Uhićeni HDZ-ovac Josip Šarić nije u istražnom zatvoru, a tužitelj je izjavio da se istraga uvijek može proširiti. Donosimo što je revizija otkrila: trošilo se na ručkove, kravate, putovanja, marame, vrećice, minibarove, hotele...
Šarić na slobodi: Tvrdi da nije znao da ne smije trošiti javni novac na sebe i prijatelje
Josip Šarić je jučer nakon privođenja i ispitivanja u osječkom Uskoku pušten na slobodu jer su istražitelji ispitali sve svjedoke, izuzeli sve dokaze, a sam Šarić je da ostavku na mjesto gradonačelnika Otoka pa nije postojala opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Za sad ga se tereti za zloporabu položaja i ovlasti, točnije, da je na sebe, obitelj i prijatelje spiskao oko 243 tisuće kuna javnog novca. Sve to u razdoblju od siječnja 2015. do prosinca 2023. godine. Među onima na koje je i trošio novac građana Otoka je i Vladimir Šeks.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
Tako su građani, neznajući, poklonili Šariću i Šeksu ručak u vrijednosti od 129 eura i 60 centi. Šeks i Šarić su tada ručali krvavice i buncek, a uz to su popili po jednu mineralnu i negaziranu vodu te tri boce vina. Nakon što su dan kasnije mediji sve otkrili, Šarić je objavio kako je taj iznos vratio u proračun Grada Otoka. Šarić inače zarađuje oko 2.200 eura plus ima i 331 euro mjesečno neoporezivog dohotka, dakle mogao je to platiti i sam.
Kako doznaje N1, i taj ručak je na popisu spornih privatnih troškova zbog kojih je Šarić uhićen. Šarić nije, kako neslužbeno doznajemo, priznao krivnju, već je tvrdio da nije znao da ne smije privatne troškove sebe, obitelji i prijatelja plaćati javnim novcem. Ali je priznao da su troškovi točni.
Što kaže revizija?
Navodno je sve počelo zbog Državnih revizora koji su DORH-u prijavili nepravilnosti u financijama grada Otoka, na čijem je čelu Šarić bio 33 godine. Izvješće dostavljaju Hrvatskom saboru, pa je ono i javno.
Revizori tako pišu da je 2020. godine oko 80.000 kuna potrošeno na noćenje u hotelima, piće, hranu, kravate i rupce, kutije, parfeme, ukrasne vrećice. Dio tih računa je plaćen tako da su se nosili računi u računovodstvo, a dio gradskom karticom. Na karticu su plaćeni troškovi smještaja na službenom putu, piće iz minibara u hotelu, parking u garaži, cestarina i gorivo. U većini slučajeva, nema izdanih putnih naloga kako bi se uopće opravdalo trošenje i putovanja.
Uz to, na hranu, piće i nabavu robe je potrošeno oko 89.000 kuna, na izaslanstva oko 80.000 kuna. Uz te račune nema informacija za koju prigodu je što kupovano, koja izaslanstva su slana, gdje i zašto.
Grad nije redovito ni naplaćivao potraživanja, nisu redovito slali opomene za dugovanja ni ovršavali dužnike. U 2020. Grad je imao potraživanja od oko 10 i pol milijuna kuna. Rok naplate je prošao za oko 85 posto tih potraživanja, odnosno za oko 8 milijuna i 900 tisuća kuna. Tako nisu naplatili oko milijun i 700 tisuća kuna komunalija, oko 780 tisuća kuna za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, oko pola milijuna kuna za šumski doprinos, oko 100 tisuća kuna za zakup poslovnog prostora, 88 tisuća kuna za zadržavanje nezakonito izgrađene nekretnine i 87 tisuća kuna za komunalni doprinos.
Revizori jasno pišu da postoje procedure i rokovi za naplatu prihoda kao i zadužene sobe, ali ih Grad ne primjenjuje. Dapače, zadnju ovrhu su tražili 2015. godine i to za oko 160 tisuća kuna. 2020. godine su probali naplatiti tek 230 tisuća kuna, poslali su 491 opomenu za naplatu komunalnih naknada. To se može objasniti i pandemijom jer je na snazi bila odluka da se šest mjeseci neće slati ovrhe, osim ako postoji opasnost o zastare. Međutim, takve odluke nisu postojale ni prije, ni poslije, a potraživanja svejedno nisu naplaćena.
Grad Otok nije DORH-u slao ni podatke o dužnicima za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako su neki zakupci državnu zemlju na području Otoka koristili besplatno godinama. Neki su zaključili ugovore o zakupu na pet godina, pa su po dvije godine kasnili s plaćanjem, a neki, koji su potpisali otplatu od 15 godina, kasne s plaćanjem više od pet godina.
Grad nije naplatio ni naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u iznosu od 88 tisuća kuna, iako su ispostavili 63 rješenja od 2014. do 2017. godine. Zbog toga se te zgrade nisu mogle ni legalizirati.
Natječaji nisu javni nego se šalju odabranim tvrtkama
Šarić je u srpnju 2020. godine u ime Grada potpisao i kratkoročni kredit od 6 milijuna kuna radi financiranja tekuće likvidnosti. Iako je to morao po zakonu, nije obavijestio o kreditu Gradsko vijeće na idućoj sjednici u kolovozu, nego tek u studenome 2020. Na oj sjednici su donesene izmjene i dopune proračuna Grada tako da je u proračun uveden kredit kao planirano zaduženje. Na isti dan kad je održana sjednica, na žiroračun Grada je sjelo oko tri milijuna i 700 tisuća kuna od banke na temelju kredita. Zahtjev za tom isplatom je Grad uputio banci tri dana prije sjednice.
- Odlukom o izvršavanju Proračuna za 2020. nije uređen opseg zaduživanja - piše u izvješću.
Upozorili su Šarića da ni javna nabava nije transparentna, odnosno da se pozivi i natječaji ne objavljuju javno iako za to postoji mogućnost, nego se obavještavaju samo određene tvrtke. A nisu postojale ni analize tržišta kako bi se znala realna cijena radova ili usluga koje Grad traži. Prekršen je i Pravilnik koji propisuje da se ponude moraju dostaviti u roku od pet dana, jer je Grad Otok nekim tvrtkama dao i do 12 dana da pošalju ponudu.
- Grad u cijelosti prihvaća dane naloge i preporuke i nema primjedbi na činjenice opisane u Nacrtu izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji - piše na kraju izvješća napravljenog na 40-ak stranica.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Otoka je jučer za 24sata izjavio da misli da je trošenje novca u privatne svrhe samo jedna od stvari koje se istražuju.
- Mislim da to je jedna od optužbi. U tijeku je istraga, oni su pokupili sve papire. Nisam znao da je znao da je uhićen, nismo se čuli - rekao je Stevo Topalović.