Spaljena zemlja, zločini i otpor: 1000 dana rata u Ukrajini, ovo je 30 ključnih detalja sukoba

Kijev će pasti za nekoliko dana. Maksimalno nekoliko tjedana. Ukrajina nema šanse... Ponavljale su ovu rečenicu na tisuće puta razne sluge Kremlja u prvim danima rata. U kolaps Ukrajine i uspješnost "Specijalne vojne operacije", kako u Rusiji nazivaju krvavi rat, vjerovao je cijeli ruski vrh, uključujući i glavnog odgovornog za rat, Vladimira Putina.

Ali prođe evo tisuća dana rata, ali Ukrajina još stoji. "Druga najjača vojska svijeta", kako su tepali ruskoj vojsci prije početka ovog rata, ne uspijeva probiti ukrajinske linije, kontroliraju oko 20 posto ukrajinskog teritorija, većih pomaka nema mjesecima. 

Za vas smo izdvojili 30 ključnih datuma ovog rata. Ovo je najveća vremenska crta rata u Ukrajini...

1. Početak rata, 24. veljače 2022. 

Tjednima je Putin gomilao vojsku na granici, svijet je strahovao i iščekivao početak rata, nadali su svi se ipak kako će se sukob možda izbjeći... A onda je krenulo... Ruske snage u ranim satima 24. veljače napale su Ukrajinu.

- Donio sam odluku o provođenju specijalne vojne operacije. Njezin cilj je zaštita ljudi koji su osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima. I stoga ćemo pokušati demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu. I također ćemo privesti pravdi one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima, uključujući građane Ruske Federacije. Rusija se ne može osjećati sigurno, razvijati se i postojati uz stalnu prijetnju koja izvire iz suvremene Ukrajine- kazao je Putin proglašavajući početak invazije...

Eksplozije su odjekivali Kijevom, Harkivom, Mariupoljem... Na ruskom udaru našla se i ukrajinska vojna infrastruktura širom države. 

Rusi su prvog dana rata zauzeli nuklearnu elektranu Černobil, vodila se i teška bitka za aerodrom Antonov u okolici Kijeva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski proglasio je ratno stanje u državi i pozvao građane na otpor, brojne zapadne zemlje odmah su osudile rusku invaziju..

2. "Nema bijega" - 26. veljače 2022. 

"Treba bi naoružanje, a ne prijevoz. Bitka se vodi ovdje", poručio je u prvim danima rata ukrajinski predsjednik Zelenski zapadnim saveznicima koji su mu ponudili i savjetovali da se evakuira iz Kijeva.

On je to odmah odbio.

- Branit ćemo ovu državu - poručio je tad Zelenski, dok su američke obavještajne službe potvrdile kako je Zelenski ruska meta broj jedan.

Rusi su prvih dana rata Kijev zasipali raketama, kopnene trupe pokušale su se probiti do centra, jedan od glavnih ciljeva im je bio zauzeti aerodrom Antonov i tamo stvoriti logističku bazu... Tih prvih tjedan dana rata zaista se činilo kako bi Rusija mogla natjerati Ukrajinu na kapitulaciju u kratkom roku.

3. Rusi zauzimaju Herson - 2. ožujka 2022. 

Herson je postao prvi veći ukrajinski grad kojeg su ruske trupe uspjele zauzeti. To im je omogućilo ključnu poziciju na jugu Ukrajine i otvorilo mogućnost daljnjeg napredovanja prema Mikolajivu i Odesi.

Dolazak ruskih snaga iz pravca Krima bio je brz; koristili su tenkove i oklopna vozila kako bi probili prve linije obrane, ukrajinske snage nisu se stigle ni kako treba pripremiti za napad.

Prosvjedi lokalnog stanovništva počeli su ubrzo nakon što su Rusi preuzeli kontrolu nad gradom. Unatoč prisustvu okupatorske vojske, stotine stanovnika izlazile su na ulice s ukrajinskim zastavama prosvjedujući protiv okupacije. Ruske snage su gušile prosvjede, koristile nasilje, brojni Ukrajinci su pritvoreni i mučeni. Ali ukrajinski otpor je opstao. Jasno su im poručili da Herson nikad neće biti ruski.

Kontrolu nad Hersonom Rusi su zadržali do studenog 2022. godine, kad ih Ukrajinci uspijevaju 'izbaciti' iz grada.

4. Pad drona u Zagrebu, 10. ožujka 2022. 

Pad drona na Zagreb? Hrvatska vlada ima sve informacije, rekao je prije kojeg tjedna drugi čovjek NATO-a, Boris Ruge na Saborskom odboru za vanjsku politiku i malo je reći iznenadio sve prisutne. Jer hrvatska Vlada, što god da o tome zna, već mjesecima o dronu službeno šuti.

