Nakon aktualca, zastupnici će raspraviti izmjene Zakona o sestrinstvu kojima se uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u zakon uvrštavaju do sad izostavljeni stručni diplomski studiji
Država je izgubila kontrolni paket dionica u Petrokemiji, u Saboru okršaj oko Palestine
Govoreći o Vladinim ulaganjima u vrtiće i škole, SDP-ova Irena Dragić upitala je premijera Andreja Plenkovića tko će uopće raditi u tim institucijama, čuvati i odgajati djecu, posebno nakon situacije u Biogradu gdje su odgojiteljice, kako je rekla, 'izvrgnute zastrašivanju, vrijeđanju, prijetnjama' jer su najavile štrajk i tražile potpisivanje kolektivnog ugovora i plaće sukladno tome.
- Istina je, trenutno smo u fazi najvećeg ulaganja u predškolski odgoj, osnovne i srednje škole, dvorane. Želimo osigurati od 2027. da sva naša djeca budu u jednosmjenskoj ili cjelodnevnoj nastavi. U mandatima naših vlada imat ćemo ulaganja u 800 vrtića, kako bi do 2030. svako dijete imalo mjesto u vrtiću - rekao je Plenković i dodao:
- Ja sam s njima razgovarao, one nisu jedine, situacija je slična u Slunju, Vrsaru, imamo situacije gdje neki lokalni čelnici nisu dogovorili ugovor koji bi im povećao plaću, ministar Fuchs itekako zna za to, mi ćemo nastojati pronaći rješenje.
- Moje poštovanje odgojiteljicama, slažem se s vama i naći ćemo rješenje - ponovio je.
SDP-ova Martina Vlašić Iljkić upozorila je kako se kasni s donošenjem rješenja za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak osobama s invaliditetima, da se čeka dugo na vještačenja te da neki nakon primjene novog zakona dobivaju manju naknadu mjesečno.
- Teške optužbe. Bio bih krajnje zabrinut da je to što ste rekli točno - odgovorio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i naglasio kako su iznosi primanja veći.
- Primjeri osoba koji su primali osobnu invalidninu od 230, a sada 482, 720 ili već ovisno u koju razinu inkluzivnog dodatka spadaju, već dovoljno govori da ovo što ste rekli možda predstavlja samo izuzetak, a ne pravilo - rekao je.
Novo pitanje o Petrokemiji stiglo je od SDP-ovog Marka Kričke.
- Ministre, kako je došlo do gubitka Petrokemije iako je Vlada obećala da se to neće dogoditi? Tko je odgovoran da turski partner svjesno ili nesvjesno napravi što je napravio pa da Hrvatska izgubi kontrolni paket? Je li napravljen nadzor? Radi li se o nesposobnosti uprava ili svjesnoj namjeri? Koje je vaše mišljenje o dugoročnim posljedicama za Petrokemiju i lokalnu ekonomiju Petrinje - pitao je ministra gospodarstva Antu Šušnjara.
- Dionice još nisu ni upisane pa dokapitalizacija nije izvršena. Mnoga su pitanja još uvijek otvorena, a bitna je stvar partnerski odnos u ugovoru. Zbog osjetljivosti procesa ne bih izlazio s puno detalja, a Vlada je pokazala da vodi računa o građanima u poljoprivredi i to će tako ostati u budućnosti - rekao je Šušnjar.
Plenkoviću je pitanje postavila i Ivana Kekin iz Možemo, koja je podsjetila koje su države u posjednjih mjesec dana priznale Palestinu.
- Hrvatska je sramotno glasala o rezoluciji kojom se traži prekid vatre, Hrvatska je bila suzdržana oko punopravnog članstva Palestine u UN-u. Zašto je RH kao zemlja koja ima iskustvo rata toliko pasivna? Koji je stav Vlade prema prijedlogu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda oko uhidbenih naloga za vodstvom Hamasa i Izraela i da li Vlada razmatra mogućnost priznavanja Palestine - pitala ga je.
Plenković je prvo odgovorio na pitanje o Petrokemiji koje mu je postavila Sandra Benčić.
- Vode se razgovori s turskim vlasnicima, idemo prema izmjeni međudioničarskog ugovora i naći će se rješenje koje će zadovoljiti sve interese Hrvatske - rekao je.
Zatim je govorio o priznanju Palestine.
