'Riječ je o reformi koja to nije. Ili, ako ćemo premijerovom retorikom, riječ je o nereformi'

Riječ je o reformi, koja to nije, odnosno, ako ćemo koristiti premijerovu retoriku - riječ je o nereformi, poručila je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin govoreći o zdravstvenoj reformi čiji temelj čine dva zakona - o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju - a koji će ovaj tjedan biti izglasani u Saboru. 

'30 godina se devastira primarna zdravstvena zaštita'

Ovim izmjenama, naglašava, ne rješava se niti jedan od ključnih problema hrvatskog zdravstva - ni primarna zdravstvena zaštita, ni upravljanje, tako ni financiranje sustava.

- Već 30 godina gledamo kako se primarna financijski ozbiljno podzastupa u odnosu na bolnički zdravstveni sustav, a posljedično i kadrovski devastira - istaknula je Kekin navevši kako imamo tek 2193 liječnika koji obavljaju posao obiteljskog liječnika, od čega ih je čak 780 starije od 60 godina. 

UMORNI I ISCRPLJENI Mladi doktori u Hrvatskoj: 'Da moje dijete želi ići na medicinu, dala bih sve da to spriječim'

- Što znači da ih 36 posto u sljedećih pet godina odlazi u mirovinu. Istodobno, svega 292 osobe su trenutno na specijalizaciji iz obiteljske medicine koja traje pet godina. I ako nitko ne odustane, opet smo u manjku. Ministar Beroš se hvali da raspisuje velik broj specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu, no zaboravlja pritom reći da mu se ta ista mjesta ne popunjavaju ni u atraktivnim mjestima, kao što je Zagreb, pa zamislite kakva je situacija u manje atraktivnim mjestima. Desetljećima se zanemarivalo i podrivalo temelje, što je dovelo do toga da to više nitko ne želi raditi - naglasila je.

Liječnici u primarnoj imaju osjetno manja primanja u odnosu na bolničke, a podređeni su im i u pogledu napredovanja pa tako temeljni dio zdravstvenog sustava ima i daleko lošiju karijernu perspektivu, ukazala je zastupnica.  Da bi se zaustavilo urušavanje primarne zdravstvene zaštite, ističe Kekin, nužno je odmah vrijednosno i financijski reafirmirati rad.

- Zadatak odgovornog ministra je učiniti sve da privuče ljude u primarnu zdravstvenu zaštitu. To svakako znači i financijsku stimulaciju i ako je potrebno dići koeficijent i iznad onog bolničkih liječnika, kao i stimulirati odlazak na radna mjesta u manjim sredinama. Ministar predlaže da to rade jedinice lokalne samouprave, no neatraktivna, siromašna lokalna jedinica moći će značajno manje stimulirati svog liječnika i to mora biti centralno - kazala je Kekin.

Nadalje, istaknula je, nužno je uspostaviti sustav kontrole kvalitete usavršavanja.  

- I konačno, liječnike primarne zdravstvene zaštite mora se vratiti na centralnu poziciju koordinacije liječenja, koja im u skrbi za pacijenta i pripada. Liječnik obiteljske medicine mora moći komunicirati zdravstveno stanje svog pacijenta sa specijalistima kod kojih ga je uputio na pretrage, a ne kao sada biti puki skretničar koji izvršava preporuke specijalista od kojih mnogi te pacijente vide tek jednom u životu. Kad bi se na taj način ojačalo liječnike obiteljske medicine, smanjilo opterećenje za 40 posto liječnika koji imaju više od preporučenih 1700 pacijenata, oni bi se onda mogli adekvatno posvetiti svojim pacijentima, jačati prevenciju i odaziv na programe ranog otkrivanja bolesti - poručuje. 

'HDZ-ova negativna selekcija je u šest godina mandata Andreja Plenkovića iz Hrvatske protjerala čak 600 liječnika'

Ova nereforma, naglasila je još, ni na koji način ne reformira iznimno sporan model upravljanja. 

PREDSTAVIO NACRT Beroš o reformi zdravstva: 'Cilj nam je jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite'

- Čak 75 posto čelnika hrvatskih bolnica članovi su HDZ-a, što je jasan, bjelodan dokaz koliko je stranačka pripadnost važna za karijerno napredovanje u zdravstvu po mjeri HDZ-a. HDZ-ova negativna selekcija je u šest godina mandata Andreja Plenkovića iz Hrvatske protjerala čak 600 liječnika, a u sustavu cvjetaju korupcija i sukob interesa, što pacijenti osjećaju kroz jačanje privatnog zdravstva na račun javnog - istaknula je zastupnica. 

Legalizirana korupcija, dodala je Kekin, dovela je do situacije da je izdvajanje poreznih obveznika za lijekove koji se koristi u liječenju malignih bolesti u zadnjih 10 godina poraslo čak šest puta - sa 600 milijuna na 3,4 milijarde kuna.

