Šef Ustavnog suda je bio nijem od šoka kad je čuo predsjednika države, SDP je imao tri mandata

Premda je Hrvatskom bjesnio rat, 1992. su održani i predsjednički i parlamentarni izbori. Glazbenom je scenom vladala čudna kakofonija mirotvornih pjesama – "Dosta je rata" slavnog E.T.-a, "Stop the war" Tomislava Ivčića, a tutnjale su i one borbene – "Hrvatine", "Garda hrvatska..." Najveću je senzaciju ipak izazvala Sanja Trumbić s pjesmom Danke Deutschland, koja je toliko šokirala Miroslava Lilića, urednika HRT-a, da ju je odmah skinuo s repertoara. "Gledam ja što je ovo", kasnije je pričao, "i mislim – nevina u ludnici..."  Ipak, nije to bilo najveće čudo. U malom selu Čavoglave, na izvoru rijeke Čikole, bivši je konobar Marko Perković snimio domoljubnu pjesmu sa gomilom dragovoljaca - stvar je isprva dočekana s podsmijehom, da bi vremenom prerasla u najveći ratni hit ovih prostora ili, kako se to danas kaže, cijele regije. Hrvatska je dobila i svoju prvu misicu. Bila je to Elena Šuran. Izbori za miss tad su po rangu važnosti društvenih događaja odmah iza političkih i nogometnog prvenstva. Misice su se upisivale u povijest. Elena nije vjerovala u pobjedu, ali je ipak uspjela. U Bocvani, na izboru za Miss svijeta, nije postigla neki zapaženiji uspjeh. Po povratku u Hrvatsku malo se bavila  manekenstvom i vođenjem Kola sreće s Oliverom Mlakarom, pa se kasnije povukla iz javnosti.

FELJTON: LEGENDE O IZBORIMA 2 Mitski teniski mečevi i večere Račana i Tuđmana: Konobari su tajno snimali sve razgovore...

Te su, ratne godine, izbori održani usred ljeta – u kolovozu – kao nikad prije i nikad poslije. Zemlju je do vodila Vlada demokratskog jedinstva, na čijem je čelu bio dr Franjo Gregurić. U nju su ušli članovi HDZ-a i predstavnici lijeve i desne oporbe. Hrvatska je u sred rata provodila privatizaciju bivšeg društvenog vlasništva. Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća  Sabor je donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 18. travnja 1991, Vijeća općina 18. travnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 18. travnja 1991. godine. Zemlja je grcala u siromaštvu. Valuta je bio danas zaboravljeni hrvatski dinar.

5

Nakon pobjede HDZ-a na izborima nekad utjecajni pojedinci koji nisu bili na strani HDZ-a prebacili se na stranu pobjednika. Proces je opisao Josip Manolić. On spominje Nikicu Valentića, Mladena Vedriša, Marinu Matulović Dropulić, Juru Radića, Franju Gregurića, Franju Lukovića, Martina Katičića i tvrdi da su te osobe došle do vrha bez ikakvog političkog legitimiteta (uglavnom su bili kod "Mike i Savke" to jest u KNS-u).
“Njihov dolazak na vlast bili su oblici različite ‘političke trampe’, ustupci, a u nekim slučajevima i ucjene. Na drugoj strani se okuplja takozvana desna opcija političara i poduzetnika koja zauzima drugi dio kolača. Glavni predstavnici te grupe koju su činili Miroslav Kutle, Ivić Pašalić, Nadan Vidošević, Jozo Martinović, Antun Kovačev, Borislav Škegro, Božo Prka, Josip Gucić i Milan Kovač su osobe koje su se generirale iz utjecaja Gojka Šuška i takozvanoga hercegovačkog lobija. Podjela na ta dva lobija dugo je vremena određivala i glavne karakteristike vlasti u Republici Hrvatskoj koju je oblikovao HDZ”,  rekao je Manolić dodajući kako se utjecaj te dvije skupine ljudi  produžio do današnjih dana. Imperij Miroslava Kutle narastao je na nekih 170 poduzeća, a iza njega su kaskali i drugi tajkuni. 