- 7. listopada je bio nevjerojatan događaj za Izrael, jer je u jednom danu ubijeno 1200 ljudi i u prvoj rezoluciji smo reagirali kako treba. U tom smo trenutku bili i zemlja koja je bila domaćin sastanka Izvršnog odbora Svjetskog židovskog kongresa. Naš je stav bio osuditi Hamas i izraziti solidarnost s izraelskim narodom - rekao je i podsjetio da je Hrvatska slala humanitranu pomoć.
- Opći politički stav Hrvatske, ne samo ove nego svih vlada do sada, je da Hrvatska zagovara politički proces koji će na kraju dovesti dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Pratili smo ove odluke nekoliko država s kojima imamo dobre odnose. Oni su donijeli odluke o prizanju, ali ne vidim da se nešto promijenilo na terenu. Jel' se sukob zaustavio? Nije. Podržavamo rješenja koja će se od svih odgovornih iznjedriti rješenja koja će zaustaviti rat koji sada bukti i dovesti do rješenja kojima će Palestina dobiti međunarodno priznanje, a Izrael rješenje pitanja sigurnosti. To je sukus onoga što je stav hrvatske politike - zaključio je Plenković.
Kekin mu je odgovorila da je nepodnošljivo da glasa protiv prekida vatre.
- Očito nastavljate s dosadašnjom politikom prema Palestini, a to je razočaravajuće. Podsjećam vas na sve one Palestinke i Palestince koji se protive Hamasu, kao i na tisuće Izraelaca koji svakodnevno prosvjeduju protiv Netanyahua. RH nije dala nikakvu podršku tim Palestincima i Izraelcima. Nepodnošljivo je da u naše ime glasate protiv prekida vatre, da šutnjom reagirate na odluke Međunarodnog suda pravde koji nalaže Izraelu da prestane s ratnim akcijama - odgovorila je.
Povredu Poslovnika iskoristio je HDZ-ov Andro Krstulović Opara.
- Razočaravajuće je da Kekin nije spomenula ključnu stvar, a to je oslobađanje brutalno otetih talaca i njihovo odvođenje u pakao - rekao je.
odgovorila mu je Sandra Benčić.
- Mi smo inzistirali da se pojačaju napori jedne i druge strane kako bi se oslobodili taoci. Ali nakon tisuća ubijenih u Gazi, od kojih je veliki broj djece, koliko je talaca oslobođeno ovakvim akcijama Izraela? Koliko? Nekoliko - rekla je.
Anku Mrak Taritaš zanimalo je što će biti s HERA-om.
- Važno je da institucije dobro funkcioniraju i moraju bti formalno posložene. Od 9. studenog 2022. HERA umjesto pet članova uprave ima tri člana i nema predsjednika. Skoro će biti dvije godine da HERA ima samo tri člana uprave. Ili ćete reći da HERA ne treba, da izmijenite zakon i kažete da su tri člana uprave dovoljna ili da radite svoj posao. Zašto, da li je riječ o nemaru ili namjeri i kada će - pitala je.
- Novi je Sabor i nova Vlada, bit će i nova HERA - kratko je odgovorio Plenković na što je Mrak Taritaš odgovorila da je ovo najkraći odgovor kojeg je premijer dao danas.
'Završili smo dva izborna procesa i u ova tri mjeseca kampanje imali smo prilike slušati koliko smo uspješna zemlja.Vidjeli smo koliko nam raste zaposlenosti, plaće, a BDP sve veći. No veće su i cijene u trgovinama. Unatoč pozitivnim pokazateljima, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvećom inflacijom.Vrijeme je da pomognemo svim građanima, IDS traži da se smanji PDV s 25 na 22 posto i time olakša građanima inflatorni udar - rekao je IDS-ov Dalibor Paus.
Odgovorio mu je premijer.
- Očuvali smo socijalnu koheziju hrvatskog društva i to paketima pomoći. Prije osam godina smo razmišljali o smanjenju stope PDV-a, međutim radili smo analize, kada se smanjuje stopa PDV-a nismo primjetili da su cijene proizvoda za potrošače uzele to u obzir. Državi ide manje prihoda, a cijena ostaje ista. Teško je to horizontalno činiti i ne mislimo da je to pravi put. Kalibriranim mjerama smo postigli više - rekao je Plenković.