- Hrvatski porezni obveznici izdvajaju čak 11 posto više za onkološke lijekove nego građani EU, a istovremeno, po stopi smrtnosti od raka Hrvatska je na drugom mjestu i ti isti porezni obveznici žive u prosjeku tri godine kraće od prosjeka. Istodobno, liste čekanja rastu, a ministar se domislio da to riješi tako da pacijente šalje privatnom sektoru i da to plati. Na taj način mnogi šefovi klinika i zavoda koji rade i u privatnom sektoru su visoko motivirani da pacijente pošalju u privatne poliklinike. Tako one više zarađuju, a njih bolje plaćaju - upozorila je. 

Da je imao zrnce hrabrosti, Beroš ne bi odustao od prvog prijedloga prema kojem šefovi zavoda i klinika ne bi mogli raditi privatno, naglasila je Kekin.

- Da je riječ o reformi, Beroš bi inzistirao na deklariranju sukoba interesa i transparentnom prikazu svih donacija farmaceutskih kompanija pojedinim liječnicima i  jasno bi zabranio da osobe koje primaju honorare  farmaceutskih firmi sugeriraju i određuju koji lijekovi idu na liste HZZO, gdje lijekove plaćaju svi građani - kazala je. 

'Ništa od ovoga nije adresirano u ovom prijedlogu izmjena Zakona'

Damir Bakić je naglasio kako se predložene izmjene zakona i najavljene reforme uopće ne dotiču modela financiranja. 

BEROŠEVO MINISTARSTVO TVRDI Prve promjene u zdravstvu građanima stižu do kraja lipnja: Pogledajte što nas sve čeka

- Od 1994. do 2022. smo doživjeli čak 28 sanacija zdravstva vrijednih preko 25 milijardi kuna, odnosno 3,32 milijarde eura. Pa je ipak na kraju prošle godine i dalje ukupni dug zdravstva veći od deset milijardi kuna - kazao je Bakić dodavši kako su dva osnovna razloga zašto bolnički sustav iz godine u godinu generira dugove.

- Prvo, bolnice se financiraju na temelju maksimalnih iznosa sredstava za provođenje dijagnostičko terapijskih postupaka, tzv. limita, ali ne na temelju stvarnih potreba nego nekom inverznom računicom koja bi u zbroju trebala svakoj bolnici pokriti troškove koji su u velikoj mjeri zadani. U praksi to dovodi do prekomjernog, gotovo frenetičnog fakturiranja, do provođenja i multipliciranja neučinkovitih terapijskih postupaka, do nepotrebnih učestalih pretraga jednih te istih pacijenata, do mnogih nepotrebnih dana bolničkog liječenja, a sve zbog potrebe da se ispostavljenim fakturama HZZO-u poravnaju računi - istaknuo je. 

Drugi je razlog sistemsko perpetuiranje duga ljekarnama i veledrogerijama.

- Mi te dugove ipak na kraju platimo s golemim zateznim kamatama, koje su ionako već odavno uračunate u cijenu. Izgleda kao da je sustav svjesno tako posložen. Ravnatelji kasne s plaćanjem lijekova jer novac koji dobivaju na mjesečnoj bazi nije dostatan za redovito poslovanje.  Lijekovi se u bolnicama nabavljaju skupo i neracionalno, najčešće i bez stvarne odgovornosti. Mi u zdravstvu trošimo postotno najviše u EU na farmakološko liječenje, čak 28,5 posto, što je 10 postotnih poena više od prosjeka EU. Istina, dio tih neracionalnosti svakako se može pripisati i podbačaju u prevenciji, kao i potkapacitiranosti javne nabave u našim bolnicama - kazao je naglasivši kako ništa od toga nije adresirano ovim zakonskim izmjenama.

KOMENTIRA: JASMINA SARIĆ ČEDIĆ Ministre Beroš, pitajte struku što oni žele. To je prava reforma

Bakić ističe kako je nužno prijeći na novi model financiranja bolnica po načelu programskog ugovaranja utemeljenog na stvarnim potrebama društva. 

- Konačno je potrebno uvesti model plaćanja temeljen na kontroli kvalitete i objektivnim, mjerljivim ishodima liječenja. Takav sustav će moći prepoznavati i sistemski nagrađivati one liječnike i timove koji su smanjili liste čekanja i čiji rezultati su izvrsni po objektivnim mjerilima, kao i ravnatelje koji odgovorno upravljaju.  Umjesto toga, i ovaj prijedlog Zakona nastavlja s praksom da ravnatelji budu de facto kažnjavani jer pri sanacijama njihove ustanove najmanje trebaju pa onda i najmanje dobiju. Potrebno bi bilo i urediti sustav nabave lijekova, ponovno uvesti centraliziranu javnu nabavu za lijekove, usluge i robe koje nabavljaju zdravstvene ustanove, zapriječiti sukobe interesa pri sastavljanju lista lijekova i prekinuti s praksom nedoličnog djelovanja farmaceutske industrije u hrvatskim bolnicama - naveo je Bakić upozorivši kako s HDZ-om na vlasti to nikad neće biti učinjeno.