Na izborima za Europski parlament slavio je HDZ-a, Milanović se ovoj godini riješio tri ministra, pao je još jedan MiG, a ministar Ostojić vodio je bitku s teškom bolesti
Slavko Linić, Željko Jovanović i Rajko Ostojić napustili fotelje
Koalicija HDZ-a osvojila je najavljivanih šest mandata (41,42 posto glasova) na svibanjskim izborima za Europski parlament. U stožeru HDZ-a orilo se: "Pobjeda, pobjeda!" Ruža Tomašić ponovo je na HDZ-ovoj listi potukla sve HDZ-ovce i to još uvjerljivije nego lani. Uz nju, u Europski parlament izabrani su Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier. Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku pobjeda je dala novi vjetar u leđa. Jasno je dao do znanja da želi pobjedu i na predsjedničkim, a potom i parlamentarnim izborima. Vladi je poručio: dosta je bilo nerada i improvizacija.
Davor Puklavec/PIXSELL
Gubitnik Zoran Milanović, čiji je SDP osvojio četiri mandata (29,93 posto glasova) poručio je da se ne misli predati, a razlogom slabe izlaznosti birača ocijenio je nedostatak motivacije. Odgovornost za to, kako je rekao, snose upravo oni - političari. Posebno je čestitao Mireli Holy, zvijezdi izbora, koja je osvojila jedno zastupničko mjesto (9,42 posto glasova) bez ikakve stranačke infrastrukture. Umjesto Holy, u parlamentarne klupe zasjeo je Davor Škrlec.
Anto Magzan/Pixsell
Nakon objave izbornih rezultata, u stožeru Laburista zavladala je komorna atmosfera - ni jedan osvojeni mandat. Za predsjednika stranke Dragutina Lesara nije bilo druge, preuzeo je odgovornost za izborni neuspjeh i dao ostavku na funkciju.
Rekonstrukcija Vlade
Iz Milanovićeve Vlade u tri godine mandata otišlo je osam ministara. Posljednji su svoje fotelje napustili Slavko Linić, Željko Jovanović i Rajko Ostojić.
Vladu je prvi napustio Slavko Linić, a za razliku od ostalih koji su sami dali ostavku ili otišli na drugu dužnost, on je prvi smijenjeni ministar. Totalni rat na relaciji Milanović-Linić trajao je dugo, no Linićevu ministarsku karijeru zapečatila je afera Spačva. Milanović je Linića smijenio ovog svibnja zbog, kako je rekao, narušenog povjerenja i nemogućnosti daljnje suradnje. Linić se nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po cijeni od 33,58 milijuna kuna, iako je naknadna procjena Porezne ukazivala da to zemljište vrijedi šest milijuna kuna. Milanovića je na taj nesrazmjer upozorila bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec kojoj se taj slučaj, kako je rekao, učinio sumnjivim početkom godine. Smiljanec je pak rekla da se ne sjeća tih ugovora.
Sanjin Strukić/PIXSELL
Smijenjeni Slavko Linić tvrdio je da je sve učinio na temelju presude suda u Osijeku u predstečajnoj nagodbi Spačve i u cilju da sačuva radna mjesta. Uz to, naveo je četiri mišljenja različitih vještaka koji su potvrdili onu veću cijenu, od 33.4 milijuna kuna, i za sve optužio Nadu Čavlović Smiljanec.
Prije toga, Milanović i Linić zaratili su zbog slučaja Šegon. Naime, tvrtka Facta Vera, u kojoj Branko Šegon ima 20 posto udjela u vlasništvu, dobila je od HBOR-a kredit od 31,4 milijuna kuna. Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, nakon istrage, ocijenilo je da je Šegon bio u sukobu interesa. Iako je Milanović zahtijevao od Linića da smijeni Šegona, on je do kraja ostao uz njega naglašavajući da je za vrijeme rada u Ministarstvu obavljao dužnost odgovorno.
Sanjin Strukić/Pixsell
Linićeva smjena produbila je raskol u SDP-u. Riječki ogranak nije skrivao nezadovoljstvo, a u kritikama su najglasniji bili Vojko Obersnel i Zlatko Komadina. Poziciju utjecajnog riječkog SDP-ovca u Vladi preuzima Boris Lalovac, njegov dosadašnji zamjenik.