Nikad nismo saznali prave rezultate istrage - tko je uopće poslao dron na Zagreb i zašto? Pao je u blizini studentskoga doma na Savi i ostavio ogroman krater. Da je bilo samo 50-ak metara ili možda dalje, mogao je odnijeti stotine žrtava. U 12 paviljona doma živi preko četiri tisuće studenata. 

Bespilotna letjelica ušla je u rumunjski zračni prostor u 23.23 sati (22:23 po hrvatskom vremenu) Tu su je promatrale rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je tri minute. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor, čak 40 minuta, gdje ju je promatralo i mađarsko ratno zrakoplovstvo. Na kraju je ušla u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara. Tu ju je primijetio hrvatski vojni radar.

OVDJE PROČITAJTE VIŠE O TEMI

5. Pokolj u mariupoljskom kazalištu - 16. ožujka 2022. 

U jutarnjim satima 16. ožujka, oko deset sati, ruski avioni bacaju dvije bombe od 500 kilograma na gradsko kazalište u Mariupolju. Bombe su eksplodirale istovremeno, zgrada se počela urušavati... U trenutku napadu kazalište je kao sklonište koristilo oko 1200 civila, prema ukrajinskim procjenama u napadu je ubijeno najmanje 300 ljudi.

Stotine nevinih civila koristile su kazalište kao sklonište od početka opsade Mariupolja krajem veljače. Kako bi okupatori znali da su u njemu civili i djeca, ispred i iza kazališta velikim slovima bila je ispisana riječ "djeca" na ruskom jeziku. Satelitske snimke Maxara, nastale 14. ožujka, jasno prikazuju ove natpise. No bombe su svejedno pale. Spašavanje preživjelih bilo je jako teško, pa i gotovo nemoguće, zbog konstantnih ruskih napada i borbi po gradu.

Iako sve istrage ukazuju da Rusi stoje iza napada, Kremlj je to demantirao. Kažu da nisu imali veze s tim, da je to djelo ukrajinskih nacionalista, izveden da se okalja ugled Rusije...

Što prije su se potrudili ukloniti dokaze.

Američki državni tajnik Antony Blinken poručio je uskoro da su ruske snage počinile 'strašne zločine' u Mariupolju, uključujući napad na kazalište koje je služilo kao sklonište za civile. 

Rusi su počeli uklanjati ruševine čim su zauzeli grad, Ukrajina i razne strane organizacije poručile su kako Rusija tako uništava dokaze...

- Svijet mora zapamtiti sve što je Rusija učinila Ukrajini i Ukrajincima, a svaki ruski ubojica mora odgovarati za svoje postupke - kazao je Zelenski na drugu obljetnicu zločina.

6. Rusi se povlače iz predgrađa Kijeva - 29. ožujka 2022. 

Krajem ožujka 2022. godine ruska vojska povlači se iz predgrađa Kijeva. Misija o zauzimanju glavnog ukrajinskog grada je propala, Rusi nisu očekivali tako snažan i kvalitetan otpor, Ukrajinci su uspjeli organizirati obranu i odbiti pa i potisnuti ruske snage.

Jednom kad su ušli u Irpin, Buču... Ukrajinci su ostali u šoku. Gotovo mjesec dana Rusi su provodili užasne zločine nad lokalnim stanovništvom, tijela ubijenih ostavljana su na cesti, valjda kao upozorenje drugima.

Ukrajinci su protutenkovskim oružjem uništili na desetke ruskih tenkova koji su 'zapeli' u kolonama, koristili su to što poznaju lokalni teren i mamili su Ruse u zasjede, uništili su im opskrbne rute... Bila je to munjevita i uspješna akcija, trupe Kremlja u panici su napuštale svoje položaje.

Nakon neuspjeha u Kijevu, Rusi su promijenili prioritete te su fokusirali na istok i jug Ukrajine. 

7. Otkriće užasnog masakra u Buči - 2. travnja 2022. 

Smrt posvuda...

Nakon povlačenja ruske vojske iz predgrađa Kijeva krajem ožujka 2022. godine, ukrajinske vlasti, ali i međunarodni promatrači, otkrili su tijela brojnih civila na ulicama, ali i u masovnim grobnicama. Najgora je situacija bila u Buči...

Ukrajinci su izvijestili o pronalasku ukupno 458 tijela, među njima je bilo devetero maloljetnih žrtava.

Kad su užasne fotografije obišle svijet, Moskva je imala spremnu reakciju - to nema veze s nama, to je lažirano i inscenirano, sve je to Ukrajina izmislila, poručili su iz Kremlja.

Mnoge žrtve Rusi su i mučili, dio ubijenih imao je zavezane ruke, pogubljeni su metkom u potiljak. Zabilježeni su i slučajevi silovanja.

