Maras HDZ-u: Želite ušutkati oporbu? Taj film ne bute gledali

Saborsku sjednicu pratite uživo

>>> Posljednja informacija

14.05 - Iako je krajem srpnja na snagu stupio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u RH, čime su prestale sve deložacije i ovrhe u procesima koji se vode protiv Raiffeisen zadruga iz Austrije, nezavisni zastupnik Marin Škibola upozorio je na neujednačenu sudsku prasku. 

Upozorio je da dio sudaca odbija suditi po tzv. 'Škibolinom zakonu', a kao najdrastičniji primjer izdvojio je sutkinju Općinskog suda u Rabu koja se obratila Europskom sudu pravde u Luksemburgu, tražeći njihovo mišljenje te odbija suditi po tom zakonu. Škibola navodi da sutkinja ignorira sve sudske instance u Hrvatskoj uključujući i Ustavni sud, a kao problematične sudove naveo je i one u Varaždinu, Zadru te na riječkom području. Škibola je izvijestio i da je do sada nepravomoćno dosuđeno preko 20 presuda o ništetnosti ugovora o kreditu, te da se čeka pravomoćnost presuda koja bi trebale biti dosuđene kroz godinu dana. Škibola traži od guvernera HNB-a Borisa Vujčića da javnosti izvijesti koje kreditne institucije nisu imale dozvolu za poslovanje u RH, poput Raiffeisen zadruga, a davale su kredite. Predstavnici inicijative "Oštećenici RBA zadruga" Ivan Marković i Neno Koljaja upozoravaju da se odbijanjem suđenja po "Škibolinom zakonu" uzurpira sudbena vlast, a ustvrdili su da imamo "udar pojedinih sudaca na državnu vlast". 

13.19 - O najavljenim izmjenama poslovnika govorili su Gordan Maras (SDP) i Branko Bačić (HDZ), a koje su najavljene nakon nedavnog kaosa u Saboru. Maras je upozorio vladajuće da zastupnici imaju pravo govoriti u ime onih koji su ih izabrali. 

- Može se HDZ-u ne sviđati Miro Bulj, Branimir Bunjac, Ivan Lovrinović, Slaven Dobrović pa i Gordan Maras, ali ne smije HDZ kroz izmjene poslovnika onemogućiti zastupnike da govore - rekao je Maras.  

Upozorio je da SDP neće pristati na izmjene poslovnika koje bi ograničavale zastupnike u radu i govoru. 

-  Čemu hoćete stati na kraj kolege iz HDZ-a? Hoćete stati na kraj da zastupnici SDP-a ne govore, da Miro Bulj ne govori, da kolege iz Živog zida, HSS-a, IDS-a ne govore? Taj film ne bute gledali. Mi ćemo se izboriti za svoje pravo zbog kojeg smo izabrani. Poruka HDZ-u je nemojte ograničavati to pravo jer će takav sukob opet eskalirati i opet ćete vi biti odgovori za to kao što je predsjednik Sabora bio odgovoran prije nekoliko dana kad se oporbi i Kreši Beljaku nije dalo da govore u Saboru - kazao je Maras. 

Pozvao je vladajuće da ne sprječavaju zastupnike u njihovom osnovnom pravu, a to je da zastupaju građane koji su ih izabrali. 

- Ne trebate vi brinuti o tome kakav će dojam ostaviti Bunjac, Bulj ili Maras. O tome će brinuti naši birači. Prijetnje novčanim kaznama ako zastupnici kažu nešto što se ne sviđa HDZ-u neće nas sputavati niti obeshrabriti - poručuo je Maras. 

Branko Bačić (HDZ) naveo je kako nitko nema namjeru ušutkati zastupnike, ali upozorava kako smo u posljednje vrijeme svjedoci da kroz brojne stanke i objesne replike, rasprave više nemaju smisla i beskonačno se otežu. Upitao je Marasa od kud mu informacija da će se zastupnici novčano kažnjavati te poručio da se o tome ni ne razmišlja.  
  
- Zastupnik može govoriti koliko god želi, ali o onome što je na dnevnom redu, a ne o svemu ostalome. Došli smo do apsurdne situacije da se napada zastupnike koji se zalažu da se rasprava o dnevnom redu i podizanju kvalitete predloženih zakona. Mi vam pomažemo poštovani kolege da i vi dođete na razinu rasprava kojima ćete doprinostiti kvaliteti zakona koji se predlažu i na tom tragu će biti izmjena poslovnika, a ne na tragu ušutkavanja ili novčanog kažnjavanja - poručio je. 

12.35 - Nakon stanke Slaven Dobrović (Most) smatra da je stanku zatražio iz opravdanih, a nelogičnih i apsurnih razloga kako mu se želi inputira. Ustvrdio je voda važan resurs posebno za Hrvatsku, a na Saboru kaže leži odgovornost za očuvanje tog resursa. Upozorio je kako su izmjene Zakona o vodama na dnevni red uvrštene jutros da bi se samo koji sat kasnije našle pred zastupnicima na raspravi. 

