabrane rada i tvrde da su te aktivnosti na rubu propasti budući da se ne mogu obavljati on-line, odnosno radom kod kuće.

Zatvaranjem frizerskih salona vlada posredno potiče ilegalnu konkurenciju, odnosno crno tržište rada protiv kojega se legalni frizeri godinama bore, upozorili su u svojoj predstavci vladi, dodavši da mjere treba prilagoditi u dogovoru s njihovim sindikatom, te da bi izrazitija  pomoć  u vidu jačeg  subvencioniranja fiksnih troškova i doprinosa taj uslužni sektor mogla spasiti od velikog broja stečaja koji joj prijeti zbog duge zabrane rada, piše njihov strukovni  glasnik "Frizer", prenose slovenski mediji.

Na svoje probleme u vrijeme zatvaranja upozorili su i fitness centri koji tvrde da vježbanje u klubovima i teretanama nisu dokazani kao veći izvor zaraze koronavirusom jer su se prije zatvaranja držali svih propisanih mjera.

Upozorili su da je zatvaranjem 150 fitness klubova ugrožena egzistencija skoro 4  tisuće profesionalnih trenera te da bi država trebala biti zabrinuta padom fizičke spremnosti i zdravlja mnogih  koji kondiciju redovno održavaju na taj način.

Prema podacima slovenske porezne uprave u zemlji je  registrirano skoro 4 tisuće trenera sa priznatim statusom samostalnog poduzetnika. Oni godišnje prijavljuju prihod od svojih usluga u visini 78 milijuna eura,  Iako nisu stalno zaposleni u fitness i sportsko-rekreacijskim centrima nego za njih rade kao privatni poduzetnici, prenijeli su slovenski mediji.

Frizeri i djelatnici u fitnessima i sportsko-rekreacijskim centrima traže ublažavanje kriterija za dodjelu državnih subvencija i veće pokrivanje njihovih  troškova, doprinosa i naknada za čekanje na posao u vrijeme zatvaranja nego što je to sada slučaj budući da im kako tvrde inače prijete masovna otpuštanja i zatvaranja poduzeća koja se tim aktivnostima.

Srbija: 61 pacijent preminuo 

Crni petak skupo će koštati Srbiju, upozorili su u subotu liječnici iz Kriznog stožera, u danu kad je registriran 61 smrtni ishod covida 19, što je najviše na dnevnoj razini od početka epidemije.

„Pogledajte Zapad, pogledajte Sloveniju. Tamo Crni petak nije postojao. To ne predstavlja niti jedan promil ekonomske koristi, a od neprocjenjive je štete za zdravstvene službe i očuvanje zdravlja. U ovom trenutku je zdravlje najvažnije, pa i po cijenu ekonomije“, upozorio je član zdravstvenog dijela Kriznog stožera srbijanske vlade dr. Branislav Tiodorović.

On je, komentirajući velike gužve i redove, mahom mladih, ukazao na to kako su oni, unatoč upozoravajućem trendu rast broja umrlih i novozaraženih koronavirusom, u tržnim centrima u petak čekali da iskoriste velike popuste na početku tradicionalnih prazničnih kupnji.
 
Tiodorović je upozorio da će, u pogledu popunjenosti bolničkih kapaciteta i rastućeg trenda broja umrlih od  covida, sljedeći tjedan biti težak, a najveću opasnost vidi upravo u posljedicama Crnog petka, kada se tisuće građana, ignorirajući upozorenja epidemiologa i virusologa na visoki rizik, odlučilo za kupnju u tržnim centrima.

Srbija u subotu, prema službenim podacima Ministarstva zdravstva za posljednja 24 sata, registrirala 7.041 novi slučaj zaraze.

Na bolničkom liiječenju ukupno je 7.011 pacijenata, od koji su 254 na respiratorima.

Od početka epidemije 6. ožujka službeno je potvrđeno 163.035 slučajeva infekcije.

Komentirajući epidemiološku situaciju, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas je istaknuo kako "Srbija testira veliki broj ljudi, puno više nego zemlje u okruženju", a da "ima manje mrtvih od Makedonije, koja ima četiri puta manje stanovnika, ili Hrvatske, koja je 1,8 puta manja".