Nezavisne istrage pokazale su da je masakr izvela ruska 234. zračno-jurišna pukovnija.

- Izveli su mi muža iz kuće, natjerali ga da klekne pa upucali. Nakon toga su opušteno sjedili kraj njegova tijela. Moj muž nikad nije bio vojnik, nikad nije držao oružje u ruci. To nisu ljudi, to su zvijeri - ispričala je Irina Abramova, koja je preživjela rusku okupaciju ovog kijevskog predgrađa.

- Ovo su ratni zločini i svijet će ih priznati kao genocid- rekao je Zelenski, koji je ubrzo nakon oslobađanja posjetio Buču...

8. Pad Mariupolja - 20. svibnja 2022. 

Nakon višemjesečne opsade i konstantnog bombardiranja, Mariupolj 20. svibnja pada pod rusku kontrolu. Zadnja točka otpora bila je čeličana Azovstal, u kojoj su utočište pronašli pripadnici pukovnije Azov i drugih vojnih, ali i civilnih snaga koje su branile grad. 

Grad je do tad gotovo pa uništen, smrt je bila na svakom koraku...

- To je apokalipsa. Situacija se ne može drugačije opisati - poručili su iz Crvenog križa o događanjima u gradu.

Predaju branitelja u Mariupolju, uključujući pukovniju Azov u čeličani Azovstal, naredilo je ukrajinsko vojno zapovjedništvo u suradnji s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Ukrajinski vojni dužnosnici su poručili kako je odluka donesena kako bi se sačuvali životi vojnika, koje kasnije mogu dobiti natrag u vojnim razmjenama...

9. Rusi zauzimaju Sjeverodonjeck, 25. lipnja 2022. 

U svibnju 2022. godine zauzimanje Sjeverodonjecka postaje glavna misija ruskim trupama u Luhansku. Rusi su polako lomili otpor Ukrajinaca, početkom lipnja preuzeli su kontrolu nad polovicom grada, sredinom lipnja kontrolirali su oko 80 posto grada, a 24. lipnja stigla je naredba ukrajinskih vlasti svojim snagama da se evakuiraju iz grada.

Smrt i ruševine su dominirale tad gradom, sve je izgledalo kao neka scena iz horor filmova.

Sjeverodonjeck bio je jedan od zadnjih velikih gradova u Luhansku koje su Ukrajinci kontrolirali i za Ruse je ova pobjeda imala itekako bitan simbolički značaj. S njegovim osvajanjem ostvarili su i preduvjete za daljnje napredovanje prema Lisičansku..

Rusi danas kontroliraju gotovo cijelu regiju Luhansk...

10. Dogovor o izvozu žitarica, 22. srpnja 2022.

Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu izvoz žitarica iz Ukrajina teško je narušen. Više od četiri mjeseca ruski brodovi blokirali su ukrajinske luke u Crnom moru, cijene žitarica su narasle na svjetskom tržištu...

No onda je uz posredovanje UN-a i Turske postignut dogovor o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog koridora u Crnom moru. Ukrajina i Rusija potpisale su odvojene, ali identične sporazume. 

Otprilike godinu dana poslije, 17. srpnja 2023. godine, sporazum je istekao i nije obnovljen, Rusi nisu bili zadovoljni uvjetima. U tom periodu više od 1000 brodova napustilo je ukrajinske luke noseći žito u 45 država...

11. Putinova djelomična mobilizacija, 21. rujna 2022. 

Izravni letovi iz Moskve za Tursku i Armeniju, u koje su Rusi mogli ući bez vize, rasprodani su u roku nekoliko minuta. Oni 'tanjeg' džepa sjeli su u automobile i krenuli put granica, bitno je bilo samo izaći iz države. Treći su spas potražili po šumama. Bolje i to nego da ih pošalju u rat... Četvrti su plaćali liječnicima tisuće dolara za lažne potvrde koje bi ih poštedjele služenja vojske, a bilo je i onih koji su namjerno padali i lomili noge, ruke... 

Prava panika zavladala je u Rusiji nakon što je Putin u rujnu 2022. godine proglasio 'djelomičnu mobilizaciju' i naredio novačenje 300.000 ljudi u vojsku.

I odmah je počelo. Da se izbjegnu prosvjedi i negodovanja u velikim gradovima, masovno je novačio iz udaljenih ruskih pokrajina, vojnici su upadali i u kuće, fakultete, tvornice i, u principu, otimali ljude.

- Na dan Putinove objave, lokalne vlasti u Burjatiji noću su dolazile u domove ljudi. Uzimali su ljude iz kreveta. Neki nisu ni dobili otkaze, samo su ih dovukli u autobuse i prijavili u vojne baze. Odvodili su sve, čak i ljude s petero djece, nekoliko muškaraca iz iste obitelji - upozoravali su stručnjaci tad...