Nel Pavletić/PIXSELL
Zbog nezadovoljstva rezultatima koje su ostvarili u svojim resorima, Milanović je u lipnju smijenio ministra zdravlja Rajka Ostojića i ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića. Iako se nagađalo da Ostojićeva smjena ima veze s činjenicom da je na Predsjedništvu SDP-a bio na suprotnoj strani vezano uz izbacivanje Slavka Linića, Milanović je to demantirao. Milanović je tada naglasio da nema nikakvih konkretnih zamjerki na posao koji su obavljali ministri, ali da su oni „iscrpljeni i trebaju se odmoriti“.
Patrik Macek/Pixsell
Oporbeni Karamarko smjene je nazvao kozmetičkim zahvatom s ciljem zavaravanja javnosti da se nešto kvalitetno događa. Po njemu je smjena Jovanovića, koji je „očito bio premijerov saveznik - samo farsa“, a smjena Ostojića „nastavak unutarstranačkih obračuna i čistki“ u SDP-u. Za razliku od Karamarka, sindikati su pozdravili smjenu "najlošijeg ministra obrazovanja od osamostaljenja" dodajući kako je ona zakasnila barem godinu i pol.
Ostojića je zamijenio Siniša Varga, donedavni šef HZZO-a, a na Jovanovićevo mjesto zasjeo je Vedran Mornar - profesor na Filozofskom fakultetu, i bivši dekan.
Kod Lomnice pao MiG-21
Borbeni zrakoplov MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane srušio se 5. kolovoza između Gradića i Donje Lomnice, kod Industrogradnje, nedaleko od Velike Gorice. Borbeni zrakoplov oznake 121 bio je taj dan na obilježavanju akcije Oluja u Zadru, a prelijetao je i nad Kninom tijekom prijepodnevne svečanosti.
Morana Jedvaj/24sata
Nesreća se dogodila na rutinskom letu u Zagreb. Kako je rekao pilot Stanko Hrženjak, avion je pri polijetanju bio ispravan, no u letu mu je otkazao najprije jedan hidraulični, a onda i drugi hidraulični sustav nakon čega se zapalio i motor. Hrženjak je namjerno napravio što više krugova u zraku kako bi potrošio gorivo i tako umanjio kobne posljedice. Zahvaljujući iskustvu i brzoj akciji, uspio se na vrijeme katapultirati s 200 metara visine i prizemljiti. Pri svijesti je prevezen u bolnicu na liječnički pregled. Izvješće je pokazalo da je MiG pao zbog kvara na hidrauličkom sustavu. Taj je kvar izazvao niz lančanih reakcija te su zakazali neki drugi tehnički element.
snimio čitatelj
Anto Magzan/PIXSELL
Nesreća kod Lomnice je izazvala broje kritike na račun zastarjelog borbenog zrakoplovstva, ali i potegla pitanje treba li ministar obrane Ante Kotromanović zbog toga podnijeti ostavku. Predsjednik Josipović rekao je kako se i ovog puta pokazalo da Hrvatska ima stare avione, ali dobre i pouzdane pilote.
Ostojić u životnoj opasnosti
Jurica Galoić/Pixsell
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić sredinom srpnja hospitaliziran je u Klinici za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' zbog visoke temperature i sumnje na upalni proces nakon što mu je pozlilo na radnom mjestu. Dan kasnije prebačen u KBC Zagreb gdje mu je odstranjena gnojna vrećica na grlu, no Ostojića je u kratkom vremenu zahvatila sepsa koja se proširila na pluća. Zbog nemogućnosti pravilnog disanja i teškog stanja, ministra su priključili na ECMO respirator. U međuvremenu su mu zatajili bubrezi i jetra pa je odmah spojen na dijalizu. Nekoliko dana nalazio se u izuzetno teškom stanju.
Srećom, Ostojić se počeo postupno oporavljati. Krajem srpnja učinio je prve korake, nakon što je skinut s respiratora i dijalize. Već prvog dana rujna vratio se na posao.