Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin predstavio je promjene u organizaciji sudova te iznio pregled kretanja sudskih predmeta te podatke o proračunskim sredstvima
Izvješće šefa Vrhovnog suda u Saboru: 'Naši sudovi su spori'
Saborski zastupnici u četvrtak po prvi put raspravljaju o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina. Riječ je o Izvješću iz 2013. godine, a Hrvatin je predstavio promjene od 2007. godine.
- Ukupan broj sudova je najprije smanjen za 95. Nastavljena je racionalizacija 2008. i 2009. i općinski sudovi smanjeni su sa 108 na 67 - rekao je Hrvatin te dodao kako će reduciranje mreže sudova biti nastavljeno i primjenom Zakona o sjedištima sudova.
- I u specijaliziranim sudovima obavili smo racionalizaciju. Broj prekršajnih sudova smanjen je sa čak 110 na 63 i konačno novim zakonom na broj 22. Broj županijskih sudova smanjen je s 21 na 15, trgovačkih s 13 na sedam - nabrojio je predsjednik Vrhovnog suda.
Rekao je kako Hrvatska ima prevelik broj sudova s malo sudaca, a postoji, kaže, i problem prekobrojnih predmeta. Najveća opterećenost sudaca je u građanskoj grani sudovanja, po sucu - 570 predmeta koji se stalno nalaze u radu.
S obzirom na širok raspon nadležnosti sudova u Hrvatskoj, Hrvatin je rekao kako treba vidjeti koji se poslovi mogu prenijeti na javne bilježnike ili neka druga tijela.
'Sudovi ne smiju biti dužnici'
Govorio je i o financijama te naglasio kako sudovi ne mogu biti dužnici. Kaže da su nakon objave izvješća u listopadu, u većem djelu podmirena dugovanja prema vještacima, prevoditeljima i drugim suradnicima.
- Sudovi ne smiju biti dužnici. To utječe na percepciju sudova još negativnije. Predložio sam rješenje, za koje možete reći 'nije šija nego vrat', a ja kažem da je velika razlika - da se to plaća iz samog državnog budžeta, gdje sudovi obrađuju troškove, a plaća se iz same riznice - rekao je Hrvatin.
Oporba nezadovoljna što se tek sada raspravlja o Izvješću
Oporba je prigovorila što se o Izvješću za 2013. godinu raspravlja tek sada.
Također, skrenuli su pažnju na to da građane najviše zanima je li sudstvo efikasno i brzo. Frano Matušić (HDZ) za primjer je dao dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića (HNS), koji je u prvostupanjskom procesu osuđen zbog zlouporabe položaja i ovlasti.
- Na ročištu 16. prosinca donesena je odluka u drugostupanjskom procesu, dakle žalbenom. I prošla su skoro dva mjeseca, a da se ne zna kakva je presuda. Mislim da bi za građane Dubrovnika, koje čekaju izbori, bilo bolje da znaju istinu - rekao je Matušić.
Nedopustiv primjer
Dinko Burić (HDSSB) naveo je primjer koji smatra nedopustivim.
- Situacija koja je stvarna. Obiteljski nasilnik javi se za posao u srednjoj školi i donese potvrdu da nije kažnjavan, jer je osuđen na drugom sudu, a sud koji je mjesno nadležan za njega, konkretno u Osijeku, legalno mu izda potvrdu da se protiv njega ne vodi postupak niti da je osuđivan. I osuđeni obiteljski nasilnik dobije posao na kojem radi s djecom - rekao je Burić.
Paralela između Hrvatske i SAD-a
Marin Jurjević (SDP) povukao je paralelu između Hrvatske i SAD-a, a vezano za postupak mirenja, koji je i kod nas moguć.
- U SAD-u se 95 posto sporova riješi izvan suda - rekao je.
'Okruženi smo sa sve više nepravde'
Branko Vukšić je parafrazirao platonista Aurelia Augustina.
- Ako nam nestane pravde što su onda države nego velika razbojstva. Mi smo, nažalost, okruženi sa sve više nepravde o kojoj svakog dana govorimo ovdje u Saboru. Nepravda vrišti s naslovnica stranica medija. Je li velik broj sudskih predmeta dokaz da se u Hrvatskoj uistinu utapamo u nepravdi? Ako je mnogo nepravednosti, onda smo mi mali duhovi, jer pravednost je vrlina velikih duhom - zaključio je Vukšić.
'Prvo se trebalo riješiti pitanje efikasnosti'
Vesna Škare Ožbolt rekla je kako je ona svakako za racionalizaciju, ali da smatra da se prije trebalo ići na rješavanje pitanja efikasnosti, a tek potom na smanjenje broja sudova.