Udruga SOS Zagreb oglasila se povodom treće godišnjice zagrebačkog potresa. U priopćenju navode kako planske, strukturirane i sustavne obnove Zagreba - nema
SOS Zagreb o tri godine nakon potresa: 'Izostanak obnove je veća afera o INA-e, Janafa...'
Kako navode, i tri godine nakon potresa, obnova i dalje stoji te poručuju kako je izostanak obnove nakon potresa veća afera "i od INA-e, Petrokemije, Janafa i skandala od nenamjenskog korištenja sredstava iz EU fondova".
POGLEDAJTE VIDEO:
Navode i razloge:
Kako ističu, udruga sustavno radi na uspostavi konstruktivne komunikacije s nadležnim tijelima i kontinuirano predlaže moguća rješenja za uspostavu sustava i provođenje obnove.
- Nažalost, s druge strane nema odgovora niti reakcije. Ovako nenadana i izvanredna situacija, od prvog dana trebala je predvidjeti izvanredne mjere i rješavanje postupaka po brzoj proceduri:
SOS Zagreb navodi kako su financijska sredstva osigurana, no da nisu ni približno iskorištena a dio sredstava se "u međuvremenu alocirao u druge svrhe".
- Obnova javnih zgrada, koja se financira iz Fonda solidarnosti, unatoč tome što je produljen rok korištenja za dodatnih godinu dana (do lipnja 2023.) rezultirao je: niti započetom, a s pravom možemo reći – već i propalom obnovom zgrade Vlade i Sabora. Umjesto iz EU sredstava za obnovu, za obnovu kako javnih tako i privatnih zgrada, na koncu će biti korištena sredstva građana RH - ističu iz udruge.
Dodali su i kako je regulativa već tri puta doživjela svoje promjene - tri verzije Zakona o obnovi, dopune i Programa mjera.
- Strukturirani su odjeli i tijela koji bi trebali biti posvećeni obnovi, poput Fonda. Promijenili su se nadležni – od potresa do danas 4 ministra graditeljstva, 2 gradonačelnika, niz nadležnih u sektorskim odjelima i tijelima. No, usvojena regulativa na samo da ne olakšava i potiče obnovu, već je neizravno više nego jasni sukrivac za njeno nepostojanje. Istovremeno, sustav i administrativni procesi i dalje su glavna kočnica obnove - ističu.
Povrh svega, navode, od 2020. do danas je došlo i do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju "do preko 40 posto, čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu, doslovno izgubili više od 40 posto sredstava za obnovu".
- U konačnici, uz sve alokacije EU sredstava, na ovaj način i s ovim pristupom obnovi Zagreba nakon potresa, gotovo je sigurno - troškove obnove Zagreba snosit će njezini građani. Ako obnova ikada krene. SOS Zagreb, kao i od svojeg osnivanja, i dalje će se zalagati za sustavan, organiziran, transparentan i odgovoran pristup obnovi Zagreba nakon potresa 2020, promičući i zalažući se za interese i boljitak građana - zaključili su.