- Pitam vas nije li to neozbiljno. Čemu takav pristup? Trebaju li nas zbog svega onda čuditi upozorenja da se radi o privatizaciji vodnog resora na mala vrata. Ova procedura govori da je možda tome tako iako predlagač možda to nema na umu i želi popraviti sustav. Ali rasprava o ovako važnoj temi samo dva sata nakon što je stavljen na dnevni red otvara takve sumnje - upozorio je Dobrović. 

Predložio je da se zbog važnosti voda, koje su zaštićene i Ustavom, rasprava odgodi za idući tjedan, no vladajući ga nisu poslušali. 

12.15 - Slaven Dobrović (Most) tražio je stanku kako bi progovorio o lošem tretmanu hrvatskih voda. Stanku je zatražio prije rasprave o izmjenama Zakona o vodama. Predsjedavajući Željko Reiner (HDZ) kazao je kako ne vidi smisao stanke jer o svemu što želi može progovoriti tijekom rasprave koja slijedi.

- Ako inzistirate dat ću stanku, ali ovo je najbolji dokaz koliko ovaj poslovnik moramo mijenjati - poručio je Reiner. 

Stanku je potom zatražio Gordan Maras (SDP) i to zbog Reinerove najave izmjena poslovnika, a zahtjevu za stanku potom se priključio i Branko Bačić (HDZ).

12.10 - Gašenje umirovljeničkog fonda, koji je osnovan radi vraćanja duga umirovljenicima, tema je koju su saborski zastupnici iskoristili o problemima umirovljenika, ali i drugom mirovinskom stupu. Ivan Lovrinović (PH) obrušio se na drugi mirovinski stup te ustvrdio da ga u Europskoj uniji ima jedino Hrvatska. 

- Riječ je o običnoj prijevari. Oni koji su stvarali II mirovinski stup, morat će na kraju položiti račune na milijarde silne koje su ovdje upropaštene. Umirovljenici time ništa ne dobivaju. To je zamisao koja se svodi na to da umirovljenike treba voditi u casino da se klade na ovo ili ono njihovim novcima, ali bez njihovog pristanka. Ovdje nitko ne govori vama umirovljenicima koliko je izgubljeno vaših novaca upravo iz II mirovinskog stupa na dionice posrnulih ili potonulih dionica kompanija iz koncerna Agrokor - upozorio je Lovrinović. 

Mirando Mrsić (SDP) upozorio je da i dalje stvaramo dvije skupine umirovljenika što je potpuno bespotrebno te poručuje da bi Vlada trebala imati hrabrosti riješiti taj problem, a ne ga gurati pod tepih i da čekati da se sam po sebi riješi. 

- To je problem 27 posto dodatka na mirovinu iz prvog mirovinskog stupa. Već sada imamo problem sa ljudima koji su imali staž sa povećanim trajanjem koji imaju pravo na mirovinu, koji su rođeni '62. godine, koji imaju manju mirovinu 500 do 700 kuna za isto radno mjesto, za isti radni staž, za istu plaću. Samo zato što se njima ne računa 27% dodatka na mirovinu što se računa onima koji dobivaju mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa - upozorio je. 

Mrsić je kazao kako ga posebno zabrinjava izjava ministra rada Pavića koji je rekao da bi drugi mirovinski stup trebao poslužiti kao fond poravnanja mirovina prema prvom stupu. 

- To je potpuno krivo prema mirovinskoj reformi, prema svemu onome što bi ta mirovinska reforma trebala biti - rekao je. 

12.05  Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) ustvrdio je u srijedu da se Vlada, poput Svetog Nikole, tihom privatizacijom HPB-a - posljednje hrvatske banke, potpuno odriče upravljanja hrvatskim financijskim sustavom i zapravo postaje taocem neupravljanja bankarskim sustavom zemlje.

"U rujnu 2015. država je dokapitalizacijom HPB-a od strane mirovinskih fondova smanjila svoj udio na 73 posto. Ovog petka na Skupštini HPB-a će odlukom o novoj dokapitalizaciji, država gotovo izgubiti većinsko vlasništvo", rekao je Lovrinović u Saboru, a priopćila stranka Promijenimo Hrvatsku.

Pojasnio je da se radi o prijedlozima da se postojećim dioničarima u potpunosti da isključivo pravo na dokapitalizaciju i da će pravo na upis dionica u prvom krugu imati isključivo privatni ulagatelji.