12. Eksplozija plinovoda Sjeverni tok, 26. rujna 2022. godine

U rujnu 2022. godine plinovodi Sjeverni tok 1 i 2, koji povezuju Njemačku i Rusiju preko Baltičkog mora, pretrpjeli su značajna oštećenja uslijed podvodnih eksplozija. Istrage su potvrdile da je bila riječ o sabotaži.

Seizmolozi iz Švedske i Norveške zabilježili su dvije eksplozije u blizini mjesta gdje je kasnije otkriveno curenje plina. Iako su istrage otkrile da su eksplozije izazvale oštećenja, odgovorna strana nije službeno identificirana. Odmah su krenule brojne špekulacije i nagađanja o krivcu...

Wall Street Journal objavio je u kolovozu ove godine kako je sabotažu plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru odobrio je najviši vrh u Kijevu, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog. Po pisanju američkog lista, koje se temeljilo na ukrajinskim vojnim izvorima, napad eksplozivom u moru izveden je pod vodstvom glavnog zapovjednika ukrajinske vojske u to vrijeme, Valerija Zalužnog, i to unatoč tome što se Zelenski u međuvremenu predomislio i zatražio da se plan obustavi.

WSJ je pisao da je Zelenski odustao od plana nakon upozorenja CIA-e, ali da je od vojnog vrha dobio odgovor da je plan već u pokretu i da ga se ne može zaustaviti. 

Rusija je više puta rekla da su napad na Sjeverni tok izvele Sjedinjene Države i Velika Britanija, a Washington i London odbacili su te optužbe.

Ruski ministar Sergej Lavrov kazao je u više navrata da je "jasno" da su Sjedinjene Američke Države naredile napade na plinovod i da Ukrajina to ne bi napravila bez njihova dopuštenja...

13. Rusija anektira četiri ukrajinske regije, 30. rujna 2022. 

"Kuc-kuc, mi smo ruska vojska, evo nas s puškama vama na vrata. Došli smo provesti referendum. Ovako dolaskom na vrata vama olakšavamo, samo vi pripazite što ćete zaokružiti..." Otprilike tako izgledale su scene u ukrajinskim regijama Luhansk, Donjeck, Zaporižje i Herson u rujnu 2022. godine.

Na tom 'referendumu' stanovnici ukrajinskih regija, koje Rusija niti u cijelosti ne kontrolira, trebali su odlučiti o pridruživanju Rusiji. Ali rezultati su unaprijed odlučeni, glasovi su se brojali pro-forme. 

Cijeli zapadni svijet osudio je ovaj referendum, njegove rezultate ne priznaju, a Putin je koji tjedan nakon provedbe 'referenduma' slavodobitno poručio kako je 'pobijedila' volja naroda...

- Znate da su u Donjecku, Zaporižju, Hersonu i Luhansku održani referendumi. Glasovi su prebrojani i ljudi su definitivno odlučili, bez ikakve sumnje. To je volja milijuna ljudi, Rusija sad ima četiri nove regije - kazao je Putin u jesen 2022. godine.

14. Eksplozija na Krimskom mostu, 8. listopada 2022. 

U jednom trenutku sve je mirno, u drugome velika vatrena kugla prekriva sve. Žestoka eksplozija zatresla je Krimski most tog 8. listopada, dan nakon što je Vladimir Putin proslavio rođendan...

Ukrajina u početku nije priznala odgovornost, tek godinu dana kasnije poručili su kako je to bila njihova operacija.

- Nema sumnje, ovo je teroristički napad, uništenje civilne infrastrukture - kazao je u svojem obraćanju Putin.

Njegovi vjerni podanici odmah su se na televiziji počeli zalagati za udare na ukrajinsku infrastrukturu, tražili su osvetu.

Rusi su istragom zaključili kako je most raznijela bomba skrivena u kamionu, neki špekuliraju kako je ipak bila riječ o podvodnom dronu koji je bio 'napunjen' eksplozivima.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:30

Spaljena zemlja, zločini i otpor: 1000 dana rata u Ukrajini, ovo je 30 ključnih detalja sukoba | Video: 24sata Video

15. Ukrajina vraća kontrolu nad Hersonom, 11. studenog 2022. 

Na lica stanovnika Hersona nakon nekoliko mjeseci vratili su se osmijesi. Sredinom studenog njih stotine pohrlilo je na ulice dočekati oslobodilačku ukrajinsku vojsku, Rusi nisu uspjeli zadržati kontrolu nad gradom kojeg su osvojili na samom početku rata...

Volodimir Zelenski posjetio je grad treći dan nakon njegova oslobađanja.

- Jako sam sretan što je grad oslobođen - kazao je Zelenski koji se tom prilikom zahvalio NATO-u i drugim saveznicima. 

