Na sastanku se, otkrila je Perko, nije razgovaralo o dodatnom porezu na ekstra profit banaka.
Sastanak bankara i Plenkovića: 'Dižemo kamate na štednju, ali ne i na kredite građanima...'
Sastanak je bio vrlo konstruktivan, razgovarali smo o vrlo konkretnim temama, mogu reći da razumijemo poruke Vlade i napore koje čini za poboljšanje kvalitete života građana i u tom kontekstu banke jesu i bit će dio rješenja i sigurno naše reakcije neće izostati, poručila je Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka nakon sastanka predstavnika banaka s premijerom Andrejom Plenkovićem u Banskim dvorima, a uoči sutrašnjeg donošenja novog paketa mjera pomoći u borbi protiv inflacije i energetske krize.
POGLEDAJTE VIDEO:
Otkrila je u kojem će smjeru banke ići.
- Obzirom da je Vlada aktivno radila na razvoju tržišta kapitala - imali smo narodnu obveznicu, u pripremi je izdanje trezorskih zapisa - to je svakako bankama poticaj da krenu s dizanjem kamatnih stopa na štedne depozite i to je jedna od akcija koja se očekuje u skorijem roku. Moram naglasiti kako su se kamatne stope na oročene depozite i kredite kretale otprilike u korelaciji, rasle su jednakim intenzitetom. Isto tako, hrvatske banke imaju među najnižim kamatne stope na kredite u Europi, tako da kroz sve te mjere banke imaju snažan utjecaj da se olakša život hrvatskih građana - istaknula je.
Na pitanje hoće li podizanje kamata na depozite povući za sobom i podizanje kamata na kredite poduzećima i građanima, Perko je rekla kako neće poduzećima još ove godine.
- Kamatne stope na kredite poduzećima se neće dizati barem do druge polovice sljedeće godine. Kreće podizanje kamatnih stopa na depozite, a onda na kredite tek u drugoj polovici iduće godine i to vrlo slabim intenzitetom. Kada govorimo o ukupnim stambenim kreditima, moramo biti svjesni činjenice da dvije trećine hrvatskih građana već ima fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, to točno znači da se njima neće ništa dogoditi. Povećanje kamatnih stopa na depozite neće imati nikakav utjecaj na tu skupinu građana. Od one jedne trećine koja ima ugovorene kredite u promjenjivoj kamatnoj stopi, 75 posto ih je vezano za nacionalnu referentnu stopu, koja se pomiče lagano i s velikim vremenskim odmakom. Tako da to direktnog utjecaja i udara na građane ovdje neće biti - kazala je.
Kada očekivati podizanje kamatnih stopa na depozite, upitali su još novinari.
- Neke banke su već krenule s podizanjem, a neke će vrlo skoro. Nadamo se da će podizanje kamatne stope na depozite i ove aktivnim mjere koje Vlada provodi, a koje sam navela - i narodna obveznica i trezorskih zapisa, pokupiti tu ekstra likvidnost na tržištu i onda djelovati na smanjenje inflacije - poručila je.
Svaka banka, dodala je, ima svoju politiku i svaka će odlučiti za sebe koliko će podići kamatne stope na depozite.
- Neke, koje do sad nisu povećale, će povećavati više, a neke koje su povećavale imat će neka manja povećanja. Pa je teško govoriti generalno - rekla je dodavši kako su kamatne stope na nenamjenske gotovinske kredite u preko 90 posto već fiksne, tako da su i tu građani vrlo dobro zaštićeni i neće biti većih šokova.
Na sastanku se, otkrila je, nije razgovaralo o dodatnom porezu na ekstra profit banaka.
- Ne, nije bilo govora o tome. Bilo je govora o mjerama koje bi olakšale život građanima i poboljšale kvalitetu života - poručila je.
Reinvestiranje dobiti banaka, s druge strane, bila je tema.
- Bilo je govora o tome da se jedan dio dobiti realocira u povećanje kapitala. To je za nas u redu mjera, stabilnost hrvatskih banaka će se još poboljšati i bit ćemo i otporniji za neke buduće eventualne potencijalne šokove - rekla je predsjednica HUB-a.