Posljednji je dan zasjedanja Sabora nakon čega zastupnici idu na jednomjesečnu stanku. Izglasali su Zakon o radu koji donosi niz novina
Sabor usvojio Zakon o radu sa 77 glasova za, 54 protiv: Evo koje novine od 1. siječnja donosi
Saborski zastupnici izglasali su izmjene Zakona o radu sa 77 glasa za i 54 protiv. Kako je tijekom saborske rasprave istaknuo ministar Marin Piletić, suština izmjena je transponiranje dvije europske direktive - jedna je o transparetnim i predvidivim radnim uvjetima, a druga o ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
- Time se naše radno zakonodavstvo dodatno usuglašavamo s europskim standardima, tako da komentari koji kažu da radimo korak unazad ne stoje - poručio je tada zastupnicima.
'Povećanje satnice nedjeljom na 50 posto'
Novina u Zakonu je minimalno povećanje satnice od 50 posto za rad nedjeljom za sve radnike u svim sektorima.
- Ovim Zakonom se sprječava neopravdano sklapanje ugovora na određeno vrijeme i potiče zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Zakon je odredio da mora postojati objektivni razlog koji opravdava svako sklapanje na određeno kako prvog tako i onog uzastopnog - naveo je ministar, a Zakon propisuje mogućnost samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme.
Zastupnici SDP-a izrazili su nezadovoljstvo što Vlada nije uvažila njihove zahtjeve da se smanji broj dopuštenih uzastopnih ugovora o radu na određeno s tri na najviše dva ugovora i ukupno trajanje s tri na najdulje jednu godinu.
- Uređuju se i sezonski poslovi i po prvi put smo u radno zakonodavstvo omogućili da se stalni sezonski poslovi mogu obavljati kroz ugovor na neodređeno. Samim time omogućavamo da svi oni koji rade u sektoru turizma na stalnim sezonskim poslovima sigurniji oblik zapošljavanja - istaknuo je.
U slučaju dijagnosticirane teške bolesti, trudnoće, brige za dijete do osme godine, skrbi za člana uže obitelji radnik može tražiti rad od kuće
Preciznije se propisuje rad na izdvojenom radnom mjestu, za čime je potreba nastala posebno u Covid pandemiji.
- Razdvojili smo rad od kuće i novi institut rada na daljinu, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju da radnik samostalno određuje gdje će rad na daljinu obavljati - rekao je.
A Zakon propisuje da se rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu može obavljati kao stalan, privremen ili povremen. U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, poslodavac će moći, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada. Ako taj rad traje duže od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada. Takav ugovor mora sadržavati podatke o sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika, ako ih koristi, te naknadi troškova, kao i o naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan nadoknaditi radniku, ako je rad ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od deset radnih dana.
No, amandmanom Kluba HDZ-a s 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.
Nadalje, ako je do prekida rada došlo u okolnostima za koje nisu krivi ni poslodavac ni radnik, primjerice u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, propisuje se da radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 posto prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije povoljnije.
Poslodavac ima pravo ući u prostor doma radnika ili gdje već radi na daljinu radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika ako je to ugovoreno između radnika i poslodavca i samo u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.
Zakonom se uređuje i zaštita posebnih kategorija radnika, dodao je.
- Prvenstveno mislimo na roditelje djece do osme godine života i to u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena, kao i prekovremenog rada. Za takav rad će biti potreban pisani pristanak radnika roditelja, što je svakako vrsta demografske mjere kojom želimo omogućiti bolju ravnotežu obiteljskog i poslovnog života - naglasio je Piletić.
Dakle, Zakonom se propisuje da radnik može radi usklađivanja radnih i obiteljskih obveza te osobnih potreba zatražiti od poslodavca izmjenu ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu rada, a osobito u slučajevima zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti ili utvrđenog invaliditeta, trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života, pružanja osobne skrbi koja je zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga potrebna članu uže obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu. Poslodavac je dužan zahtjev radnika razmotriti, uzimajući u obzir potrebe radnika i potrebe organizacije rada te je u slučaju odbijanja ili njegovog usvajanja s odgodnim početkom primjene dužan radniku u roku od 15 dana od dostaviti obrazloženi pisani odgovor.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijetete, dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu.
Radnici mogu dodatno raditi kod drugog poslodavca ako žele
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad, odnosno najviše do 60 sati tjedno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom.
Ministar je naveo i kako se fleksibilnije uređuje i dodatan rad za drugog poslodavca i to bez suglasnosti matičnog poslodavca.
