'Smisao naših aktivnosti je omogućiti održivost 3. maja'

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je tijekom posjeta Brodogradilištu 3. maj istaknuo da je Vlada i današnjom odlukom o davanju jamstva za završetak novogradnje 733 nastavila donositi odluke važne za stabilizaciju tog brodogradilišta te da je smisao svih aktivnosti omogući funkcioniranje i dugoročnu održivost 3. maja. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:05

Video: Goran Kovačić/PIXSELL

"Vlada je danas nastavila donositi odluke koje znače ne samo kratkoročni, nego srednjoročni stabilizacijski proces za 3. maj. Dali smo jamstvo za izgradnju samoiskrcavajućeg broda za rasuti teret (733) za kanadskog naručitelja. Smisao cijele ove naše aktivnosti, na temelju razgovora i povjerenja koje je uspostavljeno između Vlade i ljudi koji vode 3. maj, osobito direktora Edija Kučana, je da država nema nikakvih daljnjih gubitaka, a da omogućimo funkcioniranje brodogradilišta, pronalaženje strateškog partnera i dugoročnu održivost 3. maja, koji je gospodarski, ekonomski i identitetski važan za Rijeku", poručio je premijer.

Dodaje kako će se "ista logika nastojati u sljedećim mjesecima primijeniti i na Pulu i na Uljanik". 

"Mislim da je to važno, jer ovdje postoji dobra volja da pronađemo rješenja koja su održiva. To je smisao našeg angažmana i smatram da smo ovoga puta našli dobar modalitet kako da to zajednički i ostvarimo", rekao je.

Vlada je u četvrtak ovlastila Ministarstvo financija da 3. maju izda državno jamstvo za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) ili drugih poslovnih banaka u iznosu od 26 milijuna eura za dovršetak samoiskrcavajućeg broda za rasuti teret (733), za koji je ugovor potpisan s kanadskom tvrtkom Algoma Central Corporation. Rok isporuke toga broda je sredina rujna iduće godine.

Ugovor za gradnju tog broda raskinut je prije godinu dana, a država je temeljem protestiranih jamstava za njega platila 239,07 milijuna kuna.

Ugovor za završetak istog broda potpisan je početkom rujna ove godine, a ugovorena mu je cijena 36,6 milijuna eura.

Direktor 3. maja Edi Kučan zahvalio je premijeru koji je, zajedno s cijelom Vladom, po podacima koji su joj prezentirani, uočila da 3. maj može u budućem razdoblju izgraditi brodove koji su ostali u brodogradilištu.

"Nakon toga sa strateškim partnerom otvorit ćemo novu povijest u 3. maju, koji će onda nastaviti gradnju na ovom lokalitetu, koja bi, da nije bilo premijera Plenkovića, skoro nestala", naglasio je. 

Direktor 3. maja je rekao i da su radnici zadovoljni, sa smiješkom na licima, nakon teških godinu dana bez plaće. "Veliko je zadovoljstvo, volja i želja da pokažemo da smo trećemajci, da možemo i znamo graditi brodove", poručio je Kučan. 

Na upit o planu za završetak još dva broda, odgovorio je da bi tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija (723) trebao doći uskoro iz Pule. Krenut ćemo s kompletiranjem broda za tegljenje u Rijeku, a u vezi s tim brodom u završnoj fazi su razgovori s kupcima, rekao je dodavši da će se riješiti i pitanje završetka broda za prijevoz automobila (514), koji je u stečajnoj masi Uljanika.

Ministar gospodarstva poduzetništva i obrta Darko Horvat kaže kako ostaje za vjerovati u vjerodostojnost podataka i brojki koje su na stolu. "Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod će kroz strogi monitoring na dnevnoj bazi morati imati uvid u poslovanje ne samo 3. maja, nego i Brodosplita, sutra i Uljanika i to je jedini način da cijela ova priča završi", rekao je. 

