Vladimir Putin proglasio je 'parcijalnu mobilizaciju' i potvrdio kako diže dodatnih 300.000 trupa za rat u Ukrajini. Rusi su izašli na ulice i prosvjeduju, policija ih je privela više od 1000 tijekom srijede...
Češka neće izdavati humanitarne vize Rusima koji bježe zbog mobilizacije
Ljudi koji bježe iz Rusije nakon što je predsjednik Vladimir Putin donio odluku o djelomičnoj mobilizaciji za rat u Ukrajini imaju pravo zatražiti azil u Europskoj uniji, rekla je u četvrtak glasnogovornica Europske komisije, dok Prag poručuje da im neće odobravati humanitarne vize.
"Ovo je situacija bez presedana", rekla je Anita Hipper, glasnogovornica Komisije zadužena za migracije.
Prijave će se morati razmatrati od slučaja do slučaja, istaknula je Hipper, dodajući da Komisija radi sa zemljama članicama na pronalaženju zajedničkog pristupa.
Međutim, češki je ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky u četvrtak poručio da njegova zemlja neće pružiti utočište Rusima koji napuštaju zemlju kako bi izbjegli mobilizaciju.
Mnogi Rusi pokušavaju napustiti svoju zemlju nakon što je predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju jer su ruske snage koje se bore u Ukrajini pretrpjele teške gubitke.
Foto: Reuters Photographer/REUTERS(Ilustracija
"Razumijem da Rusi bježe od sve očajnijih odluka Putina. Međutim, oni koji podnesu zahtjev jer ne žele ispuniti dužnost koju im je nametnula vlastita vlada, ne ispunjavaju kriterije za humanitarnu vizu", kazao je Lipavsky za Reuters.
Njegovo stajalište u skladu je sa stavom Latvije, Litve i Estonije koje graniče s Rusijom.
Baltičke su zemlje u srijedu rekle da neće pružiti utočište nijednom Rusu koji bježi zbog mobilizacije.
Jednosmjerni letovi iz Rusije vrtoglavo su poskupjeli i brzo su se rasprodali nakon Putinove odluke.
Finska je u četvrtak priopćila da razmatra zabranu ulaska većini Rusa u zemlju jer se promet preko granice s njezinim istočnim susjedom "intenzivirao" nakon odluke o djelomičnoj mobilizaciji.
21.26
NATO osuđuje referendume na okupiranom teritoriju Ukrajine i rusku nuklearnu retoriku
Države članice NATO-a snažno su u čevrtak osudile namjeru održavanja tzv. referendume na teritoriju Ukrajine pod ruskom okupacijom te su odbacile rusku “neodgovornu nuklearnu retoriku”.
“Najoštrije osuđujemo plan za održavanje tzv. referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji ukrajinskih područja koje djelomično kontrolira Rusija”, kaže se u izjavi Sjevernoatlantskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici država članica NATO-a.
Rusija je najavila održavanje referenduma u područjima Donecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona.
Članice NATO-a ističu da nikada neće priznati nelegalnu i nelegitimnu aneksiju ukrajinskog teritorija.
“To je ukrajinski teritorij. Pozivamo sve države da odbace očigledne ruske pokušaje osvajanja teritorija”, navodi se u izjavi.
U izjavi se također odbacuje “neodgovorna nuklearna retorika”.
“Rusija snosi punu odgovornost za rat, ogromnu patnju koju njezina agresija donosi ukrajinskom narodu, kao i za cijenu svog rata, uključujući i za ruski narod koji se sada mobilizira. Rusija ima u svojim rukama okončanje sukoba i mora odmah zaustaviti ovaj rat i povući se iz Ukrajine”, stoji u izjavi Sjevernoatlantskog vijeća.
20.47
Lavrov u UN-u branio ruski napad na Ukrajinu dok drugi pozivaju na odgovornost
Svjetski čelnici u Ujedinjenim narodima u četvrtak su pozvali Moskvu na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava u Ukrajini, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov branio ruske postupke i Ukrajinu optužio da je odgovorna za zločine.
Obraćajući se na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o zločinima počinjenim u Ukrajini od ruske invazije 24. veljače, Lavrov je optužio Ukrajinu za stvaranje prijetnji ruskoj sigurnosti i "drsko gaženje" prava Rusa i rusofonih stanovnika Ukrajine.
“Mogu vas uvjeriti da to nikada nećemo prihvatiti”, rekao je Lavrov koji je napustio dvoranu nakon svog govora.
"Sve što sam danas rekao samo potvrđuje da je odluka o provođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna", dodao je.
Istaknuo je i da su zemlje koje Ukrajini dostavljaju oružje i obučavaju njezine vojnike strane u sukobu, dodajući da je "namjerno raspirivanje ovog sukoba, za koje je odgovoran Zapad, ostalo nekažnjeno".
Američki državni tajnik Antony Blinken obećao je da će Washington nastaviti podupirati Ukrajinu.
"Sam međunarodni poredak koji mi, okupljeni ovdje, trebamo podržavati uništava se pred našim očima. Ne možemo dopustiti da se predsjednik Putin s time izvuče", rekao je Blinken Vijeću sigurnosti.
Sastanak Vijeća sigurnosti u četvrtak održan je tijekom godišnjeg okupljanja svjetskih čelnika na Općoj skupštini UN-a.