"S minimalnih 300 milijuna kuna udio mirovinskih fondova povećava se sa sadašnjih 24 posto na 38 posto, a ukoliko se upiše svih 600 milijuna, udio raste na 49 posto. Zanimljivo da su iz procesa dokapitalizacije HPB-a isključeni građani zbog visokog limita kupnje paketa dionica. Tako je bilo i u slučajevima svih ranije privatiziranih banaka", rekao je Lovrinović.

Ocijenio je da se dokapitalizacija radi na brzinu i to ne zbog regulatornih zahtjeva HNB-a.

"Dokapitalizacija se provodi kako bi se spasila neuspješno sanirana Jadranska banka, što je zapravo uloga DAB-a. Osim što se država ponovno igra mirovinama svih hrvatskih građana, prisiljava HPB koji je na tržištu, donositi odluke protiv poslovne logike i u konačnici prepušta posljednju značajnu hrvatsku banku u privatne ruke", naglasio je Lovrinović.

Dok građani i hrvatsko gospodarstvo, kaže taj zastupnik, stenje pod teretom iznimno visokih kamata i naknada u usporedbi s ostalim EU zemljama, unatoč višegodišnjoj ponudi jeftinog novca na europskom tržištu, sada će se i HPB tome prepustiti.

Iznio je podatak da su banke prošle godine ostvarile više od 5 milijardi kuna čiste dobiti što je naviše još od krize prije 9 godina.

"Nitko ne spori da je dobro da ostvaruju dobit, ali je vrijeme da to počnu vraćati u hrvatsko gospodarstvo kroz povoljnije kredite za poduzetnike. Moram naglasiti da su banke 20 posto dobiti ostvarile zahvaljujući višim kamatama i većim zaradama od provizija i naknada", kazao je.

Jedna od najvažnijih novina je da se želi promijeniti struktura i broj članova NO, na način kao i kod INA-MOL-a da većinski vlasnik ne donosi više ključne odluke i da su mu oduzeta upravljačka prava iako ima većinski udjel, kaže Lovrinović i ocjenjuje da je "to perfidna igra". "Javnost je naoko mirna jer država ima većinski udio, a upravljačka prava idu manjinskom dioničaru kroz izmjenu statuta i prava glasanja", objasnio je.

Nije sporno da predstavnici manjinskih dioničara imenuju svoje članove u NO, no u dioničarskim društvima ključne odluke bi trebao donositi većinski vlasnik, a to je još uvijek država Hrvatska. Osim ako se ovakvom manipulacijom to pravo ne ospori, zaključio je Lovrinović.

HPB, umjesto da kao državna banka bude "pogonsko gorivo" razvoja hrvatskog gospodarstva, da se kroz nju stimuliraju proizvodnja, te mala i srednja privatna poduzeća, ona se godinama, tvrdi Lovrinović, sustavno uništava kako bi se u konačnici privatizirala po već prokušanom modelu privatizacije INA-MOL.

Istaknuo je da se suverenost jedne zemlje ogleda i kroz jak bankarski sustav koji Vlada u maniri lošeg gospodara kojemu nije stalo do svoje djece predaje u ruke tko zna koga i taj će u konačnici gledati svoj, a ne interes društva u cjelini.

11.15 - Gordan Maras (SDP) ustvrdio je kako se svi sjećamo Ine i kako je završila priča s 10 milijuna eura mita premijeru iz HDZ-a. 

- Zbog toga mi u opoziciji, iz SDP-a pušemo i na hladno kad god se spomene u rečenici moguća privatizacija u ovom slučaju HEP-a. Protivimo se povakvoj privatizaciji HEP-a i smatramo da najave koje je HDZ davao da će se prikupiti novac za kupnju Ine prodajom HEP-a, mi smo protiv toga - poručio je. 

Osvrnuo se Maras i na najavljeno zaduženje Zagrebačkog Holdinga za 500 milijuna kuna dok zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istovremeno proziva Vladu da je uskratila Gradu Zagrebu 400 milijuna kuna. 

- Pozivam ga ako je to točno, da uskrati podršku HDZ-ovoj vladi, da ne farba građane grada Zagreba, da jedno priča u Gradskoj skupštini, a drugo priča u Saboru. Kada bi Milan Bandić rekao Andreju Plenkoviću, nećemo da se Zagrebu uzima 400 milijuna kuna, da se građani grada Zagreba moraju zaduživati, onda bi saborski zastupnici koji su pod njegovim utjecajem u Saboru glasali protiv te većine i Plenković ne bi imao većinu ili bi morao odustati od toga da 400 milijuna kuna uzima gradu Zagrebu - rekao je Maras.

Poručio je kako je na djelu neprincipijelna koalicija te ustvrdio da Milanu Bandiću nije bitan status Grada Zagreba kjer je on spreman napraviti bilo što za HDZ i Zlatka Hasanbegovića što smo vidjeli nebrojeno puta.