Na novinarski upit ima li Jadranbrod monitoring u Brodosplitu, Horvat je odgovorio kako u ovom trenutku nema, ali će se ustrojiti u sljedećih nekoliko dana. Sličan ugovor kakav je potpisan između 3. maja i Jadranbroda bit će potpisan između Brodosplita i Jadranbroda, najavio je. 

Odgovarajući na pitanja novinara, Horvat je rekao kako se procjenjuje da će kroz tri broda u 3. maju, u tri manevra koja su pripremljena, višak biti 40-ak milijuna kuna.

Uoči sastanka s vodstvom 3. maja, Plenković je posjetio i radnike brodogradilišta, kojima je također kazao da je temelj današnje odluke o jamstvu bilo povjerenje. Najvažnije je to povjerenje, dobar plan, održivi okvir i ulaganje da dovršite brodove, a dok to traje da nađemo dugoročno rješenje. Radite ono što znate najbolje, a mi ćemo vas pratiti", poručio je premijer radnicima. 

Kučan kaže da radnici jedva čekaju da rade. "Vlada nam je dala šansu, hajdemo ju iskoristiti i nemojmo pokvariti što smo dobili", rekao je Kučan, koji vjeruje da će "trećemajci učiniti sve da tako i bude". 

Inače, Kučan je prošli tjedna objasnio korake koji slijede za pokretanje proizvodnje u 3. maju, nakon što je u kolovozu odobreno Vladino jamstvo, a potom i HBOR-ov kredit od 150 milijuna za pokretanje proizvodnje u tom brodogradilištu. 

Najprije će se početi raditi na dovršetku broda za kanadsku Algomu. Nakon toga i nakon isplate svih zaostalih plaća, a do danas su isplaćene sve plaće do srpnja, potrebno je deblokirati račun 3. maja, a potom vjerovnicima, s kojima je postignut sporazum o isplati 85 posto potraživanja s odgodom od dvije godine, isplatiti 15 posto tražbina.

Plenković o prihvaćanju prijedloga GI "67 je previše": Postignut je balans 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je prihvaćanje prijedloga Građanske inicijative "67 je previše" važna odluka, da će se zakonskim izmjenama apsolvirati ono što je bilo problematično te kako smatra da je postignut pravi balans, a da je mirovinska reforma već imala pozitivne učinke.

 Na pitanje je li Vlada kapitulirala pred sindikatima, premijer je odgovorio da je danas na Vladi najavljena važna odluka, da će se u Hrvatski sabor uputiti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u onakvom tekstu kakav je predložila Građanska inicijativa "67 je previše".

 "Mirovinska reforma je kvalitetna i pozitivna, važna strukturna reforma, mirovine su u našem mandatu već porasle za 11 posto, a za sugrađane s najnižim mirovinama skoro za 15 posto. Činjenica je da se od 1. siječnja dio ljudi koji su već bili u mirovini mogao vratiti na tržište rada, a podaci govore da se čak 13.500 ljudi vratilo se na tržište rada, i to je poruka da ima ljudi koji žele raditi i nakon 65. godine", rekao je.

 Istaknuo je da je rok od 67 godina za umirovljenje u zakonu koji je trenutačno na snazi napravila Vlada SDP-a. "Tada, ne sjećam se da je itko organizirao niti demonstracije, niti referendum", dodao je predsjednik Vlade.

 "Mi smo željeli poručiti da smo čuli poruku 700.000 građana, da ćemo tim izmjenama apsolvirati ono što je očito bilo problematično, prije svega za tri sindikalne središnjice, i da ćemo istodobno izmjenama Zakona o radu i nekoliko drugih zakona, koje se odnose na posebne profesije, omogućiti onima koji žele raditi nakon 65. da rade", rekao je Plenković.

