Roditelji su protiv cjelodnevne nastave, a u Osijeku se dosad javila tek jedna osnovna škola

Od 9 osnovnih škola s područja Osijeka, koliko ih je moglo konkurirati na projekt cjelodnevne nastave, tek je jedna odlučila da će svojim učenicima dati priliku da u školi, na sadržajima koji im budu ponuđeni, provedu cijeli radni dan. Što je razlog tako malom odazivu osnivač osječkih škola, Grad Osijek, nije nam baš objasnio, ali se neslužbeno saznaje kako se toj ideji velikim dijelom protive roditelji osnovnoškolaca. Ni u redovima školskih nastavnika ne vlada posebno oduševljenje. Kako neslužbeno saznajemo, na nekim je roditeljskim sjednicama bilo i burno, roditelji su prijetili tužbama i ispisivanjem djece iz škole ako se uđe u projekt.

Identična je situacija u Zagrebu, gdje su se roditelji u školama koje imaju uvjete za projekt, masovno izjašnjavali protiv. Kako su nam se povjerili u nekoliko škola, glavni argument je bio da "ne žele da im djeca budu pokusni kunići", te jako mnogo neriješenih pitanja o samome izvođenju nastave. Kako će učenici koji će od jeseni biti osmi razred, početi učiti drugi obavezni strani jezik? Što će biti nakon četiri godine, ako se projekt ne nastavi? Koje su garancije da djeca neće dolaziti kući sa zadaćama, a bit će u školi i do 17 sati i imati nove predmete? Ravnatelji ističu kako su i Ministarstvo upozorili da zamišljeni A2 oblik nastave za ponavljanje i utvrđivanje gradiva od dva sata dnevno nije dovoljan.

Obavezna nastava samo do 14 sati

Da će se dosta toga mijenjati u samome projektu, već je najavio i sam ministar Radovan Fuchs. Kako je kazao u nedjelju, nakon javne rasprave odlučeno je da obavezni dio nastave bude do 14 sati, a ne do 15, kako je predloženo. To je bilo i jedno od ključnih pitanja roditelja, kaže nam Vedran Čerina, ravnatelj osječke OŠ Augusta Šenoe koja se uključila u projekt.

- Kad je razjašnjeno da će u školi ostajati samo oni koji će to htjeti, sve je bilo jasnije. Naše učiteljice mnogo su putovale po europskim školama u sklopu Erasmus projekata, te su uvidjele kvalitetu ovakve vrste nastave i za učenike i za njih. Projekt je dobar - kaže Čerina, koji podržava Ministarstvo i zahvalan je što su roditelji i učitelji pristali.

STIPIĆ UPOZORAVA Iz sindikata Preporod tvrde: Na učitelje se vrše pritisci da prihvate cjelodnevnu nastavu

No dosta škola koje i jesu u jednoj smjeni, a u Hrvatskoj ih ima oko 1370, nije se uključilo i stoga što nemaju uvjete za uključenje u projekt. Roditelji se pribojavaju da će djeca jednostavno biti prisiljena još dulje sjediti u učionicama bez klima-uređaja, bez dovoljno vremena da budu, primjerice, na igralištu. OŠ Pećine u Rijeci, primjerice, jest u jednoj smjeni, ali nema blagovaonicu.

- Trebali bismo ići u velike građevinske radove, a budući da je naša škola i zaštićeno pomorsko dobro to bi bilo dosta izazovno. Imali smo nedavno učiteljsko vijeće te smo odlučiti da ćemo za sada pričekati i vidjeti kako će se stvari dalje odvijati. Mislim da je ovakav oblik rada dobro zamišljen, ali dosta je toga nedorečeno. Mnogo je tu stvari koje treba uzeti u obzir. Primjerice, potreba ne jednog, već dvoje nastavnika u smjeni, što iziskuje i drugačiju financijsku konstrukciju - objašnjava ravnateljica Vukonić Žunić.

'Ministarstvo nije odgovaralo na naše prijedloge'

Ona je jedna od prvih učiteljica koja je 18 godina radila u cjelodnevnoj nasatvi, u tzv. cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu, nakon što se taj pilot projekt prije 46 godina eksperimentalno uveo u OŠ Nikola Tesla. Smatra kako je ideja u principu dobra, no i kako treba još puno sjesti i o svemu razgovarati.

CJELODNEVNA NASTAVA Ravnateljica tražene zagrebačke škole: Kod nas traže mjesto više baš zbog cjelodnevne nastave

- Prijašnjih godina slali smo na 10-tke mailova Ministarstvu obrazovanja i žao mi je što do danas s njihove strane nije bilo nikakvih povratnih informacija ni interesa da sjednemo i popričamo. Želja nam je bila da podijelimo svoje iskustvo, naš način i oblik rada, no nažalost nije bilo kontakta s njihove strane pa pretpostavljam da je ovaj model, koji se sada nudi, vjerojatno skinut iz europskog sustava i prakse - istaknula je.

Iz sredstava EU za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave i opremanje škola nudi čak dvije milijarde eura za 50 škola koje se prijave, a svaka škola koja prođe kvalifikaciju treba dobiti oko 300.000 eura. No ravnatelji nam ističu i kako Ministarstvo roditeljima nije dovoljno jasno komuniciralo što sve škole dobivaju. Odnosno nisu rekli da će se tim novcem kupovati dodatna oprema za školu koja bi stvorila ugodne uvjete za dnevni boravak u školi, a što može značiti i gradnju bazena za kupanje ili postavljanje klima-uređaja u učionice, jer sadržaji i zahtjevi po školama mogu biti različiti.

