Rusija: Koje su moguće sankcije Zapada za Vladimira Putina?

Situacija između Rusije i Ukrajine sve je napetija. Zapad prijeti teškim sankcijama ukoliko Rusija doista napadne svoje susjede, no diplomati odbijaju konkretizirati o kakvim se kaznama radi kako bi Rusiju ostavili u neizvjesnosti i maksimizirali mogućnost odvraćanja od invazije. Stoga se postavlja pitanje, kakve bi sankcije Zapad mogao planirati?

Financijska ograničenja

Jedna od mjera koja se potencijalno razmatra jest isključenje Rusije iz sustava Swift, organizacije pokreće svjetsku mrežu financijskih transakcija između banaka i drugih financijskih institucija. Koriste ga tisuće financijskih institucija u više od 200 zemalja.

Boris Johnson rekao je zastupnicima da bi zabrana Swifta Rusiji bila 'moćno oružje'. To bi zapravo jako otežalo poslovanje ruskim bankama u inozemstvu. Ova sankcija korištena je protiv Irana 2012. godine i zemlja je izgubila značajne prihode od nafte i veliki dio vanjske trgovine.

SCENARIJ DESTABILIZACIJE Ukrajinski ministar vanjskih poslova: 'Rusija nije spremna za ofenzivu punog razmjera'

Međutim, ova bi sankcija mogla koštati zemlje poput Sjedinjenih Država i Njemačke, čije banke imaju bliske veze s ruskim financijskim institucijama, prenosi BBC.

Bez dolara

Sjedinjene Države bi Rusiji mogle zabraniti financijske transakcije koje uključuju američke dolare. U suštini, svaka zapadna tvrtka koja bi dopustila ruskoj instituciji da posluje u dolarima suočila bi se s kaznama.

To znači da bi Rusija bila krajnje ograničena u onome što bi mogla kupiti i prodati diljem svijeta.

To bi moglo imati ogroman utjecaj na rusko gospodarstvo jer se većina njezine prodaje nafte i plina podmiruje u dolarima.

Blokiranje banaka

SAD bi jednostavno mogao staviti neke ruske banke na crnu listu, čineći gotovo nemogućim da bilo tko u svijetu obavlja transakcije s njima.

Moskva bi morala spasiti banke i učiniti sve da izbjegne porast inflacije i pad prihoda.

Ta bi sankcija, međutim, imala negativan utjecaj na zapadne ulagače s novcem u tim ruskim bankama.

Ciljana kontrola izvoza

Zapad bi mogao ograničiti izvoz ključnih roba u Rusiju. SAD bi, na primjer, mogao zaustaviti tvrtke koje prodaju bilo koju robu koja sadrži američku tehnologiju, softver ili opremu.

To bi moglo uključivati poluvodičke mikročipove, koji se koriste u svemu, od automobila do pametnih telefona, alatnih strojeva do potrošačke elektronike.

Sankcija bi oštetila ne samo ruski obrambeni i zrakoplovni sektor, već i čitav dio njezina gospodarstva.

Energetska ograničenja

Rusko gospodarstvo uvelike ovisi o prodaji plina i nafte u inozemstvo. Prodaja je ogroman izvor prihoda za Kremlj.

Zapad bi mogao učiniti ilegalnim da zemlje i tvrtke kupuju naftu od velikih ruskih energetskih divova kao što su Gazprom ili Rosneft. Novi plinovod ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, nazvan Sjeverni tok 2, mogao bi biti napušten. Plinovod je spreman za početak rada, ali još uvijek čeka regulatorno odobrenje.

'DIPLOMATSKI PUT NAPRIJED' SAD odbio ruski zahtjev da zabrani Ukrajini ulazak u NATO

Međutim, bilo kakvo ograničavanje ruskog plina podiglo bi cijene diljem europskih država, od kojih velik dio ovisi o energiji s istoka.

Poteškoće za Zapad

Glavna poteškoća za Zapad je odlučiti koje sankcije treba uvesti i kada. Koliko bi sankcije trebale ovisiti o razmjerima i prirodi bilo kakvog ruskog napada? Ako dođe do 'manjeg napada', koje bi sankcije bile opravdane? 

Na pitanje o tome, američki dužnosnici kažu da postoji jedinstvena svrha, ali priznaju da bi mogla postojati 'podjela rada' s različitim zemljama koje bi uvodile različite sankcije. Rusija bi također mogla ublažiti utjecaj zapadnih sankcija tražeći podršku od Kine i drugih saveznika.