Prema Europskoj komisiji, Hrvatska ozbiljno zaostaje u ostvarenju ciljeva EU-a usmjerenih na upravljanje otpadom i u zadnje vrijeme ostvarenje ciljeva kružne ekonomije
'Slabo gospodarimo otpadom, treba nam porez na odlagališta'
Hrvatska loše gospodari otpadom, a nedostaju joj spalionice i porez na odlagališta, kaže se u analizi Udruge poreznih obveznika Lipa koju je za Lipin Barometar konkurentnosti proveo član njezina panela stručnjaka Kristijan Kotarski.
Hrvatska je uz Cipar i Luksemburg jedina članica Europske unije koja nema spalionicu otpada što narušava konkurentnost njezina gospodarstva i smanjuje kvalitetu okoliša, kaže Kotarski. Dodaje da je Hrvatska šesta najslabija članica EU-a po količini otpada koje završava na odlagalištima u odnosu na proizveden otpad. Isto mjesto zauzima i po količini recikliranog otpada.
Zbog svega toga je, navodi Kotarski, Hrvatska krajem prošle godine imala devet otvorenih postupaka povrede zbog kršenja uredbi u području zaštite okoliša i kasnog, tj. nepotpunog obavješćivanja o mjerama prenošenja direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo.
Prema Europskoj komisiji, Hrvatska ozbiljno zaostaje u ostvarenju ciljeva EU-a usmjerenih na upravljanje otpadom i u zadnje vrijeme ostvarenje ciljeva kružne ekonomije.
U Hrvatskoj izostaje i jasna raspodjela nadležnosti i zadataka kao i koordinacija između različitih administrativnih razina, kažu u "Lipi".
Prema Kotarskom, prevencija otpada bolja je od recikliranja, recikliranje od spaljivanja, a spaljivanje od odlaganja. Međutim, troškovi recikliranja u određenom trenutku počinju značajno rasti te nadmašivati koristi od daljnjeg razdvajanja i materijalne oporabe otpada.
"Kada bi Hrvatska spaljivala količinu nereciklabilnog otpada koja se podudara s prosjekom za svih 27 država članica EU-a, od ukupno 445 kilograma komunalnog otpada koji se stvori na godišnjoj razini po stanovniku unutar hrvatskih granica, napravila bi ogroman iskorak u generiranju nove vrijednosti i poboljšanju kvalitete života svojih građana. Ta količina predviđena za spaljivanje odgovarala bi otprilike 30 posto ukupno proizvedenog otpada i bila kompatibilna s EU-ovim ciljevima", naglašava Kotarski.
Problem bi, navodi, mogao biti veći u nadolazećim godinama ovisno o daljnjem ekonomskom razvoju koji uvelike počiva na turizmu kao djelatnosti koja generira povećane količine otpada i mogao bi se odraziti na porezne obveznike.
Hrvatska je, nadalje, uz Njemačku, Maltu i Cipar jedina članica EU-a bez poreza na odlagališta otpada koji se u EU-u kreće od pet do 100 eura po toni smeća. Za usporedbu, u Sloveniji i Mađarskoj taj porez iznosi od 11 do 19,35 eura po toni smeća, a austrijski sustav temelji se na porezu od čak 87 eura po toni.
Uvođenje takvog poreza potaknulo bi učinkovitije korištenje resursa i stvorilo okvir za razvoj novih poduzeća u gospodarenju otpadom kao i eko-inovacije, te poboljšalo ukupnu strukturu poticaja za recikliranje i energetsku oporabu kod krajnjih korisnika, zaključuje Kotarski.