Sedam zabluda iz povijesnih udžbenika u koje svi vjerujemo

1. U 16. stoljeću su mnoge djevice nosile pojaseve nevinosti

Tvrdi se kako je postojao običaj da očevi svojim kćerkama stavljaju famozni pojas kako bi ostale "čiste", ali to je potpuna neistina. 

Njih je u popularnu kulturu uveo tada poznati satiričar kao karikaturu zatvorenog društva. Pojasevi djevičanstva koje možemo vidjeti u muzejima vjerojatno su napravljeni su kao šaljivi pokloni.

2. Brokeri su skakali kroz prozore za vrijeme Velike depresije

Vrijeme Velike depresije bilo je itekako stvarno i teško, ali nije zabilježen nijedan ovakav incident. 

Popularni komičari su se šalili na račun pada burze komentarima poput: "Pada burza, padaju glave". Mit je toliko narastao da je motiv bankrotiranog biznismena koji se ubija skokom sa zgrade postao ustaljeni stereotip u Hollywoodu.

3. Amerikanci su poludjeli kad su ih Rusi pretekli u Svemirskom programu

Iako popularan mit, naročito među kritičarima američke politike ipak je samo mit. Zahvaljujući njemačkim znanstvenicima koji su prebjegli u SAD za vrijeme Drugog svjetskog rata, Amerika je bila spremna pola godine prije nego što su Rusi lansirali Sputnik.

Problem je bio politički, jer se tadašnji predsjednik Dwight Eisenhower zbog nedovoljnog poznavanja pravila graničenja u zraku bojao da će put u svemir izazvati burnu reakciju Rusa.

4. Štakori su uzrokovali epidemiju kuge poznatu kao "Crna smrt"

Moderni znanstvenici su proučavanjem strukturalnih šablona vremenskih prilika zaključili da štakore nikako ne treba kriviti za kugu. Europa je pretrpjela pandemiju nakon što je iz centralne Azije kišno proljeće zamijenjeno vrućim ljetom, što je stvorilo savršene uvjete za razvoj virusa poput ebole.

5. Izjava Marije Antoanete neka ljudi 'jedu kolače, ako nemaju kruha'

Ovu rečenicu je napisao čuveni književnik i filozof Jean-Jacques Rousseau kada je Marija Antoaneta imala 11 godina i kada je i dalje bila austrijska princeza

Sudeći prema njenim biografima rečenica ne bi ni bila u skladu s njezinom osobnosti jer je bila poznata po blagoj naravi, te je bila darežljiva prema sirotinji.

6. Antička Grčka je bila kolijevka prosvjetljenja

Iako ova tvrdnja nije besmislena treba se sjetiti da kad je antika u pitanju pojam Grčke kao jedinstvene cjeline nije postojao. Na prostoru helenskog poluotoka bilo je na stotine gradova-država koji su imali vlastite vojske, kraljeve, vlade, običaje, ali i religiju, a jedna od glavnih gospodarskih grana bilo je robovlasništvo. 

7. Kolumbo je otkrio Ameriku

On nikada nije ni kročio na sjevernoamerički kontinent, već je doplovio bliže Haitiju. On je "otkrio" bahamski arhipelag, a u kasnijim putovanjima je išao južnije k Centralnoj i Južnoj Americi.