Izborna čuda

Nakon što je Sarajevskim primirjem sukob privremeno okončan, uslijedio je međunarodno priznanje Hrvatske i dolazak mirovnih snaga UN. U veljači 1992. izglasan je ustavni zakon, kojim se pobunjenim Srbima u zamjenu za formalno priznanje hrvatske vlasti i teritorijalnog integriteta nudila široka politička autonomija. Taj je zakon izazvao raskol. Dražen Budiša iz HSLS-a prosvjedno  je napustio Vladu, a slijedili su ga i drugi oporbeni političari, uključujući i neke koji su formalno prešli u HDZ. Tako je nekoliko mjeseci prije novih izbora Gregurićeva vlada ponovno postala jednostranačka.
Dogodilo se tu još čuda – parlamentarni i predsjednički izbori održani su istoga dana. HDZ je dosegao sam vrh, sa 85 mjesta u Saboru. Franjo Tuđman uvjerljivo je pobijedio Dražena Budišu, sa 1,519.100 glasova, odnosno 57,83 posto. Savka Dabčević Kučar bila je treća i na tim je izborima svoju karizmu spremila u ladicu. Za mjesto predsjednika natjecao se i odvjetnik Silvije Degen, popularni "Silvek", vođa pravaša Dobroslav Paraga, "hrvatski Mandela" Marko Veselica, demokršćanin Ivan Cesar i socijaldemokrat Antun Vujić. Izlaznost je bila golema - glasalo je čak 75 posto upisanih birača.
Na hrvatskoj je oporbenoj sceni izvršen totalni "auzmeš" – HSLS je sa 12 mandata postao vodeća oporbena stranka (koju su vladajući načičkali svojim "spavačima" pa je tako držali pod kontrolom) dok je Ivica Račan sa SDP-om ostao na tri mandata. Prema tom rezultatu, i Peđa Grbin doimlje se kao socijaldemokratski velikan, hrvatski Willy Brandt. HSP sa 5 i HNS sa 4 mandata bili su nadmoćni SDP-u. Stalna na tom svijetu samo mijena jest.

Prizivao božju pomoć

Prigodom svečane prisege, dr. Franjo Tuđman zakonom propisanim riječima u posljednji je tren dodao da priseže i “hrvatskomu narodu”, a ne samo hrvatskim državljanima dok je na kraju teksta kazao “Tako mi Bog pomogao”. Predsjednik Ustavnog suda Crnić bio je u šoku, ali nije reagirao.
Te su godine završile Zimske olimpijske igre u Albertvilleu, počeo je rat u Bosni i Hercegovini a internet je još bio mlad – realizirana je prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove CARNet. Prvak Hrvatske u nogometu bio je – Hajduk a  u srcu Hrvatske televizije odvijala se čudna drama. Glavni urednik Miro Lilić danima je razbijao glavu pitanjem treba li ponovo staviti na program Santa Barbaru. Ona je 80-ih bila svjetski sinonim za popularnost, uspjeh i masovno gledateljstvo, no kad ju je Lilić stavio na program, nakon dvadesetak je epizoda propala.

"Dvije godine poslije htio sam osvježiti shemu nekim lakšim programom prije Dnevnika u 18.30," prisjetio se Lilić.
Pitam Vesnu:
– Što imamo na lageru od lakšeg sadržaja?
Nakon pola sata ona mi odgovara:
- Imamo samo Santa Barbaru, koju si skinuo s programa.
– Nemoguće! Ima li još bilo što?
– Ne, samo to!
– Stavljaj i gotovo!
– Ma, jesi siguran? Daj razmisli! – kaže ona.
– Santa Barbara! Termin neka bude točno 18.30, Prvi program!"

Prešućeni pobjednici Eurosonga

No, nakon toga uhvatio ga je silan strah. Zatvorio se u kabinet i  tri mjeseca zabranjivao da itko uđe u ured. Gledao je Santa Barbaru. I onda je ponovo rekao – Neka ide!"
Serija je nakon 1990. postala veliki hit. Po ratnim zonama, gdje nije bio struje, u 18.30 korišteni su agregati kako bi se gledala Santa Barbara, a cijela je nacija, osim zbog rata, strepila zbog sudbine Edena i Cruz. Za njihovo zdravlje uplaćivane su mise, čemu mogu zahvaliti da su i dan danas živi i zdravi...U sklopu popularne subotnje emisije Sedma noć - tada nije bilo ni RTL-a ni Nove, HRT je bio jedina nacionalna televizija - održana je i prva Dora. Pobjednik  je bila grupa Magazin sa pjesmom "Aleluja", no radi tehničkih problema oko pristupanja EBU-u Magazin nije nastupao na Pjesmi Eurovizije 1992. te se tako prvo eurovizijsko sudjelovanje Hrvatske kao samostalne države odgodilo za 1993. godinu. Mladi su obožavali Hit depo, glazbenu emisiju Danijele Trbović i Hameda Bangoure.

Prvi dio feljtona Legende o izborima

Drugi dio feljtona Legende o izborima