Sve ide gore, a cijena pšenice pada. Tražimo pomoć, kaže Mato Brlošić iz Poljoprivredne komore. Na sastanak u Osijek u petak stiže resorna ministrica Marija Vučković
Ratari očajni: Za cijenu kifle mi moramo isporučiti 4 kilograma pšenice. Tako više ne ide...
Niska otkupna cijena pšenice, manji prinos i lošija kvaliteta zbog vremenskih uvjeta razlozi su hitnog sastanka osječko-baranjskih ratara s resornom ministricom, koja stiže u Osijek. Sastanku je prethodio miran prosvjed poljoprivrednika, koji očekuju rješenja jer ovako dalje ne mogu. Za usporedbu, ratar za cijenu jedne kifle na kontinentu mora isporučiti četiri kilograma pšenice, a na moru i dvostruko više. Ako je kuglica sladoleda 2,5 ili 3 eura, ratar za pet kuglica mora dati 100 kg pšenice.
- Odnosi su se apsolutno poremetili usporedimo li gotovi proizvod s primarnim proizvodom. Sve je značajno otišlo od repromaterijala, a cijena pšenice pala je 50 posto u odnosu na godinu ranije - kazao je Mato Brlošić, član upravnog odbora Poljoprivredne komore.
Jedan od razloga je, kaže, i ukrajinska pšenica, koja se ne proizvodi prema standardima EU. Navodi kako je na europskim burzama 240 eura po toni i pita zašto je i kako kod nas ona 160 eura po toni.
- Očito kod nas svi u lancu trebaju zaraditi, samo poljoprivrednik debelo gubi - rekao je Brlošić.
S obzirom na to da je resorno ministarstvo značajno pomagalo sektore u problemu, poput stočara, poljoprivrednici također očekuju pomoć.
- Trebali bi nam pomoći na isti ili sličan način. Predložili smo, među ostalim, da ratarima subvencioniraju troškove s 300 eura po hektaru pšenice ili ječma - ističe Brlošić, koji je očekuje analize i prijedloge ministarstva.
Spomenuti iznos subvencije, kaže, neće ratarima pokriti sve troškove nego će imati samo manji minus. Iako ljudi nisu previše sretni s tim, predlažu ministarstvu da se možda otvori kreditna linija kako bi poljoprivrednici mogli podmiriti svoja dugovanja. Ratari su u žetvi, a nakon toga spremni su intenzivnije razgovarati i vidjeti što učiniti ne pomognu li im u skorije vrijeme. Ljudi su spremni izaći na ulice jer nezadovoljstvo je preveliko, a drugi zbog neizdržive situacije razmišljaju preorati ili zatanjurati pšenicu, otkazati ugovore o koncesiji, vratiti strojeve...
- Ljudi su ogorčeni. Skup je repromaterijal, sve je otišlo gore, a cijena pšenice pada. Jesenas su nam prodavali po pet-šest kuna kilogram sjemena pšenice, a sad je otkupljuju po kunu kilogram. Nikad se takvo nešto nije događalo. Zbog vremenskih uvjeta prinosi su nam umanjeni od 40 do 50 posto - upozorio je Brlošić te zaključio kako se žetvom i stanjem na tržištu za ratare upalio crveni alarm.
240
eura cijena je tone pšenice na europskim burzama
160
eura stoji tona pšenice u Hrvatskoj i cijena pada
300
eura subvencije ratari traže po hektaru pšenice ili ječma