U Moskvi su bili bijesni, nisu očekivali da će se Zelenski usuditi približiti gradu koji je i dalje bio pod jakim ruskim napadima.

- Ostavljamo ovo bez komentara, znate da je to teritorij Ruske Federacije, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov nakon što su ga novinari upitali da prokomentira dolazak Volodimira Zelenskog u oslobođeni Herson.

Snažan je to bio šamar Putinu i ostatku društva u Moskvi, prijestolnicom regije koju su prije kojeg tjedna proglasili svojom sad šeta ukrajinski vođa.

16. Projektil pada na poljsko mjesto Przewodów, 15. studenog 2022. 

Tog 15. studenog na selu poljsko selo Przewodów, na samoj granici s Ukrajinom, pao je projektil. Poginule su dvije osobe.

NATO je odmah sazvao hitan sastanak kako bi se procijenila situacija, glavni tajnik Jens Stoltenberg poručio je kako nema naznaka da je to bio namjeran napad na NATO teritorij...

Iz Ukrajine su prvotno tvrdili kako je riječ o ruskom projektilu, ali istraga je sugerirala kako je riječ o ukrajinskom zalutalom projektilu protuzračne obrane. Tog dana Ukrajina se našla pod jednim od većih ruskih napada i sve u istrazi vodi prema tome da je ukrajinski projektil S-300 promašio svoju metu i pao na poljski teritorij. 

17. Biden stiže u Kijev, 20. veljače 2023. .

Avionom do Poljske, pa deset sati vožnje vlakom, i eto nam Joea Bidena u Kijevu. Posjet je isplaniran i dogovoren u strogoj tajnosti, bio je to prvi Bidenov dolazak u Ukrajinu od početka ruske agresije,  i to baš uoči prve godišnjice početka rata.

I snažna poruka Rusiji i svijetu - Amerika stoji uz Ukrajinu. 

Iz Bijele kuće su o Bidenovom putu obavijestili i Rusiju, ali tek nekoliko sati uoči. Nikakve dodatne detalje nisu htjeli pružiti.

- Godinu dana kasnije - Kijev stoji. I Ukrajina stoji. Demokracija stoji. Amerikanci su uz vas, svijet je uz vas - kazao je Biden prilikom posjete Ukrajini u veljači 2023. godine.

Dva mjeseca ranije Zelenski je posjetio Washington gdje je apelirao na SAD da im dodatno pomogne u borbi protiv agresora...

18. Pad Bahmuta, 20. svibnja 2023. 

Prije početka ovog krvavog rata malo tko je u Hrvatskoj uopće čuo za Bahmut. Bio je to grad od nekih 70.000 stanovnika, po broju stanovnika niti među 50. najvećih u Ukrajini.  Točnije, ako vas baš zanima, 58. po populaciji, tek 8. u regiji Donjeck kojoj pripada.

Bilo je ovdje žestokih sukoba i 2014. godine, ali ljudi su se počeli okretat budućnosti, rat je bio iza njih...

Ali rat je opet stigao. 

Putin je u osvajanje Bahmuta poslao Prigožina i njegovu Wagner grupu. Bivši zatvorenici korišteni su kao topovsko meso, kao mamci za ukrajinske snajpere, samo da im otkriju položaje, za kojeg mrtvog ubojicu više nikog nije briga...

- Oni ne uzimaju u obzir svoje gubitke u pokušaju da zauzmu grad. Zadatak naših snaga u Bahmutu je nanijeti što više gubitaka neprijatelju. Svaki metar ukrajinske zemlje stoji neprijatelja stotine život - kazali su ukrajinski branitelji Bahmuta. 

- Naš tip na strojnici je umalo izgubio razum. Pucao je u njih i znao je da ih je pogodio, ali oni ne padaju. Tek nakon nekog vremena kad iskrvare se sruše na zemlju - ispričao je ukrajinski vojnik Andrij, koji je scene s bojišnice usporedio s onima iz zombi-horor filmova.

- Penju se preko leševa svojih prijatelja, gaze po njima... Po meni, vrlo vjerojatno im daju neke droge prije napada. Tako izgledaju - dodao je o bitkama u Bahmutu.

Prigožin je nakon osvajanja grada odmah udario po ruskom vojnom vrhu i prozvao ih je da će sad tu doći dijeliti medalje, iako baš ništa nisu napravili.

Od grada nakon mjeseci ratovanja nije ostalo gotovo ništa, spaljena zemlja..

Iako su u početku rata najavljivali kako će Kijev i ostali veći ukrajinski gradovi biti njihovi u roku nekoliko tjedana, Rusi su zauzimanje Bahmuta, opet ponavljamo, grada koji nije bio ni među 50 najvećih u Ukrajini, proslavili i propagirali kao da su pali Lavov, Herson i Kijev skupa.

