Roku treba lijek koji su odobrili u EU, ali ne i u Hrvatskoj: 'Želim narasti i da ne trpim više bol'

Roko Budimir (15) je odličan đak, još i bolji šahist, fantastičan je u trikovima na kartama, zanima ga puno različitih stvari i aktivnosti, od kojih mu je velika većina, nažalost, nedostupna. Boluje od ahondroplazije, rijetke genetske bolesti uzrokovane mutacijom gena, koja rezultira izrazito niskim rastom.

Prije dvije godine je na EU tržištu medicinski odobren Voxzogo, prvi i jedini lijek u svijetu za ahondroplaziju, koji normalizira rast svih kostiju. No do Hrvatske lijek još nije stigao. Proizvođač, kako doznajemo, nije još zatražio stavljanje lijeka na listu HZZO-a pa je on djeci u Hrvatskoj nedostupan. Kako vrijeme odmiče, sve je veći i strah djece i njihovih roditelja, jer lijek ima učinak samo dok traje faza rasta. Roditelji zato apeliraju na interventni uvoz lijeka preko KBC-a Zagreb i KBC-a Split, kažu da se temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju lijek može nabaviti i kad nije na listama HZZO-a.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

Pokretanje videa...

01:13

[TOP 3 VIJESTI DANA] Roku hitno treba lijek: ‘Želim samo narasti  i lakše živjeti, bez ove boli’ | Video: 24sata/Video

Roko je jedan od onih za čije liječenje nije ostalo još puno vremena, a s lijekom bi dobio jako puno - osim što bi narastao, s tim bi se rastom smanjile i disproporcije svih kostiju u tijelu, čime bi prestali i bolovi, izazvani pritiskom i opterećenjem na kralježnicu, noge, dišne puteve. Još važnije, bio bi puno samostalniji u svakodnevnom životu, ne toliko ovisan o tuđoj pomoći.

- Dijagnoza mu jako otežava svakodnevni život, jer ne može raditi što i njegovi prijatelji, a jako bi želio - baviti se košarkom i nogometom. I psihički mu je teško, potrebna je ogromna snaga i volja, velika hrabrost da se mlada osoba s tim nosi, kaže Rokova majka Valentina Budimir.

- U zemljama okruženja je već počela primjena ovog lijeka: Slovenija, Srbija, Makedonija, Italija, Austrija, Njemačka, kaže majka. Prema studijama provedenima za lijek na grupi od 120 djece u dobi od pet do 17 godina, djeca uz lijek u prosjeku narastu 1,57  centimetara godišnje, no podaci međunarodnih grupa u koje su roditelji uključeni kažu da to može biti i više.

- Svaki centimetar više za našu bi djecu značio pobjedu, pobjedu nad stvarima koje su nama ostalima uobičajene. Mogli bi samostalno obavljati mnoge potrebe i obaveze, brinuti se o sebi. Dobro je dok imaju nas roditelje, no što kad bez nas ostanu? Toga se svaki roditelj boji, zaključuje majka.

Ova su djeca po bolnicama odmalena, većina je prošla nekoliko operacija, savladavanje prepreka njihov je život - teško im je oblačiti se, ući u kadu, popeti na zahod, na stolac, ući u javni prijevoz, dohvatiti nešto...

HZZO odgovara kako se Voxzogo ne nalazi na njihovoj listi lijekova niti je predan zahtjev za stavljanjem na listu. Isto kažu i u Ministarstvu zdravstva Vilija Beroša.

- Lijek nije stavljen na hrvatsko tržište, niti razmatran za listu lijekova HZZO-a sukladno poslovnoj odluci nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, jer on nije za navedeni lijek zatražio zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka Voxzogo u promet, BioMarin International Limited, Irska, do današnjeg dana nije Agenciji za lijekove i medicinske proizvode podnio niti zahtjev za izračun najviše dozvoljene cijene lijeka na veliko u Hrvatskoj, što je prvi neophodni korak za razmatranje stavljanja lijeka na hrvatsko tržište, kažu u ministarstvu. Postupak stavljanja lijeka na listu HZZO-a provodi struka odnosno Povjerenstvo za lijekove HZZO.

Kako neslužbeno doznajemo u bolnicama, godišnji trošak lijeka po pacijentu je 300 tisuća eura, pri čemu bi se u Zagrebu liječilo petero djece, u Splitu, neslužbene su brojke, dvoje.

- Djeci treba dati taj lijek, trebala bi ga dobiti, kažu nam neslužbeno stručnjaci u KBC-u Zagreb. Kako okrivaju, država će morati vjerojatno i ići na opciju interventnog uvoza lijeka, kako traže roditelji, no to će biti skuplja varijanta.

- Naša, bolnička povjerenstva ne mogu podnijeti zahtjev za stavljanjem lijeka na listu HZZO-a. To može učiniti samo proizvođač, dok je interventni uvoz druga opcija, treće nema, kažu nam upućeni. Kako dodaju, takva odluka, međutim, ne može biti prepuštena povjerenstvima za lijekove u bolnicama, odnosno njihovim ravnateljima, već mora biti donesena na razini ministarstva, HZZO-a i bolnica.

- Mi ćemo djeci davati taj lijek, naravno, pa tko bi to mogao odbiti, ali ne mogu bolnice same donositi odluku, kaže nam jedan drugi upućeni izvor.

- Lijek nije čudesan, ali pomaže. Toj djeci svaki centimetar više znači lakši život, kažu nam liječnici.

Lijek se daje svakodnevno, kao injekcija, i ubrizgava dok god dijete raste. Kad se procijeni da više neće rasti, prestaje i njegova upotreba. Kako stoji u pojašnjenjima Europske agencije za lijekove, uzimanje lijeka može rezultirati "znatnim poboljšanjem konačne visine, zahvaljujući čemu je oboljelima onda lakše obavljati i svakodnevne aktivnosti".

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) odgovara kako je odobrenje ovakvih lijekova centralizirano na razini EU, tako je sa svim lijekovima za rak, HIV/AIDS-a, dijabetes, neurodegenerativne, autoimune bolesti i slično - takve lijekove ne odobrava svaka država zasebno nego EU zajedno.

- Nažalost, iako pojedini lijekovi imaju odobrenje za stavljanje u promet, to ne mora nužno značiti da su dostupni na tržištu Hrvatske. Odluku o stavljanju lijeka u promet donosi proizvođač, odnosno njegov pravni zastupnik. Za navedeni lijek ne postoji lokalni predstavnik u Hrvatskoj, kaže HALMED.