Vijeće sigurnosti nije bilo u mogućnosti poduzeti značajne mjere u vezi s Ukrajinom jer je Rusija stalna članica s pravom veta zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom.
Sastanak u četvrtak najmanje je 20. put da Vijeće sigurnosti raspravlja o Ukrajini ove godine.
Tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (MKS) Karim Khan rekao je Vijeću da postoje "razumni razlozi" za vjerovanje da su zločini iz nadležnosti suda počinjeni u Ukrajini.
Sud sa sjedištem u Haagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti, genocidom i zločinima agresije.
Khan je rekao da su prioriteti istrage MKS-a bili namjerno gađanje civilnih objekata i preseljenje stanovništva iz Ukrajine, uključujući djecu.
Washington kaže da procjene iz raznih izvora, uključujući ruskih, pokazuju da su vlasti "ispitivale, pritvorile i prisilno deportirale" do 1,6 milijuna Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.
Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge članice pozvale su zemlje UN-a da djeluju kako bi Rusija odgovarala za počinjene ratne zločine.
"Moramo jasno dati do znanja predsjedniku Putinu da njegov napad na ukrajinski narod mora prestati i da oni koji su počinili zločin ne mogu biti bez kazne", rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly, dodajući da svijet treba odbaciti moskovski "katalog laži".
Šef UN-a Antonio Guterres rekao je na sastanku da je govor o nuklearnom sukobu "potpuno neprihvatljiv".
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je u srijedu da će upotrijebiti nuklearno oružje za obranu Rusije.
Guterres je sastanku Vijeća sigurnosti u ministarskom formatu rekao da je zabrinut zbog planova za "takozvane 'referendume'".
"Svaka aneksija državnog teritorija od strane druge države koja proizlazi iz prijetnje ili uporabe sile predstavlja kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava", rekao je Guterres.
Referendumi o pridruživanju Rusiji trebali bi se održati od petka do utorka u nekoliko regija u istočnoj i južnoj Ukrajini koje je uglavnom zauzela Rusija, a koje čine oko 15 posto teritorija Ukrajine.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je prioritet nastavak dijaloga bez preduvjet, kao i suzdržanost kako ne bi došlo do eskalacije napetosti.
"Kineski stav o Ukrajini je jasan. Suverenitet, teritorijalni integritet svih zemalja treba poštovati i razumnu sigurnosnu zabrinutost svih zemalja treba shvatiti ozbiljno", rekao je Wang Yi.
Upitan bi li mogao razgovarati s Lavrovom u Vijeću sigurnosti u četvrtak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da će "držati sigurnu socijalnu distancu".
20.23
Kazahstan domaćin vojnih vježbi CSTO-a
Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) predvođena Rusijom održat će vojne vježbe u Kazahstanu od 26. rujna do 8. listopada, objavilo je kazahstansko ministarstvo obrane u četvrtak, upozorivši javnost da ju ne iznenadi dolazak inozemnih trupa i vojnih vozila.
Kazahstan je član organizacije u kojoj su uz Rusiju i Bjelorusija, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan.
Vježbe će se održati u vrijeme tenzija unutar bloka - Rusija vrši agresiju na Ukrajinu, Armenija je nezadovoljna izostankom njegove pomoći u sukobima s Azerbejdžanom, a Kirgistan i Tadžikistan održavaju krhko primirje nakon smrtonosnih borbi na granicama.
Kazahstan se obratio CSTO-u u siječnju kako bi pomogao u zaštiti protiv nasilnih prosvjeda koji su izbili diljem zemlje.
No Kazahstan pod predsjednikom Kasimom Žomartom Tokajevim pokazuje sve veći otklon od tradicionalnog savezništva s Rusijom kojoj je srednjoazijska država uvela sankcije.
Tokajev je prije tri mjeseca je na panelu uz ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao da Kazahstan neće priznati ruske „kvazidržave“ Luhansk i Donjeck.
Sredinom ovog mjeseca kineski čelnik Xi Jinping rekao je da će Kina učiniti sve da zaštiti neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet“ Kazahstana. Xi je to rekao u kazahstanskoj prijestolnici Astani koja je nedugo nakon njegovog posjeta, u sklopu uklanjanja ostavštine dugogodišnjeg proruskog čelnika Nursultana Nazarbajeva, vratila svoje staro ime iz 'Nursultan'.
Tokajev je ovaj tjedan napisao članak za Politico u kojem navodi da njegova zemlja punom parom radi na reformama te da postoji alternativa „globalizaciji, međuovisnosti i međunarodnom poretku uspostavljenom na pravilima“.
U tom članku Tokajev je naglasio i da njegova zemlja ubrzava „liberalne, međunarodne i otvorene politike koje su dovele do tako dramatičnog povećanja životnog standarda diljem svijeta“.
19.32
Česi zabranili dolazak ruskim NHL-ovcima
Vlada Češke obavijestila je klubove iz najjače hokejaške lige svijeta NHL-a, da njihovi ruski igrači nisu dobrodošli na utakmice u Pragu zbog ruske invazije na Ukrajinu, objavio je Washington Post.
Nacionalna hokejaška liga (NHL) odigrat će prve utakmice u Europi od početka pandemije koronavirusa, a 7. i 8. listopada u Pragu će se sastati Nashville Predators i San Jose Sharks.