19. Početak velike ukrajinske protuofenzive, 4. lipnja 2023.

Dugo su je najavljivali, očekivanja su bila velika, ali..

Počelo je s koordiniram napadima na više frontova, Ukrajinci su koristili tenkove Leopard, američke Bradleyje... I određeni uspjesi postignuti su u početku, ali napredovanje je bilo sporije od očekivanog. Rusi su imali dovoljno vremena pripremiti minska polja, utvrđene obrambene položaje...

- Nismo poslali Leoparde da sudjeluju u paradama ili da se političari ili slavne osobe slikaju s njima. Oni su došli ovamo zbog rata. A Leopard na bojnom polju nije Leopard nego meta - kazao je Zalužni početkom protuofenzive. 

Dodao je da Ukrajincima nedostaje naoružanja, granata, opreme... Apelirao je na zapadne saveznike da ubrzaju opskrbu.

Američki mediji u to doba su pisali kako su američki vojni dužnosnici kritizirali ukrajinsku strategiju...

- Koncentrirali su snage na krivim mjestima - poručivao je američki vojni vrh u izjavama za Washington Post...

Ukrajinci su narednih mjeseci svako malo javljali kako su oslobodili nova naselja, Rusija je poručivala kako je protuofenziva propala, stigla je zima i sve se usporilo...

20. Uništenje brane Nova Kahovka, 6. lipnja 2023. 

Početkom lipnja 2023. godine brana Nova Kahovka na Dnjepru pretrpjela je velika oštećenja nakon eksplozija. Uslijedile su ogromne poplave u regiji Herson, voda je nezadržljivo nadirala i rušila sve pred sobom...

Iz Kijeva su optužili Moskvu za napad, Moskva je tvrdila da Kijev stoji iza napada.

Brana Nova Kahovka tad je bila pod ruskom kontrolom, a nekoliko mjeseci ranije pisalo se o ruskom planu da raznesu branu i tako uspore Ukrajince...

Međunarodnu istragu nije bilo moguće provesti, ali SAD i Velika Britanija vjeruju kako su Rusi namjerno izazvali ovu katastrofu...

21. Prigožinov puč, 23. lipnja 2023. 

Mjesecima su u Jevgeniju Prigožinu skupljalo nezadovoljstvo. Gotovo svakodnevno kritizirao je ruski vojni vrh i njihovu nesposobnost, optuživao ih je da lažu, govorio kako mu nisu osigurali dogovoreno...

Ali rijetko tko bi pomislio da će eskalirati do puča! Nekoć jedan od najbližih Putinovih saveznika sa svojim Wagnerovcima odlučio je krenuti put Moskve!

Wagnerove snage zauzele su vojna postrojenja u Rostovu i Voronježu, nisu naišli na gotovo nikakav otpor, ljudi su ih izlazili pozdravljati na ulice. 

Ali sve je završilo u roku 24 sata. 

Prigožin je, na nagovor bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, odustao od "marša pravde", ali njegova sudbina već je bila zapečaćena. 

Putin ga je otpisao, na kratko se sklonio u Bjelorusiju, dva mjeseca nakon propalog puča poginuo je u padu aviona...

22. Smjena Sergeja Surovikina, 23. kolovoza 2023. 

U listopadu 2022. godine Sergej Surovikin, poznatiji kao "General Armagedon", postaje vrhovni zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini. Njegovo imenovanje pozdravili su i Ramzan Kadirov, Jevgenij Prigožin... Bio je to čovjek po njihovom ukusu.

Ruske taktike u Ukrajini pod njim su postajale još brutalnije, iza sebe je ostavljao spaljenu zemlju, ali veći napredak nije postigao.

Većinom je bio fokus na žestokom bombardiranju ukrajinske infrastrukture.

Možda bi on i ostao na vodećim pozicijama, unatoč neuspjesima, da nije bio blizak s Prigožinom. Surovikin je navodno znao i za njegove planove za puč, ali držao se sa strane. Ustanak je na kraju javno osudio, ali, čini se, prekasno po ukusu Kremlja.

Američki mediji pisali su da je uhićen i ispitan, dugo ga nije bilo u javnosti, njegov životopis je samo nestao sa stranica ruskog ministarstva obrane.

- On je na godišnjem odmoru i nije dostupan - poručili su Rusi kad je vijest o njegovoj smjeni izašla u javnost.

23. Ukrajinski udar na rusku crnomorsku flotu, 22. rujna 2023.

Ne odustajemo od Krima, od početka rata ponavlja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 

Ilegalno okupirani poluotok pod ruskom je kontrolom od 2014. godine, na njemu se nalaze važne vojne baze... Koje su se u rujnu 2023. našle na udaru Ukrajine. Nekoliko puta.

