Sindikati tražili povećanja plaća i naknada u javnim i državnim službama. Prijete štrajkovima

Vlada i sindikati javnih i državnih službi protekle su godine postigli dogovor oko dodataka kolektivnim ugovorima kojima je javnim i državnim službenicima povećana osnovica za plaće za pet posto i ugovoren rast božićnice na 300 eura, a po prvi put u ugovor je ušla uskrsnica od 100 eura.

Osnovica plaće za listopad isplaćena u studenome porasla je s 902 na 947 eura, povećana božićnica isplaćena je u prosincu, a u siječnju 238.000 službenika i namještenika može očekivati veće plaće radi poreznog rasterećenja.

Novi zakoni za reformu javne uprave

Sukladno dogovorenoj odluci o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama, plaće 219.000 zaposlenika su rasle od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a regres od 300 eura primijenit će se na sve.

Zakoni o državnim službenicima i o plaćama u državnoj službi i javnim službama trebali bi zamijeniti više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te promijeniti sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.

Uvodi se jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.

Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada, koji će moći iznositi do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.

Cilj je standardizirati plaće u javnom sektoru za gotovo 240.000 zaposlenih, a Vlada to ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je da nisu poznati učinci novog zakona o plaćama i kriteriji sustava ocjenjivanja, koji bi se mogli koristiti za kažnjavanje zaposlenika ako iz nekog razloga dođu u sukob s poslodavcem.

Akademski sindikat, Carinski sindikat Hrvatske i Školski sindikat Preporod izrazili su nezadovoljstvom finalnim prijedlogom Zakona o plaćama te ocijenili da se njime želi obezvrijediti kolektivno pregovaranje i najavili prosvjedne akcije. 

Sindikat umirovljenika Hrvatske izrazio je u otvorenom pismu resornom ministru Marinu Piletiću nezadovoljstvo, jer je djelomično usvojio tek dva od šest njihovih zahtjeva i to bez davanja rokova za realizaciju, iznesenih na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike.

Izrazili su djelomično zadovoljstvo pomacima u vezi poboljšanja formule usklađivanja, kao i novim pristupom godišnjem dodatku koji bi sada primali svi umirovljenici, ali to nije dovoljno. Sindikat traži da se mirovine odmah počnu usklađivati u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijene ili plaća, a da se za one najugroženije uvede i socijalni faktor povećanja mirovine.

Vlada i sindikati prvi su se put našli u situaciji da, nakon što je nadležno povjerenstvo donijelo novo rješenje o reprezentativnosti sindikata javnih službi, moraju pregovarati o novom kolektivnom ugovoru.

Prema rješenju povjerenstva, sindikat Zajedno, koji okuplja medicinske djelatnike, postao je reprezentativan, a Sindikat KBC-a Zagreb izgubio je mogućnost kolektivnog pregovaranja. To znači da će se morati pokrenuti pregovori o novom kolektivnom ugovoru, i to ne dodatku, nego potpuno novom ugovoru koji će definirati visinu osnovice plaća. 

Štrajkovi sa zahtjevima za veće plaće

Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) konstituirano je, kao i u prijašnjem sastavu predsjednik mu je Ivan Mišetić (HUP), a dopredsjednici Mladen Novosel (SSSH) u ime sindikalne strane te ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.

Godinu na izmaku su također obilježili štrajkovi sa zahtjevima za veće plaće, zaposlenih u pravosuđu, radnika zagrebačke i splitske Čistoće i Cesta Šibenik te prosvjedi medicinskih sestara i tehničara, kao i radnica šibenske Revije zbog neisplate preostalih devet plaća i otpremnina u ukupnom iznosu od oko 1,29 milijuna eura.