Građani do četvrtka 30. srpnja u 12 sati mogu prijaviti štetu od poplave. U Gradu Zagrebu nam je potvrđeno da je plan da se onima koji imaju štetu pomogne u novcu. U svakom slučaju, to je pomoć, a ne naknada štete
KAKAV KLAUN: 'POMAŽE' GRAĐANIMA
Rok za prijavu štete: Jedan dan!
Nije ovo prvi put da je voda ušla, a nikad nisam dobio ni kunu niti su riješili očiti problem. Tako da ne očekujem ništa od Bandića, iako ću prijaviti štetu.
Razočarano nam to kaže Ivan Radelić, jedan od stanovnika zagrebačkog Trnja, u čiju kuću je u noći na subotu počela nadirati voda. Da stanovnici nisu sami otvorili ustavu prema Savi, šteta bi bila još veća. Perilica rublja, frižider, usisavač, sve je bilo pod vodom i Ivan ih se boji uključiti dok se dobro ne osuše.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI
Pokretanje videa...
01:16
I nije jedini. Nakon kiše su se javljali stanovnici cijeloga grada koji su imali poplavljene stanove od silnih oborina koje kanalizacija nije uspjela progutati. I sad se postavlja pitanje štete i koga tužiti?
Grad Zagreb je objavio jučer poziv svima kojima su stanovi bili poplavljeni da prijave štetu. Ali rok za prijavu je jedan dan (do četvrtka u podne)! Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić tim potezom i obećanjem pomoći želi smiriti bijes građana kojima je poručio da su i sami krivi jer su pretvarali podrume u stanove. Što, naravno, u većini slučajeva nije istina. A jučer je ponovno dobio kritike da je rok prekratak pa se morao izvlačiti.
- To nije krajnji rok, ali željeli smo što prije dobiti podatke o objektima koji su nastradali. Ekipe za procjenu će odmah krenuti na teren s onim što imamo, a šteta će se moći prijaviti i naknadno - poručio je Bandić.
U Gradu Zagrebu nam je potvrđeno da je plan da se onima koji imaju štetu pomogne u novcu. Ali koji su kriteriji, kolika pomoć se može očekivati, to još nije razrađeno, jer gradske službe prvo žele vidjeti koliko je objekata nastradalo i kolika bi šteta bila. U svakom slučaju, to je pomoć, a ne naknada štete.
Dosad su građani rijetko uspjeli sudski izboriti odštetu jer se Vodoopskrba i odvodnja, koja upravlja sustavom kanalizacije, redovno poziva na višu silu i količinu padalina. Dokazivati da je, primjerice, kanalizacija u tom trenutku bila neodržavana ili eventualno zaštopana je jako teško.
I tako godinama već u drugim zagrebačkim kvartovima, poput Rudeša, ali i drugih lokacija. Trnjani su u još specifičnijoj situaciji jer je njima voda nadirala i iz šahtova za kanalizaciju te se slijevala prema Savi iz ostatka grada. Ustava koju su otvorili je pod upravljanjem Hrvatskih voda.
Oni prebacuju odgovornost jedni na druge jer znaju da bi, ako priznaju, mogli dobiti tužbe. I to im je jedino važno. A koliko mare za ljude, pokazuje da nas baš nitko nije obišao.
Kaže nam to drugi susjed s Trnja, Mladen Božić. Oni su pak tražili i pravni savjet te dobili mišljenje da su Hrvatske vode odgovorne ako je bio veliki priljev vode koji je mogao biti riješen tako što se podigla ustava na brani. U trenutku dok smo razgovarali, stigao je poziv stanarima na sastanak u Hrvatske vode.
Hrvatske vode se inače pravdaju da ta ustava nije odvodni kanal te da bi je podigli i pomogli da ih je nazvao netko iz Vodoopskrbe i odvodnje. Priznali su na kraju da je dizanje ustave pomoglo, ali kažu i da su građani mogli poginuti da je vodostaj Save bio viši.