Tamo 22. rujna napadnuto je sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, u napadu su navodno korištene zapadne rakete Storm Shadow...

Iz Kijeva su kratko poručili da oni stoje iza napada, Rusi su pak poručili da gotovo i nije bilo štete, iako ih fotografije i snimke demantiraju...

Prema ukrajinskim brojkama u napadu su ubijena 34 ruska vojnika, Rusi tvrde da je bilo samo jedna žrtva. Iz Moskve su također ljutito poručili da su Ukrajini u planiranju i izvršavanju napada pomogli zapadni saveznici...

24. Potres u Ukrajini, Zelenski smijenio Zalužnog, 8. veljače 2024. 

O tome se šuškalo mjesecima, ali nisu svi vjerovali da će Zelenski smijeniti generala Valerija Zalužnog s pozicije šefa vojske. Jednostavno, čovjek je uživao ogromnu popularnost među narodom, ali i vojskom. Neki su pisali i kako bi jednog dana, nakon završetka rata, on mogao krenuti i po visoku političku funkciju...

Zalužni se znao sukobljavati s predsjednikom Zelenskim oko vojne strategije i drugih pitanja, nakon što ukrajinska vojska u prošlogodišnjoj protuofenzivi nije uspjela osloboditi značajniji teritorij od Rusije.

Izvor blizak uredu Zelenskog rekao je svojevremeno da se njih dvoje također nisu složili oko nove vojne mobilizacije, a predsjednik se protivio Zalužnijevom prijedlogu da se pozove 500.000 novih vojnika.

U rijetkom intervjuu početkom studenog prošle godine Zalužni je kazao kako je rat došao do mrtve točke. Pozvao je Zapad da pomogne. Zelenski ga je nakon par dana demantirao.

- Svi se ponekad umorimo. Imamo različita mišljenja, ali nismo na mrtvoj točki - kazao je tad na to Zelenski.

Tri mjeseca kasnije Zalužnog je zamijenio Sirski..

25. Pad Avdiivke- 17. veljače 2024. godine

"To je Bahmut nakon Bahmuta, ista stvar", govorili su stručnjaci o Avdiivki, gradu koji je postao poprište jedne od najkrvavijih bitaka rata.

Prije rata Avdiivka je bila 131. najveći grad u Ukrajini s populacijom od 32.000, danas od grada nije ostalo gotovo ništa. Samo spaljena zemlja.

Pad Avdiivke bio je najveći vojni uspjeh Rusije od zauzimanja Bahmuta u svibnju 2023.  Ukrajina je rekla da je povukla svoje vojnike iz grada kako bi ih spasila nakon mjeseci žestokih borbi.

- Bila je to odluka profesionalaca da se spasi što više ukrajinskih života - kratko je poručio Zelenski.

Avdiivka važnu simboliku za Rusiju jer su ju 2014. nakratko zauzeli separatisti koje je podržavala Moskva i koji su zauzeli dio istočne Ukrajine. No tad okupacija nije potrajala, ukrajinska vojska obračunala se s njima...

Joe Biden je za ukrajinsko povlačenje iz Avdiivke i pad grada okrivio američki Kongres...

- Ukrajinska vojska bila je prisiljena povući se iz Avdiivke zbog nestašice streljiva, što je rezultat nedjelovanja Kongresa i rezultiralo je prvim značajnim dobicima Rusije u nekoliko mjeseci - zagrmio je Biden nakon pada grada.

26. Švedska ulazi u NATO, 7. ožujka 2024.

Početkom ožujka 2024. godine Švedska je službeno postala 32. članica NATO saveza. Prije nje u NATO je zbog ruskog rata ušla i Finska.

Proces ulaska Švedske išao je nešto sporije nego što je to bilo u slučaju Finske, trebalo je riješiti prigovore Turske i Mađarske...

-  Solidarnost će biti vodilja za Švedsku kao članicu NATO-a. Dijelit ćemo teret, odgovornost i rizike s našim saveznicima - rekao je prilikom ceremonije švedski premijer Kristersson. Istaknuo je tad da sigurnosna situacija nije bila ovako ozbiljna od Drugog svjetskog rata te da će Rusija ostati prijetnja euroatlantskoj sigurnosti u dogledno vrijeme.

- Švedska je ušla u NATO da bi stekla, ali i pružila sigurnost. Naša potpora Ukrajini temeljni je dio toga, Ukrajina se hrabro bori za svoju slobodu, ali brani i europsku slobodu. Mi u Švedskoj volimo reći da imamo jedinstvene vojne sposobnosti za doprinos na kopnu, u zraku i na moru - rekao je švedski premijer.

Putin i ruski vrh prije rata su govorili kako ne žele NATO pred vratima, a sad im je granica s NATO savezom dvostruka dulja nego što je bila...

