Spas iz proračuna: Strankama smo dali čak 114 milijuna kuna

Prezirali vi politiku, nikad ne izlazili na izbore, gadile vam se priče o ljevici i desnici, nema veze. Svojim novcem pomoći ćete rad političkih stranaka u Hrvatskoj. Iako niste niti simpatizer, a kamoli član.

S druge strane, oni koji se zaklinju u svoje stranke imaju “zmiju u džepu” i nisu spremni financirati niti zaposlene u toliko ljubljenoj stranci. Upravo objavljeni podaci o poslovanju 35 stranaka u Hrvatskoj pokazuju da bi nosili “gaće na štapu” da nije skrojenog zakonskog sustava koji omogućuje da se financiraju novcem poreznih obveznika. Svih. U to, naravno, ne spadaju plaće zastupnika, ministara, premijera i ostalih dužnosnika. Ovo su iznosi koje stranke dobivaju iz državnih i lokalnih proračuna za svoje funkcioniranje. A tu spadaju plaće zaposlenih, domjenci, iznajmljivanje prostorija, stranački skupovi, automobili, pa čak i kupnja odijela za svoje čelnike da izgledaju “reprezentativnije”.

Lani su bili izvanredni izbori, pa su, osim redovitih prihoda iz proračuna, dobili naknade za sudjelovanje promidžbe na izborima. Dakle, to što vam se političari cere s plakata, slušate njihove radijske i televizijske poruke i obasuti ste obećanjima – u konačnici plaćate vi.

Iz našeg džepa

Što više stranka dobije zastupnika na parlamentarnim izborima, to im je veća naknada koju dobiju za pokrivanje promidžbe. Lani su ostvarili 25 milijuna kuna prihoda od tih naknada.

Zatim, za svakog zastupnika u Saboru stranke dobivaju još novca poreznih obveznika. Godišnje 50 milijuna kuna. U to, ponovimo, ne spadaju plaće samih saborskih zastupnika jer njih plaćamo posebno.

Isti model je precrtan i na lokalne uprave. Svaki vijećnik u svakoj općini, gradu ili županiji donosi stranci koju tisuću kuna. Koliko točno? Svaki grad odlučuje za sebe. Najbogatije nagrađuje Zagreb, s 2,7 milijuna kuna. Za svakog zastupnika u gradskoj skupštini stranka dobije 51.000 kuna, a za svaku zastupnicu 56.450 kuna godišnje.

I tako do najmanje općine. Pa nije ni čudo da su stranke sakupile iz lokalnih proračuna ukupno 37 milijuna kuna.

Tako da, iako stranke uvijek kažu da se njihovi ljudi žele boriti za lokalno stanovništvo, ipak svaki zastupnik i u najmanjoj općini nosi i novac. Nije ni čudo da je zato nakon lokalnih izbora ove godine dio SDP-ovaca zavapio da će bankrotirati jer su izgubili trećinu lokalnih zastupnika.

Da ne dobivaju iz proračuna, mnoge stranke ne bi mogle platiti ni svoje zaposlene.

Godine 2016. imale su ukupan prihod od 147 milijuna kuna, a od toga smo im kroz državni proračun i lokalne proračune mi dali 114 milijuna. Istodobno su sve stranke zajedno sakupile od članarina 11 milijuna kuna, a od donacija 14,3 milijuna kuna.

Imaju debele račune

Uzmimo najveću stranku HDZ. Za razliku od godina ranije kad je Tomislav Karamarko ostavio stranku u minusima, s Andrejem Plenkovićem na čelu HDZ je prošle godine podebljao svoj stranački račun. Završili su u plusu od 7 milijuna kuna zbog izborne pobjede. Kako bi vratili dugove, morali su dizati i kredite, jedan 2013. i jedan nakon što je Plenković preuzeo stranku. A “skresao” je novi šef i troškove za slavlja. Unatoč financijskom plusu, velika pobjeda nije bila popraćena i velikim slavljem. Sve je bilo skromno, u stranačkim prostorijama samo za odabrane, nije bilo velikog okupljanja, opijanja, meze i valjanja po podovima. Zbog čega je velika većina desnice u samom startu bila razočarana u novog šefa.

Od 52,1 milijuna prihoda, iz proračuna (državnog i lokalnih) HDZ je dobio 37,9 milijuna ili 60 posto, članarina 5,8 milijuna, a donacija 8,2 milijuna kuna. Istodobno su im rashodi samo za zaposlene iznosili 9,2 milijuna. Dakle, njihovih 200.000 članova ne može platiti ni zaposlene svoje stranke!

Druga najveća stranka, SDP, lani je dobila 28,3 milijuna kuna iz državnog i lokalnih proračuna. Od članarina je skupila 2,4 milijuna, a od donacija 682.175 kuna. Na zaposlene su potrošili čak tri puta više od toga, odnosno 7,3 milijuna. Uz to su još potrošili na promidžbu gotovo četiri milijuna te na druge materijalne rashode, kao što su prijevoz, službena vozila, telefon, najam poslovnih i javnih površina i slično, vrtoglavih 23 milijuna kuna. Prošlu su godinu zaključili u debelome minusu od 3,2 milijuna kuna. Pa je šef Davor Bernardić dignuo i kredit i založio stranačku imovinu, što je dovelo do novih sukoba unutar stranke.     