Direktor Vodoopskrebe i odvodnje Marin Galijot je pak direktno poručio da su odgovorne Hrvatske vode jer je to njihov objekt i trebali su imati čovjeka koji je mogao otvoriti ustavu kad su znali za prognozu i najavljeno nevrijeme s obilnim padalinama. Jer nije ovo prvi put da su kuće plivale, a stanovnici dizali branu.
A između Vodoopskrbe i odvodnje zaiskrilo je po još jednom pitanju, možda i ključnom za nepogodu. Galijot je direktno optužio Hrvatske vode da nisu zatvorili 19 retencija koje se nalaze na obroncima Medvednice i sprečavaju da se voda slije nekontrolirano u grad.
- Računajući slivnu površinu koja seže od vrha Medvednice pa sve do Save na jugu, radi se o golemoj površini koja je prihvatila oborinsku vodu i u konačnici ta je voda završila u javnom sustavu odvodnje iako nije trebala da je na 19 retencija bio zatvoren temeljni ispust koji je trebao zaštititi Zagreb u prvom valu od prvih dva sata vode koja se slijevala niz Sljeme - rekao je Galijot u emisiji “Otvoreno” i dodao da je u grad stigla bujična voda.
Retencije su inače napravljene da bi se to spriječilo. One su, slikovito rečeno, brane s ispustima kako bi se kontrolirao dotok vode.
Iz Hrvatskih voda su nam potvrdili da nisu zatvorili sve ispuste, ali kažu da se to i inače ne radi, nego se kontrolirana voda ispušta. Retencije su projektirane tako da prolazi manja količina vode.
- Sve retencije, koje imaju prigušnice (zatvarače), ‘prigušene’ su na način i u opsegu koji neće ugroziti stabilnost retencije, ali će istodobno zadržati i najveće moguće količine bujičnih voda - odgovorili su nam iz Hrvatskih voda.
Oni dodaju da to nije uzrok velike količine vode, nego ističu da je najveća količina kiše pala nizvodno od retencija i u samom gradu. Prepucavanje oko odgovornosti se tako nastavlja.
KAKO GRAĐANI MOGU PRIJAVITI ŠTETU?
Pozivaju se fizičke i pravne osobe da prijave štetu nastalu na imovini uslijed nevremena praćenog obilnim pljuskovima, a koje je u petak, 24. srpnja zahvatilo područje grada Zagreba.
U prijavi je potrebno navesti osnovne podatke (ime, prezime, adresa) i dostaviti fotografije šteta ukoliko one postoje.
Štetu građani mogu prijaviti nadležnom vijeću gradske četvrti, vijeću mjesnog odbora ili Gradskom uredu za mjesnu samoupravu na e-mail mjesna-samouprava@zagreb.hr. Zbog trenutne epidemiološke situacije preporuča se prijava putem maila, a ukoliko je potrebno, može se kontaktirati i telefonski ili doći osobno u prostorije vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora ili ureda za mjesnu samoupravu.
Svi kontakti mogu se naći na službenim stranicama Grada Zagreba - OVDJE.
Rok za dostavu prijave šteta na imovini je četvrtak, 30. srpnja 2020. godine do 12:00 sati, no u slučaju potrebe rok će se produžiti.
U prijavi je potrebno navesti osnovne podatke (ime, prezime, adresa) i dostaviti fotografije šteta ukoliko one postoje.
Štetu građani mogu prijaviti nadležnom vijeću gradske četvrti, vijeću mjesnog odbora ili Gradskom uredu za mjesnu samoupravu na e-mail mjesna-samouprava@zagreb.hr. Zbog trenutne epidemiološke situacije preporuča se prijava putem maila, a ukoliko je potrebno, može se kontaktirati i telefonski ili doći osobno u prostorije vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora ili ureda za mjesnu samoupravu.
Svi kontakti mogu se naći na službenim stranicama Grada Zagreba - OVDJE.
Rok za dostavu prijave šteta na imovini je četvrtak, 30. srpnja 2020. godine do 12:00 sati, no u slučaju potrebe rok će se produžiti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
