Ribarima prijeti zatvor: 'Kazne ćemo proslijediti našoj Vladi...'

Kakav će biti hrvatski odgovor i postoje li pravna sredstva kojima bi se anuliralo slovenske kazne za prekršaje radi nezakonitog prelaska granice, nitko u ovome trenutku ne zna.

Jučer su se sastali predstavnici Ministarstva pravosuđa, MUP-a i Ministarstva vanjskih i europskih poslova da bi razmotrili sve aspekte europskog prava i prakse koji se odnose na potencijalne slučajeve kojima je zaprijetila Slovenija. Predstavnici ovih triju ministarstava koncem tjedna će otići u Istru i sastati se u Umagu s ribarima, javlja Jutarnji list.

Lokalni ribari iz Savudrije i Umaga, njih tridesetak do četrdeset koji love uz granicu, namjeravali su jučer održati interni sastanak kako bi razmotrili svoju poziciju, no odgodili su ga radi dolaska predstavnika triju ministarstava.

Oni se boje slovenskih kazni jer svakodnevno rade uz granicu, a uz to mnogi od njih imaju i obitelji u Sloveniji, što znači da moraju ulaziti u Sloveniju i boje se naplate kazne čim prijeđu granicu. Prema slovenskom zakonu o nadzoru državne granice, ulazak naših ribara u “slovenske vode” mogao bi se tretirati pod više kategorija prekršaja, a raspon kazni koje bi im se mogle odrediti kreće se od 400 do 2000 eura. Pitanje je, međutim, koliko su naplative.

Sutkinja Visokoga prekršajnog suda u Zagrebu Branka Žigante Živković kaže da je po našim zakonima, a tako je i svugdje u EU, prekršajni nalog koji izda policija izvršna isprava. To znači da ako stranac koji je kod nas počinio prekršaj i izdan mu je prekršajni nalog ne plati kaznu, ide u supletorni zatvor. Ista pravila vrijede u drugim zemljama, pa tako i u Sloveniji.

Proslijedit ćemo kazne Vladi

- Zasad još nismo dobili nikakve kazne, a ne znam hoćemo li. S nama ide patrolni policijski brod, a Slovenci i dalje upozoravaju da tu ne bismo smjeli loviti - rekao je za Jutarnji list savudrijski ribar Ezio Kocijančić.

- Ma zapravo se ništa drastično nije promijenilo od tog 29. prosinca na ovamo, a što nam se nije događalo od donošenja te odluke. Uvijek se događa isto. Mi idemo na more s našom policijom, a slovenska policija dolazi i upozorava nas. To je svakodnevni scenarij. Kazne još nismo dobili na kućne adrese, a nadam se i da nećemo - kaže Diego Makovac. U slučaju da ih dobiju, kažu, proslijedili bi ih hrvatskoj Vladi koja ih umiruje. 

- I oni isto ribare gdje su i prije ribarili, međutim oni se ne moraju bojati nikakvih kazni od naše policije - dodaje Makovac.

Erjavec: Dijalog je jedini način da se ovo riješi

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da Slovenija i Hrvatska 1991. nisu imale "potvrđenu" granicu, te da je ona potvrđena tek arbitražnim rješenjem čijoj se jednostranoj implementaciji Hrvatska protivi.

"Hrvatska ministrica obmanjuje javnost kad tvrdi da je granica potvrđena 1991. Nikad nije bila potvrđena i baš zato smo išli u arbitražu", kazao je Erjavec, reagirajući na izjavu ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za emisiju "RTL Danas" u utorak.

Pojašnjavajući hrvatsku poziciju oko graničnog prijepora sa  Slovenijom i najava slovenskih vlasti da će novčano kažnjavati hrvatske ribare koji budu lovili u dijelu Savudrijske vale koju Slovenija smatra svojim akvatorijem, ona je Ljubljanu pozvala na dijalog, rekavši da je to jedini način da se otvoreno pitanje riješi.

Između ostalog, ministrica je rekla: "Mi vjerujemo da nema drugog rješenja nego da se vratimo za stol, da razgovaramo. Dijalog je jedini način da se ovo otvoreno granično pitanje riješi", kazala je, ponovivši da je jednostrana primjena arbitražne odluke protivna međunarodnom pravu, pozivajući  na suzdržanost i poštivanje  stanja na granici iz vremena osamostaljenja obiju država.
"Hrvatski teritorij je isti onakav kakav je bio 1991. Granična crta je ona crta koja je utvrđena '91. godine i prema tome na terenu se ništa nije dogodilo", dodala je pojasnivši da se neprijeporno radi o hrvatskom teritoriju, što se jednostrano i nasilnim sredstvima  ne može promijeniti, te da  se slovenski zakoni na hrvatskom ozemlju ne mogu provoditi.

Slovenski šef diplomacije na to je reagirao tvrdnjom da ono što kaže hrvatska ministrica nije točno i da je riječ o "obmanjivanju" javnosti, te da se u pregovore o granici, a onda i u arbitražu sa slovenske strane ušlo iz pozicije da granica 1991. nije bila utvrđena.

Pri tome, Erjavec se pozvao na pismo iz 1993. godine koje je tadašnjem slovenskom premijeru Janezu Drnovšeku uputio tadašnji hrvatski premijer Nikica Valentić, u vezi s graničnim prijelazom Plovanija. Naime, slovenski je ministar vanjskih poslova Alojz Peterle prije tog pisma više puta prosvjedovao zbog gradnje tog graničnog prijelaza zbog mišljenja dijela slovenske politike da bi granični prijelaz trebalo postaviti "južnije" i da se on gradi "na slovenskom teritoriju".

Valentić je zato u pismu Drnovšeku zatražio razumijevanje za gradnju tog za turističku sezonu u Istri važnog prijelaza, te Drnovšeku zajamčio da gradnja prijelaza u načelu ne "prejudicira" granična pitanja, što je Drnovšek u načelu prihvatio. Da Valentić pošalje pismo kako bi Drnovšek imao mir pred nekim nacionalističkim stajalištima u dijelu slovenske politike bilo je dogovoreno na sastanku Valentića i Drnovšeka 14. svibnja u Otočecu na Krki kad je načelno dogovoreno i rješenje tada aktualnog pitanja devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb.

Drnovšek i Valentić tada su dogovorili da sporazum o tome predlože ministarstva financija i u roku mjesec dana predlože ga vladama na usvajanje, s time da je Drnovšek unaprijed izjavio da bi to trebalo rješavati u okviru sukcesije.