Novi ministar i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić odradio je u Saboru svoju prvu sjednicu Odbora za obranu, a jučer je imao i prvi protokolarni zadatak na Vojnom učilištu zajedno s predsjednikom Milanovićem
'S predsjednikom ću surađivati onako kako nalaže Ustav, naši kabineti će se usuglašavati'
Bilo je dobro, pozdravili smo se i nastavljamo raditi dalje, obaveze koje su zadane zakonom i Ustavom se moraju provoditi, a određeni komunikacijski kanali moraju postojati između mene i predsjednika države. dogovorili smo se da će se kabineti usuglašavati oko svih dokumenata koje supotpisujemo ili tražimo jedni od drugih suglasnost i to je to, kazao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić nakon svoje prve sjednice Odbora za obranu u Saboru govoreći o jučerašnjem prvom susretu s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Obzirom na katastrofalan odnos s bivšim ministrom Marijem Banožićem i verbalne sukobe preko medija, ovaj prvi protokolarni zadatak Anušića s predsjednikom jučer na Vojnom učilištu s posebnim se zanimanjem pratio. Kamere su ulovile tada i neformalno ćakulanje u kojem je Milanović Anušiću spominjao nekog klošara i vrijeme kada su se skupljali ološi, no ministar nije htio otkriti o kome je bila riječ.
- Ne znam, ne mogu se sjetiti - rekao je sa smiješkom.
Najavio je Anušić kako će idući tjedan kabineti MORH-a i Pantovčaka sastati.
- Delegirat ćemo osobe iz MORH-a, predsjednik će delegirati svoje ljude i oko svega što bude potrebno će oni komunicirati, rješavat će se zaostaci koji su ostali i buduće aktivnosti - poručio je.
Na pitanje očekuje li da će sada suradnja s predsjednikom biti bolja, Anušić ističe kako nema tu što biti ni bolje ni lošije.
- Ona mora biti onako kako nalažu zakon i Ustav da bi Oružane snage normalno funkcionirale i da bi sustav sigurnosti normalno funkcionirao, naše misije i to je to, ništa više. Suradnja će na toj razini biti i ona će dalje funkcionirati - rekao je.
No, njegov šef, premijer Andrej Plenković naglašava kako je Anušić član Vlade te da će njegova komunikacija i suradnja s Milanovićem biti onakva kakva će njegova biti s Vladom. Novinari su ga pitali što ukoliko se nastavi sukob između predsjednika i premijera, a on se nađe u sredini.
- Da, ja jesam član Vlade i ja ću provoditi politiku Vlade, to je rekao - kratko je kazao na tu temu.
Informaciju o navodnim paravojnim postrojbama koje Rusija uvježbava u Republici Srpskoj, a o čemu je govorio bošnjački ministar, Anušić, kaže, nema.
- Ne mogu to komentirati, iskreno, prva mi je to vijest, ali u svakom slučaju je to interesantna informacija i tražit ću podrobnije detalje da i ja imam informaciju, kao i naša javnost. Ipak je BiH naša susjedna zemlja, tu je, nije daleko, ali ne mogu trenutno dodatno komentirati. Radi se o drugoj državi, koja je suverena i ima svoje sustave i ne bih ja kao ministar obrane htio komentirati njihovog ministra ili njegovu procjenu - rekao je.
Na Odboru je predstavio nekoliko odluka o slanju naših vojnika iduće godine u mirovne misije NATO-a i EU, a članovi su ih podržali jednoglasno.
Svi su složni kako Hrvatska, kao članica NATO saveza, treba ispunjavati svoje obveze, i stava su da je to i dobro za naše vojnike jer se iz tih misija vraćaju s većim znanjem i iskustvom, no zastupnik Suverenista Željko Sačić ipak se zabrinuo da će povećanjem broja naših pripadnika Oružanih snaga u misijama vani nastati kadrovska rupa u Domovini.
- Ovo je enormno povećanje angažmana Oružanih snaga, izvan RH će biti angažirano više od 600 naših pripadnika, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 35 posto. Plan EU je povećanje pripadnika s 40.000 na 300.000 obzirom na nove okolnosti i to nije sporno, ali je nama Suverenistima sporno što će ovako velikim vanjskim angažmanom nastati kadrovska rupa u Hrvatskoj, a ne daj Bože da će trebati tu jer ne znamo kako će se odvijati situacija u Ukrajini, Izraelu ili negdje drugdje - kazao je.
Anušić je odagnao taj strah istaknuvši kako Hrvatska u svakom trenutku može vratiti svoje vojnike.
- Trenutno je u 11 misija 403 naših pripadnika, prošle godine 500, a maksimalan broj koji može otići je 600. Sad ćemo imati malo više od 600, ali maksimalno je 600. Mi smo članica NATO i EU i moramo se tako ponašati, ne možemo uzimati ono što nam je trenutno dobro, kad nam odgovora da idemo, a kad ne onda ne, povećavaju se snage NATO-a u cijelom svijetu, geopolitički situacija od Drugog svjetskog rata nije bila ovako ozbiljna i ne možemo to promatrati kao da se to nas ne tiče. Moramo sudjelovati, a bitno je znati da mi u svakom trenutku možemo odlučiti, Sabor može odlučiti, o povlačenju naših snaga - rekao je.