 Kako je istaknuo, "s te strane, mislim da smo postigli pravi balans, da smo zatvorili jedno pitanje i da će ta reforma, koju su jako dobro ocijenili stručnjaci Europske komisije i agencija za kreditni rejting, koja je u konačnici već polučila efekte, da ono što je bitno i pozitivno ostaje, a to je najvažnije,  a ovih par elemenata, samo nekoliko ključnih pitanja, da ćemo tu riješiti zabrinutost koju smo čuli, analizirali, prepoznali i sada riješili", rekao je.

 Na pitanje treba li ministar regionalnog razvoja Marko Pavić, koji je, dok je bio ministar rada, tvrdio da će odustajanje od reforme stajati 40 milijarda kuna, dati ostavku, Plenković je odgovorio kako je važno imati na umu da se radila projekcija financijske održivosti u sljedećih 20 godina te kako će činjenica da će se izmjenama drugih zakona omogućiti i rad nakon 65. za dio ljudi, što će bitno smanjiti te troškove.

"Nastojat ćemo da ti fiskalni efekti budu što manji", rekao je i dodao da je Pavić već postao ministar drugog resora. 

Plenković: Mislim da se Penava referira na jučerašnje suđenje Živkoviću  

 U vezi s objavom vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave na Facebooku, u kojoj je naveo da se srami institucija ove države, i novinarskim pitanjem je li time u HDZ-u otvorena još jedna fronta, Plenković je rekao kako nije pročitao što je Penava točno napisao na Facebooku, ali je shvatio otprilike na što se referira.

 "Mislim da je to na jučerašnje suđenje protiv gospodina Živkovića, koji je izgubio dva sina u Domovinskom ratu. Želim vrlo jasno poručiti - ljudi koji su izgubili svoje najbliže, kojima su životi nepovratno promijenjeni nagore i koji su doživjeli najveće strahote, naravno da jako teško i emotivno doživljavaju određene stvari i da se jako teško mogu vratiti u kontekst rezoniranja nekoga tko takvo iskustvo nema", rekao je premijer.

 "Poruka koju smo mi poslali kao Vlada je da smo upravo učinili više, ne Vlada kao politika, nego institucije koje su za to nadležne, i Državno odvjetništvo i policija, na istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, koji se osobito odnose na područje Vukovara, koje je samo po sebi najosjetljivije. Mislim da kada gledamo cjelinu da stvari idu upravo u smjeru da se teži prema istini, znamo da ratni zločini ne zastarijevaju, tko treba odgovarat će, a istodobno moramo graditi ozračje koje ide prema pomirbi, uključivosti i gledanju naprijed, to je politika koju vodimo i iza koje stojimo", rekao je Plenković.

 Na Općinskome sudu u Vukovaru u srijedu je počeo ponovljeni sudski postupak protiv vukovarskoga branitelja Marijana Živkovića zbog razbijanja dvojezične ploče na zgradi Policijske postaje u rujnu 2013.

 Na novinarsko pitanje o Penavinim navodima o potrebnoj revoluciji i pojavi novoga "crnog labuda", Plenković je odgovorio kako nije to vidio i da će se to rješavati unutarstranački. Novinar je na to rekao kako se Penava praktički odmetnuo, a Plenković je odgovorio kako će s njim razgovarati. "Naći ćemo se, pa ćemo vidjeti što to on točno misli o svemu tome", rekao je.

 O današnjoj nepravomoćnoj oslobađajućoj presudi Božidaru Kalmeti Plenković je rekao da je vidio tu vijest, da ju je pročitao.

 Na pitanje kakvu sliku to ostavlja na HDZ, Plenković je odgovorio da je HDZ, ovakav kakav jest, jako dobar i da radi dobro za zemlju te da će direktor "3. maja" Edi Kučan to i potvrditi.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti u povodu početka radova na izgradnji nove bolnice na Sušaku i sastao se s predstavnicima Sveučilišta u Rijeci. Nakon sastanka s predstavnicima "3. maja" i radnika, sastao se i s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem.