'Situacija je suviše ozbiljna, novinarima sve se više prijeti'

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s HDZ- ovim Jasenom Mesićem održao je u petak tematsku sjednicu zbog prijetnji novinarima. Povod za sjednicu na ovu temu sve su češće prijetnje koje novinari primaju, ali i napadi u obavljanju svog posla te nedavni pokušaj ubojstva predsjednika HND- a Saše Lekovića o kojem se pričalo i u Saboru. Stoga je Mesić pozvao predstavnike novinarskih udruga i Ministarstva unutarnjih poslova kako bi izvijestili kako napreduju u otkrivanju počinitelja koji većinom anonimno šalju prijetnje novinarima te koliko takvih slučajeva ima.

Prijetnje smrću

Saša Leković, predsjednik HND-a istaknuo je kako je bilo krajnje vrijeme da se o ovom problemu progovori u Saboru.

- No, alarmantna je činjenica da se to događa tek sad, pet godina nakon što je HND objavilo knjigu o prijetnjama i napadima na novinare u razdoblju od 2000. do 2011. godine te nakon što praktično ni jedan slučaj nije do kraja riješen. Broj prijetnji na novinare nije se smanjio, naprotiv. U posljednje dvije godine, dvojica kolega su teško pretučeni i preživjeli su samo stjecajem okolnosti. U samo posljednjih mjesec dana novinarima je stiglo najmanje  pet pisama sa prijetnjama smrću. Napad na novinare koji uključuju prijetnje smrću, samo su korak do stvarnih fizičkih napada koji su se i događali, a samo je pitanje dana kada će eskalirati. Kada se u 21.stoljeću, u zemlji koja je članica EU drastično povećao broj prijetnji novinarima, jasno je da je društvo teško bolesno. Zbog svega što se događa, reći da su napadi na novinare nedopustivi, više nije dovoljno. Situacija je postala suviše ozbiljna - istaknuo je Leković dodavši kako su proteklih godinu dana i neki političari pa i sami novinari, poticali napade. Podsjetio je na prosvjed pred zgradom Vijeća za elektroničke medije u kojem je sudjelovao i tadašnji potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš. Istaknuo je kako je to bilo huškanje i opravdanje za desničarenje. Osim neuspjelog pokušaja ubojstva, Leković kaže da i dalje svakodnevno prima prijetnje smrću. 

- Prijavio sam to policiji, no rekli su mi kako ne mogu otkriti počinitelja jer su poruke poslane s prepaid broja - rekao je.

Katja Kušec, predsjednica HNIP- a, smatra da su se novinari sami danas doveli do ovog stanja zbog šlamperaja i nestručnosti.

- Ja mogu reći da u ovo zadnje vrijeme, zadnjih godinu dana nikada veće slobode nije bilo, ali isto tako moram naglasiti da nikada više neprovjerenih činjenica nije bilo, kao i šlamperaja u profesiji i spinova - rekla je Kušec.

"Država treba zaštitit novinare"

Zvonimir Vnučec iz ravnateljstva policije istaknuo je kako su u zadnjih pet godina evidentirali 78 događaja prijetnji i napada novinara.

- Ove godine, do današnjeg dana, imamo 14 takvih slučajeva prijetnje. Od 78 slučajeva, utvrdili smo 10 prekršaja, 50 kaznenih djela, u pet slučajeva još se utvrđuje o čemu se radi, a u 13 nisu utvrđeni elementi kaznene radnje. Što se tiče kaznenih djela, u ovih 50 slučajeva utvrdili smo 46 koji imaju kaznene elemente prijetnje. Bila su i dva slučaja fizičkog nasilja i nanošenja teških ozljeda od čega je jedan počinitelj utvrđen. Od 50 utvrđenih kaznenih djela, utvrđena su 35 počinitelja dok ih je 15 još nepoznato. Sveukupno smo ove godine zaprimili 2600 prijave prijetnji svih građana- rekao je. Kada je riječ o oblicima napada na novinare, policija je evidentirala pet fizičkih napada, šest verbalno- fizičkih napada, 27 verbalno upućenih prijetnji, 20 pisano upućenih prijetnji, pet slučaja uznemiravanja i vrijeđanja novinara i dva slučaja počinjenja štete novinaru. 

Tena Šimonović, zamjenica Pučke pravobraniteljice, smatra da su novinari građanima oči, uši i usta i država ih treba zaštiti.

- Novinari su u zaista posebnoj poziciji. Svi imamo prava na slobodu izražavanja, ali novinare treba štititi na drugačiji način zato što su novinari građanima i oči i uši i usta. Političari i institucije trebaju javno reagirati na nasilje i od istog se distancirati neovisno o političkom uvjerenju novinara. Sve prijetnje treba shvatiti ozbiljno. Vidimo da su u porastu prijetnje i mržnja koje imamo u online medijima. Ispod svakog novinskog teksta su mrzilački komentari koji samo pridonose ovakvoj atmosferi mržnje– rekla je Šimonović.

SDP- ov zastupnik Nenad Stazić smatra da policija mora reagirati i pronaći počinitelja kojeg bi onda imenom i prezimenom trebalo objaviti u medijima te bi to pridonijelo smanjenju prijetnji napada.

- Ako se dogodi da vi otkrijete počinitelja i mediji to objave, onda mislim da ćemo obeshrabriti takve ljude da nastave s ovakvom praksom. Policija, DORH, politika i mediji trebaju zajedno djelovati. On je anoniman, nije se nigdje potpisao i ako se tako nastavi, on će nastaviti s tim.  Žale mi se novinari da se često puta te prijetnje kvalificiraju kao uznemiravanje. Ako vi mislite da treba pooštriti taj zakonski okvir, recite nam, pollitika je za to tu, pa ćemo ići u izmjene Zakona da to ne budu uznemiravanja nego ozbiljne prijetnje ako je upućeno novinarima. Pa onda kad se objavi imenom i prezimenom i da je osuđen tri mjeseca bezuvjetno zatvorom, ja mislim da mu više neće pasti na pamet takvo nešto niti drugima- rekao je Stazić.

HNS- ov Goran Beus Richembergh istaknuo je kako su takve prijetnje i govor mržnje ohrabreni govorom političara koji se svakodnevno časte uvredama u Saboru.

- Nema nikakve sumnje da je radikalizacija i govor mržnje u javnom prostoru ohrabren od nekoga. Poplava prijetnji, ne samo novinarima već i svima koji javno govore, traje već izvjesno vrijeme, posljednje tri godine i sigurno je ohrabrena time što se u javnom diskursu od najodgovornijih ljudi, prije svega političari, unosi također primitivan govor, međusobne uvrede. Kada se u Saboru ili nekim drugim političkim institucijama govori takvim govorom vrijeđanja, onda se takvim govorom šalje poruka. Ako je tako dozvoljeno govoriti u Saboru, onda je vjerojatno puno više dozvoljeno pod anonimnim nickovima ili na društvenim mrežama prijetiti, zastrašivati jer nikome se ništa neće loše dogoditi. Nitko neće biti kažnjen. Ja nisam čuo ni jedan jedini slučaj da je policija reagirala na slučajeve otvorenih prijetnji i prijetnji ubojstvom koji se svakodnevno pojavljuju na portalima, u komentarima novinskih članaka, na potpuno javnim platformama. Zamislite kako se osjećaju ljudi koji žive od javnog govora kad im se pod svaki članak pojavljuju komentari kojima ih se osobno diskreditira. Državnim dužnosnicima je obveza da odmah reagiraju- rekao je Beus Richembergh.

HDZ- ova Irena Petrijevčanin Vuksanović smatra da je deplasirano sada govoriti o ovom problemu kad je premijer Andrej Plenković, a ministrica kulture Nina Obuljen jer problem s napadima na novinare traje duže vrijeme.

- Odgovornost nije isključivo na politici nego i na novinarima. Slika medijskog prostora je slika našeg društva. Činjenica je da kako je društvo podijeljeno, tako je podijeljen i medijski prostor, tako i udruge. Ovaj problem nije od ove Vlade, to traje već duže, možda je sad eskaliralo. Smatram da treba razmisliti o izmjenama Zakona, ali malo je čudno i deplasirano govoriti o nekakvoj brutalizaciji napada na novinare u trenutku kad je premijer Andrej Plenković, a ministrica kulture Nina Obuljen- rekla je Petrijevčanin Vuksanović.

HDZ- ov Kažimir Varda smatra da je i na novinarima odgovornost za ovakvo stanje.

- Ako su novinari usta, uši i oči javnosti, što ja ne sporim, kao što i osuđujem apsolutno svaku prijetnju novinarima, ali i građanima i zastupnicima, onda također treba pristupiti prema tijelima progona, ali se i sami novinari moraju zapitati gdje je presumpcija nevinosti javnih osoba o kojima piša. I novinari su javne osobe. Jednaka je odgovornost i na političarima i na novinarima- rekao je Varda.

SDP- ov Bojan Glavašević istaknuo je kako političari i zastupnici moraju o ovom problemu govoriti kako bi osvijestili javnost jer problem je ozbiljan. Smatra da treba mijenjati Zakon, ali i da novinari moraju pridonijeti razini javnog diskursa i objavljivati provjerene činjenice.

- Tehnologija toliko mijenja društvo i legislativa koja definira medijski prostor nije adekvatna i ne ide u korak s vremenom, a najbolji pokazatelj su komentari na društvenim mrežama- istaknuo je Glavašević.  

SDP- ovu Darku Pariću nedopustivo je da policija ne može pronaći počinitelje koji anonimno SMS porukama šalju prijetnje.

- Zadnjih godina eskalirale su neke ideje u našoj zemlji koje nisu trebale. Nema, ne može biti i ne smije biti nikakvog opravdanja za nikakve prijetnje, bez obzira kome došle i od koga došle. To je nedopustivo, ali svi smo odgovorni za stanje koje se događa. Nedopustivo mi je čuti da policija službeno kaže da ne zna tko stoji iza nekog broja mobitela jer nije registriran. Ako policija nije danas u stanju locirati onog koji koristi taj mobitel., onda nam takva policija ni ne treba. Svi mi znamo da policija to može vrlo jednostavno to napraviti. To samo znači da policiji u ovom trenutku nije prioritet naći pronaći ljude koji prijete i to je poanta. Takve pojave i ljude moramo maknuti iz društva- rekao je Parić.

Nezavisni zastupnik Željko Glasnović smatra da je profesionalizam u novinarstvu u Hrvatskoj na umoru te da i mediji provode nasilje, a kao srž problema vidi u neprovođenju lustracije.

"Sloboda novinarstva i novinara itekako je važna"

- Profesionalizam u novinarstvu je u Hrvatskoj na umoru, na smrtnoj postelji. Što je s medijskim nasiljem prema ljudima? Da se riješi nasilje treba provesti lustraciju. To je srž problema. Nema rasvjetljenja ni edukacije i zato je Hrvatska podijeljena. Štampa više nije najmoćnije oružje partije- rekao je Glasnović.

HDZ- ov Stevo Culej smatra da je osnovna podjela u našem društvu nametnuta zbog ideološki podijeljenih novinara koji korijene vuku još iz bivšeg sistema.

HDS-ov Goran Dodig smatra da novinari potiču agresiju, a onda bivaju žrtve te agresije. Pita se da li se novinari kad zapitaju kako je onima o kojima pišu, kako se oni osjećaju i da li znaju da i oni tako šalju prijetnje. 

- Sloboda novinarstva i novinara itekako je važna. Slažem se da su novinari i oči i uši i usta naroda, ali ne zaboravimo da su novinari pojedinci sa svojim psihološkim karakteristikama da pripadaju određenim grupacijama i političkim ideologijama i da svjesno ili nesvjesno u taj svoj posao unose i dio sebe. Dok novinari ne počnu voditi računa i o slobodi pojedinca o kojem pišu, nema sustava koji će ga zaštiti. Jel' se ikad određeni broj ljudi u novinarskoj profesiji zapitao da li oni upućuju prijetnje koje su na isti način opasne, a nekad opasnije i od same smrti. Jeste li ikad razmišljali što to znači socijalno ubojstvo, što to znači kad nekoga javno sramotite u 150.000 primjeraka? Kad izvučete incidentnu situaciju koja je puna laži i neistina i to objavite o jednom čovjeku. Ako sebi dopustite da govorite o nekom zastupniku da je uhljeb. Jeste li ikada razmišljali kako se taj čovjek osjeća? Agresiju potiču novinari i onda su i oni žrtva te agresije. Nemojte se onda čuditi kad društvo odgovori na ružan način- rekao je Dodik.

Vladimir Lulić, glavni tajnik HND- a, izjave Culeja za kojeg smatra da je trivijalizirao pokušaj ubojstva Saše Lekovića i Dodika o novinarima smatra skandaloznima.

- Reći da su novinari krivi za to što im se prijeti i napada ih se,  potpuno je identično kao da kažete da je žena silovana jer je nosila kratku suknju - rekao je Lulić.