KOMENTIRA: ROMANA BILEŠIĆ Kao i svi, i djeca s poteškoćama zaslužuju priliku za bolji život

Umjesto da objasne roditeljima odluku koja zvuči dobro samo na papiru, a koja bi trebala biti od velikog značaja za škole u Hrvatskoj, oni su taj posao prepustili ravnateljima koji znaju da je to projekt koji je eksperimentalan, podložan mnogim promjenama, da nitko ne može reći i garantirati što će biti za četiri godine, zaključuju naši sugovornici.

Zbog toga su mnogi ipak odlučili pričekati konačnu verziju projekta, iako će i nastavnici i ravnatelji koji uđu u projekt dobiti 20-25% veće plaće. 

Ministarstvo je u ponedjeljak objavilo Nacrt programa s uvaženim primjedbama i prijedlozima, a u nastavku donosimo sažetak promjena.

Smanjuju se obaveze učiteljima i učenicima, a povećavaju dodaci na plaću

- Obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele. Ovisno o rasporedu koji svaka škola specifično izrađuje za potrebe svojih učenika i roditelja, moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika.

- Program A2 potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja vremenski se strukturira na način da se dosadašnjih 6 sati u razrednoj nastavi, odnosno 5 u predmetnoj nastavi, smanjuje na 4 obvezna nastavna sata, a dosadašnja 2 izborna povećavaju se na 4, izborna nastavna sata – u razrednoj, odnosno u predmetnoj nastavi.

- U obveznom dijelu Programa A2 od 4 nastavna sata sudjeluju svi učenici, a u izbornom dijelu Programa A2 od 4 sata sudjeluju učenici koji iskažu interes, čiji roditelji to žele. Omjeri pojedinih područja pismenosti u obveznom dijelu ostaju isti. Izborni dio potpore usmjeren je na sva odgojno-obrazovna područja. U razrednoj nastavi je dodatni naglasak stavljen na integraciju umjetničkog područja, tjelesnog i zdravstvenog područja, psihomotoričkog razvoja djece i praktičnih vještina te osobito strukturirane igre u izbornom dijelu Programa A2.

- Novim rasporedom vremena osigurano je ostvarenje ciljeva CDŠ-a. Prihvaćene su i mogućnosti organizacije CDŠ-a u kojoj duže sudjeluju oni učenici koji imaju interesa i potreba, odnosno čiji roditelji to žele.

- Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a.

- Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom.

- Učiteljima razredne nastave ukupno tjedno zaduženje obveznim odgojno-obrazovnim radom iznosi ukupno 23 nastavna sata - 18 nastave, 4 potpore i 1 sat razrednika. Učiteljima RN koji na početku programa imaju razredne odjele u 2., 3., 4. razredu obvezno tjedno zaduženje iznosi 21 nastavni sat, odnosno u 4. razredu je promjenjivo zbog različitih praksi zaduživanja Glazbene kulture. U odnosu na postojeće obvezno zaduženje to čini 2 nastavna sata više u 1. razredu, a u ostalim razredima je zaduživanje isto ili manje.

- Učiteljima RN za predviđeno obvezno tjedno zaduženje odgojno-obrazovnim radom isplaćuje se 20 posto mjesečnog dodatka na osnovnu plaću tijekom cijele školske godine (svih 12 mjeseci tijekom svake od 4 godine Eksperimentalnog programa). Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da

svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine.

- Učiteljima predmetne nastave ukupno tjedno zaduženje obveznim odgojno-obrazovnim radom iznosi 20 do 22 nastavna sata (Program A1). Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću.

- Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.

- Povećava se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%. Svakom učitelju isplaćuje se za zaduženi sat razrednika 5 posto dodatka na osnovnu plaću. Dodatno je naglašeno kako osim 1 sata razrednika, koji se koristi financijski za obračun dodatka na plaću, svaki razrednik u sklopu redovitoga tjednog zaduženja ima još 5 jasno zaduženih sati u sklopu redovite plaće, za ispunjavanje svih obveza povezanih s razredništvom.

- Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećava se na 5%.

- Svim roditeljima i učenicima osigurana je i zajamčena mogućnost dužeg ostanka učenika od obveznog trajanja te sudjelovanje u odgojno-obrazovnim aktivnostima ako to žele i ako za tim postoji potreba. Vrijeme boravka učenika u školi za roditelje koji žele mora najmanje odgovarati radnim i profesionalnim obvezama roditelja.

- Dodatno je naglašeno kako su u sklopu Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije.

- Učitelji predmetne nastave zadužuju se do 4 nastavna sata iz Programa A2. Prema opisanoj strukturi dio učitelja predmetne nastave zadužuje se obvezno A2 satima, a dio učitelja izborno. Dodatno je naglašeno kako bi u CDŠ-u trebalo ići k organizaciji rada i zaduženjima učitelja gdje svi ili većina učitelja sudjeluje u satima potpore.

- Razredništvo se zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.

- Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.

- Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.

- Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.

- Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.

- Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.

- Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme.

- Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“.

- Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti ovim poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.

- Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.

- U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto.

- Učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) moguće je koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.

- Detaljnije su naglašene brojne mogućnosti i osigurano financiranje školama za organizaciju odgojno-obrazovnog rada i brojnih modernih aktivnosti škole povezanih s informacijsko-digitalnim kompetencijama. U cjelodnevnoj školi svim učenicima omogućeno je potpuno zadovoljenje svih iskazanih interesa povezanih s IDK, bez plaćanja bilo kakvih troškova od strane roditelja.

- Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, darovite učenike i učenike koji odrastaju u nepovoljnom obiteljskom i socijalnom okruženju.

- Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi.

- Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.