Pravobraniteljica za djecu upozorava na i dalje gorući problema nasilja nad djecom i među djecom, ali i veliku regionalnu nejednakost od dostupnosti zdravstvene zaštite, socijalne skrbi do obrazovanja.
'Je li normalno da političarka u školi dijeli slike ili čokoladice?'
Glas djece u našem društvu treba se glasnije čuti i više uvažavati, poručila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u Saboru podnoseći izvješće o radu u prošloj godini. Upozorila je da je i dalje gorući problema nasilja nad djecom i među djecom, ali velika regionalna nejednakost odrastanja djece u Hrvatskoj odnosu dostupnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te obrazovanja.
- Djeca u Hrvatskoj trpe nasilje i zanemarivanje u obitelji, školi, zajednici te digitalnom okruženju prečesto nažalost uz prešutno odobravanje okoline. Svako četvrto dijete u dobi do 16 g. je doživjelo tjelesno kažnjavanje bilo bili psihički zlostavljano ili je svjedočilo nasilju među roditeljima u obitelji - upozorila je pravobraniteljica uz poruku da su potrebni veći napori i ulaganja za prevenciju i u intervenciju.
Nužno je i jačanje svijesti i mehanizama za zaštitu djece od seksualnog nasilja i iskorištavanja iako je, kaže, opsežnim izmjenama propisa u bitnoj mjeri poboljšan pravni okvir za zaštitu djece žrtava.
- Uočeno kako je u primjeni postojećih propisa u praksi uočeni su propusti i neujednačenost zbog čega trpe najranjiviji, dakle djeca koja su doživjela seksualno nasilje i iskorištavanje i to najčešće od starijih osoba koje su odgovorne za njihovu skrb i dobrobit - kazala je Pirnat Dragičević.
I nadalje je zabrinjavajuće postojanje učestalog vršnjačkog nasilja u odgojno-obrazovnim institucijama.
- Škole na nasilje najčešće reagiraju jednokratnim aktivnostima koje ne dovode do unaprjeđivanja odnosa ni do smanjenja nasilja.
Iako postoji značajan broj preventivnih aktivnosti za prevenciju ovisnosti i nasilja, koje se provode u školama, iste smatramo nedovoljnima. U kreiranju preventivnih strategija trebaju u većoj mjeri biti uključena djeca i roditelji - kazala je.
Posebno zabrinjavajuće je, ističe, online nasilje koje je u porastu i potreban je multidisciplinaran pristup te dodatna sustavna edukacija djece, nastavnika i posebno roditelja o sigurnosti na internetu i medijskoj pismenosti koja bi se trebala provoditi kao obavezni program u školama i izvan njih.
Branimir Bunjac (Živi zid) osvrnuo se na poruke iz vladajuće većine da je zaštita djece od pedofila na najvišem mogućem nivou te je tražio komentar na tu temu.
Sašu Đujića (SDP) zanimalo je smatra li primjerenim i je l zlouporaba djece za samopromociju u političke svrhe ako se neki političar ili političarka učestao slika s djecom, dijeli im čokoladice, kad im se u javnom prostoru čitaju bajke, kad djeca moraju pjevati za njihov rođendan. Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević kada je riječ o zaštiti djece od pedofila kazala je kako su izmjene Kaznenog zakona vezane za spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta bile najopsežnije izmjene do sada kojima je bitno poboljšana i unaprijeđena zaštita djece.
- Naravno da su poboljšanja još moguća i da su još potrebna - kazala je pravobraniteljica.
Odgovorila je i na pitanje SDP-ovog zastupnika.
- Općenito se treba voditi računa da se djeca ne koriste za ciljeve odraslih pa ni u političke svrhe. Svaki susret djece s političarima nije iskorištavanje djece u političke svrhe pogotovo ako je taj susret unaprijed pripremljen, kao dio da li pedagoškog procesa kada djeca organizirano dolaze u susret Saboru, gradonačelniku, predsjednici države. Takvi susreti koriste da bi se djecu naučilo funkcioniranju u demokratskom, političkom sustavu i kako bi oni dobili zapravo priliku iznijeti mišljenje o važnim pitanjima za njihov život - kazala je pravobraniteljica.
Replicirao joj je SDP-ovac navodeći da nije govorio o posjetama djece Saboru, gradonačelnicima ili Ured predsjednice.
- Govorio sam o primjeru kada političar, odnosno političarka odlazi u školu i u školi dijeli svoje promidžbene slike kao da si pop zvijezda, čokoladice ili slatkiše. Je li to vama OK? Da znamo i mi drugi se ponašati. Ako je to normalno ponašanje onda i mi drugi ćemo štampati svoje fotografije s potpisima i počet ćemo ih dijeliti po školama - upitao je Đujić.
- Svakako da ne, to ne može tako biti ali moram reći da u tom kontekstu odnosno u toj aktivnosti vidim i odgovornost ravnatelja škole koji zapravo mora voditi računa o najboljem interesu djece. Dakle on organizira i on je taj koji ima mogućnost reći ne u takvim prilikama - odgovorila je pravobraniteljica.
Za poslijepodne je planirano izjašnjavanje o amandmanima i glasovanje.