Šest knjiga u lovu na Frica: 'Mi živimo jadno uz to i neljudski'

Previše dobrih knjiga, to je problem većine nagrada, pa i ove. Izabrati finaliste nezahvalan je posao. Utješno je jedino što je to pokazatelj da pisana riječ nije izgubila na snazi, rekao je urednik Expressa i član žirija Igor Vikić.

Koordinator nagrade Kruno Lokotar u ponedjeljak u Art Kinu KIC u Zagrebu istaknuo je kako se nagrada ove godine dodjeljuje po treći put, a riječ je o 75.000 kuna vrijednom priznanju koje je naziv dobilo po nadimku Miroslava Krleže, a pobjednik će se znati u siječnju iduće godine uz sponzorstvo Barcaffea.

- Nagrada se dodjeljuje za najbolju neprevedenu knjigu fikcijske proze – premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju između 1. srpnja 2018. i 31. lipnja 2019. - rekao je Lokotar.

U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine još bili novinarka i urednica Biljana Romić kao predsjednica, te kao članovi, glumica Lana Barić, povjesničar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić i književna kritičarka Jagna Pogačnik.

U finalnu utrku nazvanu “Šest lica traži Frica” uvršten je roman “Schindlerov lift” Darka Cvijetića, u kojoj je lift, kako je rekla Romić, “metafora životnoga kruga u jednom malom mjestu, od radničkih solitera, do rata i propasti cijelog jednog života koji je tu bujao”.

“Isijavanje” Namika Kabila, knjiga je “promišljena kao film”, dok je zbirka priča “Poštovani kukci i druge jezive priče” Maše Kolanović “iznimno zanimljiva zbirka u kojoj se autorica pozabavila suvremenom zbiljom, gdje je svaka asocijacija s Kafikinim ‘Preobražajem’ sasvim namjerna”.

Nadalje, u finalu je i roman “Skica u ledu” Josipa Mlakića, “karakteristično pisan roman toga autora, koji uvijek kreće od smrti ubojstva, a onda to širi na priču o društvu i raznim društvenim problemima, pri čemu kroz čitav roman nastoji provući kako bi se nekim matematičkim algoritmima mogao unijeti stanoviti red u kaotičan svijet”.

“Stranka” Bojana Žižovića priča je o tome kako u nekoj distopičnoj zemlji jedna potkapacitirana osoba može postati članom neke stranke, te kroz nju napredovati čineći sve moguće zločine i izopačenja, posve gubeći osjećaj za moralno i etično”.

- Ako nam se nekad i čini da je riječ o hiperboli, preuveličavanju, odjednom se uhvatite da čitate novine i shvatite da je sve to sasvim moguće - istaknula je Romić.

Posljednja knjiga uvrštena u uži izbor je “Pacijent iz sobe 19” Zorana Žmirića, u kojoj pratimo sve formativne točke života mladića koji s 19 godina odlazi u rat.

- Na prvome je mjestu rat, a na drugome postsocijalistički život. Tu ima jako puno suočavanja, no iako ta borba ne urađa nekim rezultatom, moglo bi se zaključiti da to suočavanje ipak obećava neku čišću sliku budućnosti. Možemo zaključiti da rat nije gotov bilo da se radi o društvenoj ili osobnoj perspektivi i isto tako da zapravo živimo dosta jadno, mizerno, dehumanizirano, opustošeno i trulo ali isto je tako jako dobro da to znamo i da tome gledamo u oči, što svi ovi autori i rade - rekla je Barić.

Ove godine među prijavljenim je naslovima prevladavao roman, koji ima brojčanu prednost nad zbirkama priča, a pročitana djela pokazuju, kako je rekla Biljana Romić, da suvremena domaća produkcija sadržajno i dalje secira i prokazuje društvenu zbilju, “sve njezine pervertirane rukavce i izopačene realije”.

- Izbor pobjednika u poprilično heterogenom sastavu žirija, i za mene je posve neizvjestan - rekla je Jagna Pogačnik.