Solarna elektrana na klinici za psihijatriju: 'Na troškovima za struju uštedjet ćemo 50.000 €'

Ovo je veliki dan za nas, u ovoj suradnji s Gradom Zagrebom došlo je do još jednog lijepog pomaka, poručio je Vladimir Grošić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", čiji je osnivač Grad Zagreb, a koji je ovu Kliniku uvrstio u osam prvih objekata na kojima se izgradila solarna elektrana. 

 Naime, na krovovima Klinike je postavljeno preko 700 solarnih panela, točnije 716, na ukupnoj površini od 1556 četvornih metara. 

-  To je konačno jedan početak priče o smanjenju emisije ugljičnog dioksida, onome o čemu svi trebamo brinuti. Ako bih mogao dati naslov ovom pozdravnom govoru, dao bih mu "uhvatimo sunce" i zaista smo ga uhvatili uz ovaj veliki projekt, što znači da ćemo moći ćemo dalje kvalitetno raditi. Velika je podrška Grada našim inovativnim idejama i zahvaljujemo im na tome. Energija u psihijatriji ne treba samo za žarulju nego i za naše aparate, koji nam pomažu u liječenju naših pacijenata - kazao je ravnatelj ove Klinike, koja ima kapacitet za smještaj 500 pacijenata te dodatnih 200 u dnevnoj bolnici. 

PRIJAVI SE NA BIZNIS KONFERENCIJU 'Kućanstva koja ulože u solarne elektrane povrat investicije imaju za šest do osam godina'

Snaga elektrane iznosi 300 kilovatsata. Dosadašnja godišnja potrošnja električne energije Klinike iznosi oko 863 megavatsata godišnje, a procijenjena godišnja proizvodnja električne energije ove elektrane iznosi 354 megavatsata. Dakle, udio proizvodnje struje ove elektrane u ukupnoj potrošnji bit će gotovo pola, 40 posto, a godišnje će im, obzirom na sadašnju cijenu struje, trošak biti smanjen za oko 50.000 eura. 

Ukupna investicija postavljanja fotonaponskih modela, kazao je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, iznosi 239.000 eura, a 85 posto je dobiveno bespovratnih sredstava iz tzv. norveškog fonda.

- Za očekivati je da će cijena električne energije u budućnosti možda biti i veće pa će i ušteda za ovu ustanovu biti još i veća. U ovom procesu solarizacije  gradskih krovova, koji je ova administracija konačno pokrenula, Grad Zagreb u pogon pušta do sada najveću sunčanu elektranu. Danas smo na 1,1 megavatsat instalirane snage, a za nekih 60 dana bit ćemo na nekih 2,6 i konačno će Grad Zagreb biti uz bok onih gradova s kojima smo se godinama uspoređivali - poručio je. 

Ovo je tehnologija, naglasio je, koju svi moramo koristiti u današnje vrijeme.

- Svi naši krovovi mogu i trebali bi imati ovakve elektrane, vjerujem da ćemo ih viđati sve više - dodao je.

Elektrane će se još instalirati na krovovima bazena Utrine, Svetice i Jelkovec, dječjem vrtiću Trnsko, domovima za starije Trešnjevka 1 i 2 te na objektu podružnice Čistoće - SOC Jakuševac.

- Ova elektrana ima kapacitet 300 kilovata, a Grad Zagreb je u dva desetljeća na sve svoje javne zgrade, a ima ih preko tisuću, postavio samo 700 kilovata solarnih panela. Dakle, samo s ovim projektom ćemo napraviti pola od onoga što se postiglo u 20 godina, a ovo je samo početak. Do daljnjega će ovo biti najveća solarna elektrana na bilo kojoj ustanovi Grada Zagreba - poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. 

Elektrana još nema dozvolu HEP-a.

- Nadamo se da ćemo što prije dobiti dozvolu za pogon, to bi trebalo biti kroz nekoliko mjeseci najkasnije, a nadam se da će biti i ranije pa da ova bolnica počne raditi uštede od 50.000 eura godišnje. Do sada su bili 100.000 eura godišnje, sada će biti 50.000, to je 50.000 eura više za druge programe same bolnice - naglasio je. 

U energetsku obnovu javnih zgrada, najavio je, uložit će se 172 milijuna eura. 

- Energetska obnova je čista investicija, to nije trošak koji je nepovratan, nego investicija koja se vrati i nakon toga smo u plusu. Želimo biti otporni na potencijalne nove energetske krize i želim da što prije krenemo u ovakve investicije na svim javnim zgradama u Zagrebu gdje mi provodimo električnu energiju. Obvezali smo se 50 puta povećati solarne kapacitete na javnim zgradama za vrijeme našeg mandata i mislim da smo na dobrom putu da ostvarimo tu ambiciju - rekao je. 

PROMO 'Kako potrošnja struje bude rasla, sve će više smisla imati ugrađivati solarne elektrane'

Veliki su kapaciteti javnog sektora koji može prijeći na ovakvu zelenu energiju i uštede koje se njome postižu, istaknuo je i ministar EU fondova Šime Erlić. 

- Kroz ovakva ulaganja, osim što smo štedljivi i što je to dobro za okoliš, svjesni smo i koliko imaju utjecaja i na financijsku bilancu javnih zdravstvenih ustanova. Apsolutno podupiremo kao Vlada ovakve projekte, nikad više ulaganja nije bilo u zeleno - rekao je.