Škrlec pozvao: Izjasnite se o ukidanju pomicanja sata

Davor Škrlec, hrvatski europarlamentarac i član Zelenih u Europskom parlamentu, pozvao je u srijedu građane da se uključe u javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena u Europskoj uniji i izjasne o ukidanju polugodišnjeg pomicanja sata.

Europska komisija obvezala se kako će od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018. prikupiti mišljenja građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji, te je u srpnju pokrenula javno savjetovanje.

Internetski upitnik Komisije o računanju vremena dostupan je na svim službenim jezicima EU-a.

Zastupnik Davor Škrlec, kao član radne skupine Europskog parlamenta koja se zalaže za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU-u, smatra kako je ta praksa zastarjela i ide na štetu građana.

"Ovo je sada prilika za građane da se izjasne jesu li za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji i žele li pritom zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. U svrhu bolje regulacije potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane", poručio je Škrlec, priopćio je njegov ured.

"Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su tek marginalne dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada", kazao je Škrlec, navodi se u priopćenju. 

LJETNO RAČUNANJE VREMENA Želite li pomicanje sata ili ne? EK vas poziva da se izjasnite

Njegov je ured tijekom listopada 2016. godine proveo istraživanje o tome treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj. Pritom se 85 posto ispitanika izjasnilo kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena, navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i poteškoća pri izvršavanju svakodnevnih obaveza.

Slično je istraživanje u ožujku ove godine provelo njemačko osiguravajuće društvo DAK, a u njemu je 73 posto ispitanih Nijemaca reklo da bi radije da se ljetno računanje vremena ukine.

Zastupnici u Europskom parlamentu su u veljači ove godine pozvali Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena i, ukoliko je potrebno, izradi prijedloge za njenu reviziju. 

U rezoluciji se potvrđuje da je "od presudne važnosti uspostaviti jedinstveno računanje vremena u EU-u i nakon ukidanja sustava polugodišnjeg pomicanja sata”.

U odgovoru na rezoluciju Europskog parlamenta Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije politike koje bi osigurale usklađeno računanje vremena, zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u prema Direktivi 2000/84/EZ ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata. 

To ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena (ili neko drugo).

DODATNI SAT Pomicanje sata: Tijelo se buni, no ima načina kako si pomoći

Prema pobornicima promjene računanja vremena, usvojene na europskom kontinentu početkom 20. stoljeća, ta mjera omogućuje uštedu energije i poboljšava produktivnost. Praksa je postala posebno popularna u mnogim zemljama tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 

Protivnici te prakse danas ističu probleme brojnih osoba da se dva puta godišnje prilagode promjeni računanja vremena.

Iako brojne studije ukazuju na štetne učinke prakse računanja vremena, no one ipak nisu došle do konačnih zaključaka. 

Neke su se države članice obratile Komisiji dopisima o problematici ljetnog računanja vremena. 

Litavska je vlada u prosincu 2017. zatražila do Bruxellesa da razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji. Slično je učinila i Finska u veljači ove godine. 

Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.