Ruski plin će izravno grijati 26 milijuna kućanstava u Europi

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otvorili su u utorak u njemačkom gradu Lubminu kontroverzni i najdulji svjetski podmorski plinovod Sjeverni tok, kojim će se ruski plin transportirati u zapadnu Europu.

Puštanju u pogon plinovoda koji je strateški jako bitan i za Njemačku i za Rusiju, uz Merkel i Medvedeva, nazočili su i premijeri Francuske François Fillon i Nizozemske Mark Rutte, kao i povjerenik EU za energetiku Günther Oettinger. Tako je uspostavljena prva energetska plinska veza ispod površine Baltičkog mora i sibirski plin sada, prvi put u povijesti, izravno iz Rusije ide u Zapadnu Europu.

– Ovaj je plinovod dokaz da se u budućnosti oslanjamo na sigurnu i pouzdanu suradnju s Rusijom, koja je jedan od glavnih partnera u opskrbi Europe energijom – kazala je Merkel.

– Ovo je događaj koji smo dugo čekali, a koji pokazuje jačanje odnosa Rusije i EU – kazao je Medvedev.

Plinovod je dug 1224 kilometra i najdulji je podmorski plinovod na svijetu, za 60 kilometara pretekao je dosadašnjeg "lidera", plinovod Langeled, koji u Veliku Britaniju doprema plin iz Norveške.

Cijevi plinovoda na nekim su mjestima i više od 200 metara pod morem.

Kada bude potpuno operativan, otvaranjem drugog kraka u jesen 2012. godine, plinovodom Sjeverni tok prebacivat će se 55 milijardi prostornih metara plina svake godine u zemlje EU u idućih najmanje 50 godina, što će biti dovoljno za opskrbu plinom za više od 26 milijuna domova.

Konzorciju je Sjeverni tok najveći europski infrastrukturni projekt, vrijedan 7,4 milijarde eura, i predstavlja zajednički pothvat ruske državne tvrtke Gazprom i njemačkih kompanija BASF i EON, nizozemske Gasuin i GDF Suez iz Francuske. Ruski gigant Gazprom većinski je vlasnik Sjevernog toka s udjelom od 51 posto.

Plin koji će protjecati Sjevernim tokom dolazi iz polja Južno Ruskoje na zapadnosibirskom poluotoku Jamal na sjeveru Rusije. Riječ je o jednoj od plinom najbogatijih regija na svijetu, s plinskim rezervama procijenjenima na više od bilijun prostornih metara.

Rusija ovim plinovodom želi smanjiti ovisnost o Ukrajini i drugim zemljama tranzita u kojima se pojavio problem cijena prijenosa plina, što je u nekim slučajevima dovelo do potpunog prekida isporuke plina u Europu.

Poljska i zemlje Baltika više puta su izrazile zabrinutost zbog projekta koji prelazi preko njihovih teritorija tvrdeći da će ostati sami u pregovorima s Rusijom za svoje vlastite isporuke plina. Poljska je čak i tužila Njemačku jer plinovod u jednom dijelu trase sprečava ulazak većih brodova u poljske luke. Poljaci su zatražili da se plinovod spusti još dublje u more kako ne bi ometao promet brodova. Švedska je uložila prigovor koji se tiče ekologije zbog golemog cjevovoda na dnu mora, što je Gazprom odbacio.

I u Njemačkoj su se javili žestoki kritičari projekta, koji smatraju da će najveća sila Europske unije na ovaj način postati ovisna o ruskom plinu.

– Ovisnost je obostrana. Sve dok nam isporučuju plin, Rusi su ovisni o našem novcu – argumentirao je Oettinger, šef EU za energetiku.

Energetičari pak ističu da je Zapadna Europa s novim plinovodom ojačala svoje potencijale i osigurala redovitu opskrbu. Na čelu upravnog odbora Sjevernog toka nalazi se bivši njemački premijer Gerhard Schröder, koji je ovaj "projekt stoljeća" pokrenuo 2005. godine na rusko-finskoj granici, zajedno s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Putin je u povodu puštanja plinovoda iz Moskve poručio da će dodatno ojačati mornaricu novim podmornicama koje će patrolirati na ruti Sjevernog toka.