- Milan Bandić je očito politički ucijenjen gradonačelnik i ne može upravljati Gradom Zagrebom odnosno njime upravljaju preko Milana Bandića Hasanbegović i HDZ. Poruka Milana Bandića je: građani plaćajte, Plenkoviću uzimaj koliko ti treba od Zagreba - ustvrdio je Maras. 

Željko Glasnović u svom izglaganju pročitao je psovke iz dokumenta, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković zamolio ga je da ne psuje u parlamentu bez obzira što je to napisano u dokumentu. 

Na opasku Glasnovića da je riječ o izvornom dokumentu, Jandroković je rekao:

- Ima puno izvornih dokumenata koji su jako, jako prosti pa ne bi bilo dobro da ih čitamo ovdje - rekao je.  

11.05 - Tomislav Panenić (Most) upozorio je da u programu Vlade, koji je isčitavao, nigdje nije vidio da je plan privatizacija HEP-a, a napominje kako u Sabor dolaze zakoni koji vode u tom smijeru. Pozvao je vladajuće da jasno kažu da žele privatizirati HEP i neka to stave u program Vlade, a ne da se kroz zakone poput onoga o vodama rješava ključna prepreka.

- Izmjenom zakona koji je navrat nanos uvršten u dnevni red svi skupa sudjelujemo u poduhvatu koji Vlada sama ne želi priznati, a to je privatizacija HEP-a - ustvrdio je Panenić.

Upozorio je da ćemo za godinu dana ponovno imati slučaj Ine. 

- Zakon o vodama nije više zakon o vodama nego Hepi lex. Netko će biti sretan jer će HEP ovim zakonom biti poslan u privatizaciju. Napravite odluku da je to program vlade, stanite iza toga i nemojte da više moramo mi sudjelovati u raspravama u kojima imate prikrivene namjere - poručio je Panenić.

Darko Horvat (HDZ) uzvratio je Mostovcu kako će, u slučaju da dođe do javne ponude dionica HEP-a, da se to neće odraditi bez posebnog zakona i široke javne rasprave koja će tome prethoditi tome. 

- Kontinuirano potenciranje priče da Hrvatska nema strateški dokumenat je ili neznanje ili namjera. 2009. godine Hrvatska je donijela Energetsku strategiju i svi vi koji se usudite debatirati po tom dokumentu treba ga prvo pročitati - ustvrdio je Horvat.

Horvat je zastupnike zamolio da se ne otvaraju teme i rane tamo gdje nije potrebno do trenutka dok struka prvo ne iznese svoje mišljenje.

10.30 - Sabor je potvrdio odluku Mandatno imunitetnog povjerenstva kojim dolazi do zamjena unutar Kluba zastupnika Mosta. Tako će u saborskim klupama Ivana Kovačića zamijeniti Ante Pranić. Ova odluka potvrđena je jednoglasno sa 88 zastupničkih ruku. S obzirom da se Pranić nije danas došao u Sabor prema informacijama predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića on će u Sabor doći u četvrtak te će tada podnijeti zakletvu. 

Radni dan u Saboru tradicionalno je počeo stankom.

Neće raspravljati o ugovoru Vlade RH i Vijeća ministara BiH o europskom partnerstvu

Hrvatski sabor u srijedu je trebao raspravljati o zakonskom prijedlogu da se potvrdi ugovor između hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH o europskom partnerstvu, no neće to učiniti, jer za to nema uvjeta.

Budući da za tu točku nemamo uvjeta za raspravu danas je nećemo raspraviti, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na početku zasjedanja, ne precizirajući o kojim se uvjetima radi, no za pretpostaviti je da nije dobila mišljenje svih odbora kojih je trebao.

Taj zakonski prijedlog u utorak je dobio podršku Odbora za zakonodavstvo, baš kao i prijedlog da se potvrdi ugovor o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka između hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH o kojemu će Sabor danas raspravljati.

Prema tumačenjima dobivenim u Saboru, za potvrđivanje međunarodnih ugovora 'nadležan' je Odbor za vanjsku politiku. Prema Poslovniku, Odbor za vanjsku politiku ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u postupku donošenja zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, podsjećaju u Saboru.

Taj Odbor nije se, međutim, očitovao o potvrdi spomenutog Ugovora.

Na rasporedu i Zakon o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja

Hrvatski sabor će sjednicu nastaviti dopunom dnevnog reda i potom raspravom o prijedlogu dopune Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja. Dopuna bi trebala povećati povezanosti podataka po osiguranicima s pripadnim podacima o uplati obveznog doprinosa za mirovinska osiguranja i tako ubrzati prosljeđivanje sredstava na osobne račune u izabrane obvezne mirovinske fondove.

Na dnevnom redu u srijedu je i potvrđivanje dva ugovora o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Bosnom i Hercegovinom i s Litvom.