Ponuda vlade o povećanju plaća, kako je rečeno na press konferenciji, glatko je odbijena. Odbijena je velikom većinom i u osnovnim i srednjim školama, a štrajk ide dalje
Sindikati odbili ponudu Vlade: Frontalni štrajk se nastavlja
Štrajk u školama, koji danas traje 35 dana, a od čega su učenici izgubili 15 dana nastave, ide dalje. U ponedjeljak ponovno nema nastave u cijeloj Hrvatskoj, a o daljnjem modalitetu će se čelnici Sindikata dogovoriti na današnjem sastanku.
Naime, prosvjetari su odbili i posljednju Vladinu ponudu, koja se sastoji od rasta osnovice plaće 6,12 posto, kao i svima u javnim i državnim službama, te četiri posto dodatka.
POGLEDAJTE VIDEO
U srednjim školama na izjašnjavanje se odazvalo 14.046 zaposlenih. 88,93 posto njih tu ponudu je odbilo. U osnovnim školama o ponudi Vlade izjasnilo se 31.670 zaposlenika, odnosno 68,05 posto, a odbilo ju je njih 95,26 posto.
Na ponudu Vlade izjašnjavalo se i nenastavno, neznanstveno osoblje, predavači i umjetnici na fakultetima. Od 73,9 posto njih 69 posto odbilo je ponudu.
- Odbijanje ponude Vlade ima dvoznačnu poruku. Prva je da zaposleni u odgoju i obrazovanju žele riješiti problem svog statusa kroz izmjene i povećanje koeficijenta. I ne misle se cjenkati o dodacima na plaću - rekao je Branimir Mihalinec iz Nezavinskog sindikata zaposlenih u srednjim školama zahvalivši se svima koji ih podržavaju.
- Očekujemo da će ta podrška biti i dalje - dodao je.
Osvrnuo se i na govor mržnje i netolerancije na društvenim mrežama.
- Mi te mreže niti vodimo, niti organiziramo niti nismo njihovi administratori. Govori mržnje prema drugom mišljenju nije prihvatljivo - naglasio je.
Na pitanje o optužbama grupe Nastavnici organizirano da su Sindikati nagovarali zaposlenike da prihvate ponudu Vlade, čelnica Sindikata učitelja rekla je kako to nije istina te da nisu utjecali ni na koga i na bilo koju vrstu odgovora.
- Očekujem demanti portala Nastavnici organizirano po tom pitanju - poručila je Sanja Šprem dodavši kako na valu zajedništva moraju nastaviti dalje do cilja.
- Pritisak rade svi i svakim danom je sve žešći. Rade ga i općine koje prisiljavaju svoje ravnatelje i zaposlenike da u ponedjeljak moraju nastaviti s radom - istaknula je ne otkrivši koje su to općine.
- Ima ih niz, dolazi sve više informacija do nas o tome. Bilo koji oblik pritiska osuđujemo - rekla je.
Naglasila je kako potplaćenost nije jedini razlog ovog najdužeg štrajka u povijesti Hrvatske.
- Ovaj val nezadovoljstva potaknulo je degradiranje naše struke, ne samo materijalno, nego i društveno. Nije samo potplaćenost rezultirala ovakvom reakcijom na ponudu Vlade. Zaposlenike muči sustav anonimnih prijava, nepotrebna administracija, Loomen, zabrana zapošljavanja i niz drugih problema. Ako se ne vrati dignitet našoj struci, neće biti zadovoljnih učitelja ni budućnosti našeg obrazovanja. Vlada u ovom momentu mora shvatiti da su zaposlenici poistovjetili koeficijent složenosti poslova s koeficijentom dostojanstva. I da je to motiv s kojim smo mi ušli u štrajk, ali očekuju od Vlade rješavanje niza problema - poručila je.
Dodala je da je Sindikat učitelja nositelj najboljeg europskog projekta.
- Napravili smo analizu stanja u našim školama i nudimo smjernice Vladi. Štrajk ide dalje upravo na valu tog nezadovoljstva - istaknula je.
Štrajk se nastavlja i na fakultetima po jedan dan svaki tjedan.
- Ovime se pokazalo da smo u onim maratnoskim sastancima vrlo dobro procijenili, jer vrlo dobro poznamo i sustav i članove, da je to loša ponuda i da će biti glatko odbačena - rekao je Igor Radeka iz Sindikata zmanosti i visokog obrazovanja.
Naglasio je kako Vlada u daljnjim postupcima, poput izjava da ukoliko obrazovni sindikati ne potpišu Temeljni kolektivni ugovor i povećanje plaće za 6,12 posto, tog povećanja neće biti ni za druge javne službenike, pokušava ugasiti vatru benzinom.
- Mislim da je krajnji čas da Vlada shvati ozbiljno stanje u kojem se nalazimo i da doista ide prema cjelovitom i kvalitetnom rješenju jer samo će se tako zaustaviti ovaj opravdani revolt i borba za dostojanstvo profesije - rekao je dodavši kako na fakultetima štrajkaju i nastavnici, na koje se ova ponuda ni ne odnosi, kao znak solidarnosti sa nenastavnim osobljem.
Na pitanje da li bi bilo prihvatljivo da im Vlada ponudi dodatke u onom iznosu koji nosi rast koeficijenta za 6,11 posto, a to bi bilo 6,95 posto dodatka, čelnici Sindikata nisu konkretno odgovorili. Šprem je istaknula kako oni nemaju ovlasti donijeti i potpisati niti jednu odluku koja nije povećanje koeficijenta za 6,11 posto. Svaku drugu ponudu moraju dati i davat će na izjašnjavanje zaposlenicima.
Na svaki sastanak s Vladom, dodali su, pristojno će se odazvati. Kada će novi sastanak biti, još se ne zna.
- Zaposlenici u odgoju i obrazovanju neprihvaćanjem ove ponude jasno su pokazali da žele riješiti svoj status preko koeficijenta i da njima nisu toliko važme te brojke, nego koeficijenti. Koeficijent određuje status, poziciju i ne mogu vjerovati da, ukoliko je Vlada spremna izdvojiti sredstva kroz dodatke, da to ne može učiniti kroz koeficijente, koji će tada zadovoljiti njihove zahtjeve - rekao je Mihalinec.
Na pitanje zašto su onda na posljednja dva sastanka razgovarali 15 sati ako na stolu nije opet bila ponuda koeficijenata, istaknuli su kako s Vladom nisu razgovarali samo o toj ponudi.
- Mi smo razgovarali i o svim problemima s premijerom u sustavu i predstavljali mišljenje 68.000 zaposlenika, objasnili zbog čega su zaposlenici ustrajni u štrajku i što je ključ problema, a to je koeficijent složenosti posla, da oni ne traže više, nego izjednačavanje koeficijenata - rekla je Šprem naglasivši kako su upravo premijer i Vlada doveli zaposlenike u sustavu odgoja i obrazovanja doveli u 35. dan štrajka.
- Najmudriji potez je pozvati ponovno Sindikate za stol - dodala je.
Naglasila je i kako očekuju da će dani u štrajku biti plaćeni.
S resornom ministricom Blaženkom Divjak nisu se čuli. A kako doznajemo, ministrica nakon konferencije Sindikata i ovih rezultata odbijanja Vladine ponude ne planira sazvati svoju konferenciju.
Traže koeficijent, Vlada nudi povišicu
Podsjećamo, ponuda Vlade sindikatima u obrazovanju je povećanje plaće, dio i kroz dodatke, što nije isto što i povećanje koeficijenta što traže prosvjetari, koeficijenta koji je u prosvjeti najniži u javnom sektoru s visokom stručnom spremom.