Puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2 Ukrajina bi bila "nepopravljivo oslabljena", napisao je zamjenik ukrajinskog premijera Aleksej Reznikov u članku za The Wall Street Journal
Sjeverni tok 2 bi nepopravljivo oslabio Ukrajinu i gospodarstvo
Sjeverni tok 1 i Turski tok već pušteni u rad, a čim Moskva dobije novi izravni plinovod do Njemačke Kijev će biti odvojen od zapadne Europe u smislu energetske sigurnosti, istaknuo je Reznikov.
"Rusija više neće morati uzimati u obzir da većinu svoga plina u Europu izvozi preko Ukrajine, koja će uz to izgubiti milijarde dolara tranzitnih prihoda", kaže on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je u ožujku Sjeverni tok 2 kao zamku za zemlje diljem Europe. Pritom je zahvalio Litvi na protivljenju projektu.
Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik pozvao je ovaj tjedan Berlin da potpuno prekine odnose s Moskvom u slučaju pojačanih neprijateljstava u Donbasu. Također je predložio da Njemačka odmah aktivira hitan paket mjera protiv Rusije u slučaju "širenja agresije": u potpunosti obustavi ekonomske veze i trgovinu, zabrani uvoz ruskog ugljena i nafte, blokira izgradnju Sjevernog toka 2, zamrzne svu državnu imovinu „zemlje-agresora“, pokrene međunarodni bojkot i izolaciju i pooštri postojeće sankcije prema Rusiji.
Izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 završena je 95 posto. Operater projekta Nord Stream 2 objavio je kako je već položeno 2.339 km cijevi kojima će plin s ruskih nalazišta dnom Baltika biti dopreman do njemačke obale. Nedovršeno je ostalo 120 kilometara u vodama Danske i oko 28 kilometara u njemačkim vodama.
Plinovod je trebao biti pušten u rad još krajem 2019. godine. Međutim, njegov završetak omele su sankcije Sjedinjenih Država, zbog kojih su europske tvrtke počele napuštati projekt. Uz SAD, projektu se protive Litva, Latvija, Poljska i Ukrajina.
Ovoga tjedna procurili su detalji o imenovanju posebnog američkog predstavnika za pitanja Sjevernog toka 2, koji bi, kako pišu mediji, trebao biti odgovoran za pregovore o prekidu njegove gradnje. Taj položaj je, zasad neslužbeno, ponuđen bivšem američkom posebnom izaslaniku za međunarodna energetska pitanja Amosu Hochsteinu, koji je poznat i hrvatskoj javnosti kao američki dužnosnik koji je pratio izgradnju LNG terminala na Krku.