Speleolozi su u špilji bili 27 sati, otkrili su da je sustav dugačak ukupno 52 kilometra. Crnopac je velik jamski sustav podzemnih kanala koji je isprepleten mnogim suženjima i vertikalama
NAJDUŽA JAMA U HRVATSKOJ
S Mudima labudovim Crnopac je duži za čak sedam kilometara
Speleološki odsjek Željezničar ovog je vikenda ostvario uspjeh svjetskih razmjera. Petero članova - Nikola Hanžek, Stipe Maleš, Tomislav Kurečić i Sara Anđela Perić s kolegom Dinom Grozićem - pripojili su jamu Muda labudova s Jamskim sustavom Crnopac, koji je time dobio još više od sedam kilometara te je postao najduži speleološki objekt u području Dinarida.
Jamski sustav Crnopac već je najduža špilja u Hrvatskoj, a nakon ovog spajanja ima više od 52 kilometra. Nalazi se na jugoistočnom dijelu Velebita, a ovim spajanjem dobio je i dva nova ulaza.
- Jamski sustav Crnopac, nakon prošlogodišnjeg spajanja s jamom Oaza, bio je na 89. mjestu najdužih speleoloških objekata na svijetu. Sad, pripajanjem jame Muda labudova, dobiveno je još 7520 metara, tako da se sad taj jamski sustav popeo na 68. mjesto - priča nam Nikola Hanžek, koji je sudjelovao u ovom istraživanju.
Crnopac je velik jamski sustav podzemnih kanala koji je isprepleten mnogim suženjima i vertikalama te velikim kanalima koji se pružaju naokolo. Sve te kanale topografski snimaju i digitaliziraju kako bi ih prikazali te napravili detaljnu mapu.
- Speleološki objekti na masivu Crnopac istražuju se desetljećima. Uvijek je postojala nada da bi se to moglo povezati na neki način u podzemlju. Mi smo to topografski snimali i gledali koji su najbliži kanali koji imaju perspektivu da bi se mogli povezati. Sve smo vrlo pomno razrađivali, no nikad ne znate što vas čeka dolje. Ali bili smo u pravu - kaže Hanžek.
Istraživanje nije bilo nimalo lako. Trajalo je više od jednog dana. Ekipa je u jamu s ulaza Oaza ušla u subotu u 11 sati, a iz nje su izašli u nedjelju oko 14 sati. No to se može definirati kao brza akcija, kaže Hanžek.
- Sve je išlo veoma brzo, uz znatan fizički napor. Oko dva sata nakratko smo odspavali u jami te nastavili dalje jer nismo željeli gubiti vrijeme. U hladnim speleološkim objektima postoji opasnost od pothlađivanja, posebice ako se ne krećete i dugo stojite na jednome mjestu. Uz pothlađivanje postoje mnoge druge opasnosti, poput dehidracije, odrona stijena - kaže.
Tijekom ove akcije prespavali su na 300 metara dubine, a istraživanja su se odvijala na dubini od oko 550 metara.
- Za one koji se time bave i koji idu na tako velike dubine bitno je da budu u dobroj fizičkoj i psihičkoj spremi kako bi, ako se nekome nešto dogodi, mogli reagirati i ponašati se u skladu s kriznim situacijama. Također, redovito imamo vježbe speleospašavanja da budemo upućeni kako možemo pomoći prijateljima ako se nešto dogodi - objašnjava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