- Uz sve polemike koje je ova odredba izazvala, ja ću još jednom ponoviti - riječ je isključivo o dobrovoljnom dodatnom radu radnika, koji je izabrao da pored redovnog posla u punom radnom vremenu još i dodatno ostvaruje primitke - poručio je.
Ugovor o dodatnom radu može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme, a ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Matični poslodavac, stoji u Zakonu, može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.
Neplaćeni dopust od pet dana za pružanje skrbi, odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga
Zakonom se povećava razina zaštite djece i maloljetnika u području rada , istaknuo je još, te razina zaštite dostojanstva radnika.
- Uveli smo zapreke za zasnivanje radnog odnosa i rad radnika koji je osuđen ili protiv kojeg se vodi kazneni postupak opravdane sumnje na pedofiliju. Uvodimo i mogućnost produženja probnog rada, kako bismo zaštitili radnika koji zbog opravdanih razloga, poput dužeg bolovanja ili korištenja porodiljnih i roditeljskih prava, nije bio u mogućnosti odraditi probni rad - rekao je.
Propisuju se i nova prava na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi, kao i na odsutnost s posla jedan dan godišnje zbog hitnih obiteljskih razloga. Na plaćeni dopust ima pravo u trajanju sedam radnih dana godišnje u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti, smrti člana obitelji. Radnik ima pravo na plaćeni dopust i za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima iz kolektivnog ugovora ili pravilnikom o radu. Za darivanje krvi ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan.
Prekovremeni, noćni, rad u otežanim uvjetima, blagdanom ne smije se obračunati na iznos niži od minimalne plaće
- Jasno je definirano ugovaranje iznosa plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenog rada. Pri tom je izostalo definiranje osnovne plaće obzirom da je takav prijedlog izazvao brojna pitanja oko primjene, međutim nastavno na propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad nedjeljom sada jasno propisujemo da se sva obvezna povećanja plaće, dakle i za prekovremeni rad, noćni rad, rad u otežanim uvjetima, blagdanom i neradnim danom, ne smije obračunati na iznos niži od utvrđene minimalne plaće - naglasio je ministar rada.
Kako bi se potaknuo dulji ostanak u svijetu rada predlaže se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu, dodao je istaknuvši kako u tom smjeru ide i izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.
- Nadalje, predlažemo mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora istim urede za sebe određena povoljnija materijalna prava i upravo radi poticanja sindikalnog rada te kolektivnog pregovaranja - rekao je.
Pravo na nedostupnost radnika u slobodno vrijeme
Novina je i pravo na nedostupnost radnika u profesionalnoj komunikaciji s ciljem bolje ravnoteže privatnog i profesionalnog života. Kako piše u Zakonu, tijekom korištenja prava na odmore i dopuste, radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije.
- Unaprjeđuje se i novi način rada putem digitalnih radnih platformi uz zaštitu osoba koje na takav način rade - rekao je, a pri tome se misli na platforme poput Glova, Ubera, Bolta.
Što se tiče agencijskog rada, Zakonom se propisuje da se ne smije ugovoriti rad istog radnika duže od tri godine osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili
kolektivnim ugovorom.
Vlada prihvatila šest amandmana, od kojih jedan oporbeni
Od 112 amandmana, koliko su ih na izmjene o Zakonu o radu podnijeli saborski zastupnici i klubovi, Vlada je prihvatila šest, među kojima je i jedan amandman Kluba SDP-a.
Amandmanima nezavisne Ermine Lekaj Prljaskaj i Kluba SDP-a sa 12 na šest mjeseci skraćuje se vrijeme koje mora proteći između dva prijedloga radnika poslodavcu kod kojeg je zaposlen na određeno, za sklapanje ugovora na neodređeno.
Amandman HSU-ovog Silvana Hrelje tiče se sezonskih radnika i precizira što se smatra neopravdanim odbijanjem ponude za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni. Pod takvim se odbijanjem smatra odbijanje ponude u kojoj je opseg prava i obveza jednak ili veći u odnosu na prethodno sklopljen ugovor o radu.
Slijedom drugog Hreljina amandmana radnik ima pravo izostati s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog bolesti ili nesretnog slučaja u obitelji prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost.
Amandmanom Kluba HDZ-a s 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.
Zastupnici SDP-a izrazili su nezadovoljstvo što Vlada nije uvažila njihove zahtjeve da se smanji broj dopuštenih uzastopnih ugovora o radu na određeno s tri na najviše dva ugovora i ukupno trajanje s tri na najdulje jednu godinu. Nezadovoljni su i što Vlada nije izbrisala mogućnost da se kolektivnim ugovorom može propisati produljenje ugovora na određeno na dulji rok nego je propisano Zakonom.