Aktom o Uniji iz 1707. prestali su postojati posebni škotski i engleski parlament te se od tada sastaje Parlament Velike Britanije. I ranije regije su imale istog vladara
Škoti i Englezi istog vladara imaju već dulje od 400 godina
Odgovorom na referendumsko pitanje 'Želite li da Škotska bude neovisna država?' Škoti će odlučiti hoće li raskinuti 307 godina dugo savezništvo s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Zajedništvo duže od tri stoljeća tako će se dovesti u pitanje. Škotska je zajedno s Walesom i Engleskom postala dio Ujedinjenog Kraljevstva još 1707. godine Aktom o Uniji.
Uvjete iz pregovora predstavnika oba parlamenta dogovoreni su još1706. godine kad je dogovoreno stvaranje zajedničke države. Engleska i Škotska su do tad bile ujedinjene samo u osobi vladara, a od stupanja na snagu Zakon o uniji 1. svibnja 1707. godine ujedinile su se u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije.
Ujedinili parlamente
Tada je dogovoreno da će zemlje imati jednu zastavu, poznatu kao Union Jack, a prestali su postojati i posebni škotski i engleski parlament. U listopadu iste godine prvi put se sastao Parlament Velike Britanije.
U tada osnovani parlament Velike Britanije u Londonu, Škotska je poslala 45 zastupnika u Donji dom te su postali dio od ukupno 513 zastupnika Donjeg doma parlamenta. Škotska je poslala i 16 tzv. perova u Dom lordova te ih je, zajedno s engleskima, u parlamentu tada bilo ukupno 168.
Zajedničkog vladara imaju više od 400 godina
Ipak, zajedničkog vladara Škotska i Engleska imale su još od 1603. godine kada je škotski kralj James VI. preuzeo i englesko prijestolje te tako postao James I., kralj Velike Britanije i Škotske.
Škotsku vlast čini Škotski parlament, nakon što je 1998. godine vlada premijera Tonyja Blaira potpisala Akt o Škotskoj kojim se, nakon Zakona o uniji iz 1707., ponovno uspostavlja parlament. Regionalni škotski parlament tada je preuzeo brojne ovlasti koje su do tada pripadale Britanskom parlamentu u Londonu.
Zakonodavnu vlast u Škotskoj također ima i parlament u Westminsteru koji ima pravo nadglasati zakone koje donese škotski parlament. Škotska nema poglavara, već je na njezinom čelu britanska kruna.
Želja za neovisnošću jača početkom '90-ih
Težnja Škotske da postane suverena država jače je bila izražena '90-godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad su nastajale nove države nakon raspada Jugoslavije, Čehoslovačke i SSSR-a.
Na parlamentarnim izborima 2007. godine pobijedila je Škotska nacionalna stranka (SNP) koja se zalaže za neovisnost tog dijela otoka, a od 2010. godine intenzivno se priprema podloga za referendum o neovisnosti.