Uz sve njegove zasluge, život Alana Turinga završio je tragično. Jedini krimen matematičkog genija bila je činjenica da je bio - drugačiji. A pomogao je stvaranju drugačijeg svijeta...
ALAN TURING NA 50 FUNTI
Skratio je Drugi svjetski rat, a bez njega ne bi imali računala
Svatko tko se ikad malo više bavio računalima zasigurno se susreo s imenom Alana Turinga, čovjeka čije će lice krasiti novčanicu od 50 funti.
- Kao otac kompjuterskih znanosti i umjetne inteligencije, ali i kao ratni heroj, Turing je dao dalekosežan doprinos - izjavio je Mark Carney, guverner Engleske banke prilikom objave ove informacije.
Ustvrdio je i kako Turingov rad ima nevjerojatan utjecaj i na današnji život. I rekao je prvu stvar.
Turingov stroj, Turingov test, Turingova "bomba". Pojmovi su možda nepoznati prosječnim ljudima, no itekao značajni.
Što je sve Turing napravio za nas? Pa, krenimo redom...
Turingov stroj je imaginaran stroj koji može uzvesti bilo koju kompjutaciju izvedivu na bilo kojem računalu. On je teorijski koncept koji je omogućio definiranje važnih koncepata, bez kojeg ne bi bilo modernih računala, pa tako ni mobitela. Zbog njegova rada, Turinga se smatra ocem modernog računarstva.
- Mogu li računala, odnosno strojevi, misliti? - pitanje je koje ljude muči godinama. Turing je to pitanje preformulirao pa se zapitao mogu li nas računala "prevariti" i proći test inteligencije? Preinačio je staru viktorijansku igru te tako osmislio Turingov test. Razgovarajući s dva sugovornika, sudac mora odrediti tko je od njih stvarna osoba, a tko računalo. Ako to ne može utvrditi sa sigurnošću, računalo je prošlo Turingov test.
Ovaj koncept posebno je važan danas, u vrijeme kada nam algoritmi, uz pomoć umjetne inteligencije, pronalaze za nas idealne proizvode ili nam, bolje od bilo kojeg liječnika, mogu reći imamo li rak ili ne. Budući da je među prvima pisao teorijske radove o njoj, dobrobiti umjetne inteligencije također možemo zahvaliti Turingu.
No važan je i njegov doprinos završetku Drugog svjetskog rata. Dešifrirajući kod Enigme, Saveznicima je omogućio da presreću nacističke poruke. Povjesničari su izračunali da je, tzv. Turingova bomba, skratila trajanje Drugog svjetskog rata za dvije godine i spasila 14 milijuna života.
Međutim, uz sve njegove zasluge život Alana Turinga završio je tragično. Jedini krimen matematičkog genija bila je činjenica da je bio - drugačiji. Iako je pomogao kreirati drugačiji svijet, Turingu je, zbog njegove homoseksualnosti, sud 1953. dao da izabere hoće li u zatvor ili na hormonalnu terapiju.
Kako nije želio u zatvor, počeo je uzimati terapiju za koju se tada smatralo da će izliječiti homoseksualnost. Pseudoznanstveno rješenje znanstveniku je pak prouzročilo mučne posljedice zbog kojih se 1952., u svojoj 42. godini, nažalost i ubio.
Jabuku je otrovao cijanidom i pojeo je. Iako to nije nikada potvrđeno, mnogi vjeruju da Apple upravo u spomen na smrt pionira računalne znanosti simbol odgrizene jabuke koristi kao logo.
Bila je potrebna čak 61 godina, da se kraljica Elizabeta II. ispriča zbog Turingove smrti. Legendarnog matematičara 2013. posthumno je proglasila i vitezom.
Stavljanje njegova lika na novčanicu 50 funti trebalo bi biti svojevrstan omaž životu matematičkoga genija. I podsjetnik na njegove riječi: 'Samo oni koji mogu zamisliti bilo što, mogu kreirati nemoguće'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
