Sudjelovalo je trinaest speleologa i osam vatrogasaca. Iz jame Pavlovica na Žumberku je izvađeno 8 kubika krupnog otpada, odnosno oko 70 posto smeća
Rezali lim na 40 m dubine: U jami bačve s opasnim tvarima
5. i 6 prosinca 2015. održana je akcija čišćenja jame Pavlovice kod mjesta Keseri na području Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje".
Zagrebački speleološki savez nositelj je inicijative „čisto podzemlje“ čiji osnovni cilj je zaustavljanje bacanja otpada u krško podzemlje kao i čišćenje onečišćenih speleoloških objekata. Naime spomenuti divlji deponiji na krškim područjima izravno ugrožavaju zalihe podzemne pitke vode, a problem je posebno izražen ukoliko je otpad bačen u speleološke objekte jer se tada onečišćena voda gotovo trenutno i bez pročišćavanja cijedi do izvora na manjim nadmorskim visinama.
Ova onečišćenja su u pravilu daleko od očiju javnosti pa su speleolozi jedini koji za njih znaju, a ujedno imaju stručna znanja i opremu za njihovu sanaciju.
Na području Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" dokumentirano je čak dvadeset i četiri speleološka objekta koja su onečišćena bačenim komunalnim otpadom.
Jama Pavlovica onečišćena je s više od deset kubika krupnog i sitnog otpada. U akciji je osim speleolog Zagrebačkog speleološkog saveza sudjelovali i profesionalni i dobrovoljni vatrogasci iz Zagreba, HGSS stanica Samobor, a za odvoz otpada angažirana je firma "Azelija – eko" iz Ozlja u suradnji s čistoćom d.o.o. iz Karlovca.
Sudjelovalo je trinaest speleologa i osam vatrogasaca. Iz jame je izvađeno 8 kubika krupnog otpada, odnosno oko 70 posto smeća. Vođa akcije Damir Janton je izjavio da planiraju još jednu akciju sljedeće godine u proljeće kako bi jamu Pavlovicu očistili do kraja.
Vatrogascima je ovo bila svojevrsna vježba jer su upotrebljavali posebnu opremu koja se koristi za spašavanja sa visina i dubina u urbanim sredinama te kod spašavanja iz ruševina.
Zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih koji je bio i voditelj tima posebno je istaknuo činjenicu da je iz jame izvađen i osobni automobil koji je netko gurnuo u jamu duboku 40-ak metara.
Koliko je meni poznato nitko nikad nije ulazio u jame i sa hidraulikom rezao automobil te ga izvadio van.
Automobile često režemo na prometnim nesrećama ali ovo je stvarno raritet, rekao bih i u svjetskim okvirima. Konkretno, automobil smo razrezali baterijskim hidrauličkim alatima izvukli ga vam postavljanjem dvonoga sa opremom za spašavanje u ruševinama i povlačenjem motornom pilom posebno prerađenom za povlačenje teškog tereta čeličnom sajlom sa čak 40-ak metara .
Nažalost, unutra je bačeno i nekoliko bačava sa opasnom tvari i to vrlo nezgodnim metil metakrilat monomerom, tvari koja je otrovna i zapaljiva i za koju se nadamo da nije ušla u vodotoke toga kraja. Kolege speleolozi su više puta naglasili da javnosti mora biti jasno da sve što se baci u jame na krškom području prije ili kasnije završi u našim izvorima i rijekama. Bačve su bile prazne tako da ne znamo što se zaista dogodilo.
Drago mi je samo svojom tehnikom i stručnošću pomogli speleolozima Zagrebačkog speleološkog saveza i svakako ćemo to i dalje činiti jer na taj način bolje upoznajemo našu opremu i vježbamo za veću sigurnost naših građana. Posebno sam zadovoljan svojim vatrogascima koji su vrhunski obavili ovaj težak i neuobičajen zadatak koji je iziskivao puno tehničkih znanja.