27. Ukrajinska ofenziva na Kursk, 6. kolovoza 2024. 

Bilo je i prije ovoga upada u ruski teritorij od strane ukrajinske vojske i Rusa koji se bore na strani Kijeva, ali oni ne bi dugo potrajali. Ušli bi, napravili malo kaosa, izašli...

A onda je početkom kolovoza Ukrajina 'nanjušila' svoju priliku. Ruska granica izuzetno je slabo bila čuvana pa su ukrajinske trupe bez većih problema započele svoju kontraofenzivu u ruskoj regiji Kursk. 

I Ukrajinci su brzo napredovali, padalo je jedno mjesto za drugim, Kremlj je bio bijesan...

Zelenski je poručio kako je cilj ovog upada stvoriti tampon zonu i smanjiti prijetnju od ruskog napada, Putin je ljutito kazao kako je ovo "velika provokacija", Rusi tvrde kako je u sve uključena i Amerika...

Rusi do danas ne uspijevaju izbaciti Ukrajince iz Kurska, na strani Moskve tamo sad ratuju i vojnici iz Sjeverne Koreje...

28. Otvoren put prema Pokrovsku, 29. listopada 2024. 

Ukrajinska istočna fronta u Donjecku zapravo se urušila, rekao je krajem listopada ukrajinski general bojnik Dmitro Marčenko.

Nekoliko dana nakon te izjave, grad Selidove pao je pod rusku kontrolu.

- Svi znamo da ne otkrivam nikakve vojne tajne kada kažem da se naša fronta urušila - kazao je Marčenko krajem listopada. Naglasio je da Ukrajini nedostaje vojnika, oružja i streljiva...

Padom ovog mjesta ruskim trupama je otvoren put prema Pokrovsku, važnom logističkom središtu i glavnom ukrajinskom uporištu u regiji.

Izvještaji iz studenog ukazuju na to da su ruske trupe ostvarile napredak južno od Pokrovska, što su potvrdili geolokacijski podaci koje je analizirao ISW...

- Situacija ostaje izazovna i pokazuje znakove eskalacije. Neprijatelj, koristeći svoju brojčanu prednost, nastavlja ofenzivne akcije i usmjerava glavne napore prema Pokrovsku i Kurahovu - rekao je šef ukrajinske vojske Sirski prošlog tjedna.

"Ruska vojska usredotočena je na osvajanje istočne ukrajinske regije Donbas, koja se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti i redovito osvajaju nova sela dok napreduju prema Pokrovsku" - izvijestio je Reuters 9. studenog.

29. Rusima se pridružili Sjevernokorejci, 4. studenog 2024.

Oko 10.000 vojnika iz Sjeverne Koreje pridružilo se ruskoj vojsci i sad zajedno ratuju protiv Ukrajinaca.

Izvještaji da Sjeverna Koreja šalje trupe u Rusiju počeli su se pojavljivati ​​prošlog mjeseca, ali tad su obje zemlje odbacile takve tvrdnje kao 'izmišljotine Zapada'.

Ukrajinski izvori navode da su sjevernokorejski vojnici već sudjelovali u sukobima s Ukrajincima u Kursku, a i New York Times izvijestio je o sukobima između sjevernokorejskih i ukrajinskih snaga u toj regiji...

- Ovo je značajna eskalacija ruskog nezakonitog rata - poručio je glavni tajnik NATO-a Rutte...

30. Trump postaje predsjednik SAD-a, 6. studenog 2024.

Da sam ja bio na vlasti, do rata između Rusije i Ukrajine ne bi ni došlo. Okončat ću taj sukob u roku 24 sata, poručivao je posljednjih godinu dana novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

Kako će završiti taj sukob u roku 24 sata, nikad nije dao do znanja. Samo da on to može.

Trump i Zelenski razgovarali su nakon objave rezultata američkih izbora, Trumpu se u tim razgovorima navodno pridružio i Elon Musk, iz Kijeva su kratko poručili da su razgovori bili "kvalitetni".

A Ukrajina sad sigurno strepi. Republikanci nisu skloni nastaviti je naoružavati, nije to njihov problem, ionako su već dovoljno toga poslali u Kijev, razmišljaju mnogi unutar Trumpove stranke.

Zelenski je od početka rata naglašavao kako planira vratiti i Krim pod ukrajinsku kontrolu, na što mu je donedavni Trumpov savjetnik za izbore, Bryan Lanza, poručio da je "Krim izgubljen". Trumpov tim se odmah ogradio od izjava njegova bivšeg savjetnika, poručili su da on ne govori u ime novog američkog predsjednika, a i sam Trump je, pisao je Washington Post, u razgovoru nakon izborne pobjede upozorio Putina da ne eskalira situaciju u Ukrajini. 

Kremlj je te napise nazvao fikcijom.