"Bugarska ima 3.600 mrtvih, Mađarska 4.800, Rumunjska 11.000, a to pokazuje koliko se naš zdravstveni sustav bori", rekao je Vučić u Nišu tijekom posjeta tenkovskim postrojbama Vojske Srbije.

Komentirajući izjavu predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije u Beogradu da je Srbija u vrhu zemalja po broju zaraženih, Vučić je ponovio kako "Srbija testira ogroman broj ljudi upravo zato da bi sačuvala njihove živote".

Nimalo optimistične brojke dolaze za Krapinsko-zagorsku županiju koju je danas i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izdvojio kao jednu od najkritičnijih, prenosi Ni Zagorje malo. Lošije stanje je jedino u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

No, u Varaždinskoj županiji, koja danas ima 301 novi slučaj zaraze, umrlo je manje ljudi. Kod njih je od početka epidemije, od ožujka, preminulo 89 ljudi pozitivnih na COVID-19. U Krapinsko-zagorskoj županiji je samo od 23. listopada do danas umrlo 95 ljudi.

Broj umrlih od Covida-19 u subotu je u Europi premašio 400.000, no Francuska i još neki dijelovi Europe ponovno otvaraju za život 'nenužne' trgovine neposredno prije početka božićnih i novogodišnjih blagdana, a nakon napretka postignutog u suzbijanju širenja pandemije koronavirusa.

Najviše je umrlih u Europi u Velikoj Britaniji (57.648), Italiji (53.677) i Francuskoj (51.999).

Većina europskih država nada se da će dosadašnje stroge mjere uspjeti ublažiti tijekom Božića i novogodišnjih praznika te na taj način obiteljima omogućiti predah prije pripreme za, kako se svijet nada, posljednji val restriktivnih mjera do početka primjene više obećavajućih novih cjepiva.

Trgovine u kojima se prodaju za život ne nužno potrebni proizvodi, svoje rolete u Francuskoj podigle su u subotu, premda barovi i restorani ostaju zatvoreni do početka sljedeće godine.

Zdravstveni dužnosnici u petak su rekli da je broj dnevno novozaraženih koronavirusom pao na 12.459 u usporedbi s 22.882 tjedan dana ranije.

Kumulativni broj evidentiranih slučajeva zaraze koronavirusom od početka izbijanja pandemije u Francuskoj iznosi preko 2,19 milijuna.

Smanjen je i broj osoba koje su zbog zaraze covidom-19 hospitalizirane, čime se nastavlja opći trend pada u posljednja dva tjedna.

Predsjednik Emmanuel Macron je ranije u tjednu kazao da bi zatvaranje, koje je u cijeloj zemlji uvedeno 30. listopada, moglo biti ukinuto 15. prosinca, ali samo ako dotad broj dnevno novozaraženih padne na 5000.

Poljska, Belgija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Irska

U subotu su se otvorili i poljski trgovački centri, a belgijske vlasti slične trgovine planiraju otvoriti od 1. prosinca, no istodobno kane zadržati aktualno djelomično zatvaranje do sredine siječnja.

O sličnim potezima ublažavanja strogih mjera razmišljaju i vlade Njemačke, Luksemburga i Nizozemske.

Talijanska je vlada od nedjelje djelomično ukinula restrikcije sjevernim pokrajinama Lombardiji i Pijemontu te u Kalabriji na jugu zemlje, izmijenivši razinu upozorenja s crvene na narančastu.

I Irska je najavila postupno ublažavanje restriktivnih mjera kako bi se omogućilo otvaranje nekih tvrtki i okupljanje obitelji uoči Božića.

Premda se širenje virusa usporava zahvaljujući višetjednim strogim mjerama ograničenja, Europa i dalje ostaje u žarištu pandemije te u proteklih tjedan dana bilježi više novozaraženih od  Sjedinjenih Država.

Globalno je službeno evidentirano više od 1,4 milijuna smrtnih slučajeva te 61 milijun slučajeva zaraze koronavirusom, premda su stvarni brojevi i dalje nepoznati jer se metode ispitivanja i izvještavanja među državama uvelike razlikuju.