Kredit je podignut u Erste banci, a kao jamstvo da će ga vratiti založili su stranačke prostorije u zagrebačkome Maksimiru od oko 400 četvornih metara te nekretninu u Umagu. A početkom ove godine SDP, koji ima 35.738 članova, upravo je zbog financijskog škripca povećao članarinu, koja sad iznosi do 3000 kuna, čime je teret vraćanja dugova djelomično prebacio i na leđa članova, osobito onih s većom zaradom.

Troše novac koji nemaju

Zbog novca iz državne blagajne Mostu je lani pala sjekira u med. Prošle godine od članarina nisu uprihodili ništa jer ih nisu ni naplaćivali, ali su dobili 10,6 milijuna kuna iz proračuna i 53.000 kuna donacija. Zahvaljujući upravo državnom i našem novcu, platili su svoje zaposlenike i na ostale rashode potrošili šest milijuna, pa su godinu zaključili u plusu. Od ove godine ipak su uveli naplatu članarina onima koji su se upisali u stranku.

Iako od svojih članova nisu dobili ni kunu, apsolutno ništa, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) lani je, s tadašnjim čelnikom Draganom Vulinom, godinu zaključio s viškom od 1,2 milijuna kuna. Da je samo do članarina, i Hrvatska seljačka stranka odavno bi propala. Također ne bi imala dovoljno novca za svoje zaposlenike i ostale troškove promidžbe da nisu dobili financijsku injekciju iz države i lokalnih jedinica. Zanimljivo, Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) niti kune nije dobila od članarina i donacija, ali su uspjeli pokriti svoje troškove. Naravno, dobivši 474.451 kunu iz proračuna. HNS, koji je na izbore išao u koaliciji sa SDP-om, a onda ga napustio zbog HDZ-a, s kojim je sad na vlasti, prošle godine našao se u financijskim poteškoćama. Iako su imali ukupne prihode od 9,8 milijuna kuna, od čega su iz državnog i lokalnih proračuna dobili sedam milijuna, to im nije bilo dovoljno. Godinu su zaključili sa 770.000 kuna minusa.

I dok se iz Živog zida svemu protive, ovim zakonodavnim okvirom itekako su profitirali i dobili 879.054 kune iz državnog proračuna. Članarinama i donacijama uspjeli su pokriti rashode i završiti u plusu.

Izvješće o reviziji pokazuje kako većina stranaka i dalje ne uvažava preporuke koje je revizija dala za 2015. godinu. Pa su tako utvrđene nepravilnosti u stranci Milan Bandić - Stranka rada i solidarnosti, ali i u HSS-u i Živom zidu jer nisu sastavili temeljne financijske izvještaje na propisan način.

Ne želi ništa mijenjati

Revizija je utvrdila da je Bandićeva stranka poseban račun za financiranje izborne promidžbe za izbor zastupnika zatvoren tek u rujnu 2017., a nije zatvoren u roku 30 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova promidžbe.

Bandić to nije učinio prvi put. Naime, to je napravio i u razdoblju nakon predsjedničkih izbora 2009. godine, kada je primio više od 24,7 milijuna kuna nakon što su izbori bili davno gotovi. Donacije su tada stigle nakon završnog izvješća Državnog izbornog povjerenstva. Bandić je prikazao planirane prihode i rashode u iznosu od 1,25 milijuna kuna, no podaci pokazuju da su na kraju bili 3,2 milijuna kuna, a rashodi četiri milijuna te je u konačnici zabilježen manjak u iznosu od 827.000 kuna. Dvije najveće stranke, ali niti itko drugi, ovaj sustav ne žele mijenjati. Dok je SDP bio na vlasti, njihov ministar uprave Arsen Bauk često je govorio: “Bolje da se stranke financiraju iz javnih sredstava nego crnim fondovima.” Niti HDZ nema ni u malom prstu promjenu ovog načina financiranja sad kad ima vlast i ministra uprave Lovru Kuščevića. O ovoj temi samo je neko vrijeme promjene želio Most i čak je predložio rezanje novca. No to je tek djelomično uspio, pa je odustao. Iako jedni druge često napadaju zbog rastrošnosti, o ovoj temi stranke imaju suglasje i mir. Na naš račun.     

Sjekira u med

Most je prošle godine od ukupnih prihoda u iznosu od 10,7 milijuna, iz državnog i lokalnih proračuna dobio 10,6 milijuna kuna.

Spas iz proračuna

Najveća stranka, HDZ, zahvaljujući izbornoj pobjedi, dobila je najviše novca iz proračuna. Ukupni su im prihodi 52,1 milijun kuna, od čega su iz državnog i lokalnih proračuna dobili 37,9 milijuna kuna.