Ruska invazija u Ukrajinu ušla je u 97. dan. Ruske snage kontroliraju veći dio ključnog grada u Donbasu. Ukrajinski predsjednik rekao je da ukrajinske snage napreduju u Hersonu i Harkivu
Mađari opet blokiraju sankcije EU-a Rusiji, a Biden Ukrajini šalje 700 mil. dolara pomoći
POGLEDAJTE EMISIJU:
Ključni događaji:
Civili se sklanjaju od ruskih bombi pod ukrajinskom tvornicom kemikalija
Određen broj civila sklonio se od ruskog bombardiranja ispod tvornice kemikalija u ukrajinskome gradu Severodonecku a vlasti strahuju da bi ondje još moglo biti zaliha opasnih tvari, rekao je guverner regije za Reuters u srijedu.
Ruske snage ušle su u najveći grad koji je još pod ukrajinskom kontrolom u istočnom Luhansku krajem prošloga tjedna, nakon višetjednog bombardiranja u nastojanju da preuzmu potpunu kontrolu nad industrijskom regijom Donbas.
Ukrajina je u utorak kazala da je ruski zračni napad pogodio spremnik s dušičnom kiselinom u Severodonecku, zbog čega se stvorio velik ružičasti oblak.
"Civili su u skloništima, mnogo njih", rekao je guverner Luhanska Serhij Hajdaj o tvornici kemikalija Azot, te dodao da se ispod tvornice nalaze "jaka sovjetska" skloništa.
"Tvornica je u privatnom vlasništvu, ne možemo sa 100 posto sigurnosti znati ima li ostataka kemikalija", rekao je.
"Uvjeravaju nas da nema (kemikalija), no kao što vidimo, ima ostataka", rekao je osvrćući se na pražnjenje spremnika dušične kiseline u utorak.
Hajdaj je kazao da nije vjerojatno da će tvornica postati mjestom višetjedne opsade kao što je to bila čeličana Azovstalj u jugoistočnom gradu Mariupolju.
"Neće postati novi Azovstalj, budući da je on imao ogroman podzemni grad, koji Azot nema", rekao je.
Hajdaj je kazao da je 70 posto Severodonecka pod kontrolom ruskih snaga, 10-15 posto "siva zona", a da ostatak drži Ukrajina.
Njemačka ministrica: Rusija je pokrenula novi val razaranja
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock optužila je Rusiju da vodi rat koji ima za cilj izbrisati svaku opoziciju i sravniti civilizaciju u Donbasu.
Muratov stavlja Nobelovu medalju na dražbu za pomoć ukrajinskim izbjeglicama
Ruski novinar i nobelovac Dmitrij Muratov stavio je svoju Nobelovu medalju na dražbu kako bi skupio novac za izbjeglice koji bježe od ruskog napada na Ukrajinu, objavljeno je u srijedu.
Dražba je počela u srijedu, a ponude će se prihvaćati do 20. lipnja, objavila je aukcijska kuća Heritage auctions, čije se sjedište nalazi u Dallasu u Teksasu.
Svi prihodi idu UNICEF-u za rad s ukrajinskim izbjeglicama.
Muratov je glavni urednik novina Novaja Gazeta, publikacije koja kritizira Kremlj, a prestala se izdavati u Rusiji početkom godine kako ne bi postala žrtva ruskog zakona po kojem se kažnjava kritiziranje napada na Ukrajinu i nazivanje istog "ratom" i "invazijom".
Šezdesetogodišnji Muratov prošle je godine zajedno s filipinskom novinarkom Marijom Ressom osvojio Nobelovu nagradu za mir za predanost slobodi tiska.
Podijelili su nagradu od 10 milijuna švedskih kruna (oko milijun eura), koje je Muratov dao u dobrotvorne svrhe.
Sabor: Izbjeglicama iz Ukrajine upis na fakultet kao hrvatskim državljanima
Izbjeglice iz Ukrajine imat će jednaka prava kao hrvatski državljani pri upisu na visoka učilišta i troškovima studija, rekao je u srijedu državni tajnik Ivica Šušak tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
"U ovom trenutku ne znamo koliko će ih se prijaviti. Vjerujem da ćemo u srpnju imati potpune podatke i s njima ćemo izaći u javnost", istaknuo je Šušak. I vladajuća većina i saborska oporba u raspravi su upozorili na potrebu internacionalizacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Hrvatska je danas nekonkurentna za studente trećih zemalja zbog viza, statusa boravka, a imamo i najskuplje zdravstveno osiguranje za studente trećih zemalja, dodao je državni tajnik Šušak.
Danska se pridružuje europskoj sigurnosnoj politici - izlazne ankete
Danska će se pridružiti obrambenoj politici Europske unije, pokazuju izlazne ankete referenduma koji se u toj zemlji održao u srijedu.
Izlazna anketa televizije DR objavljena nakon zatvaranja birališta pokazuje da je 69 posto birača za pridruživanje Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (CSDP) EU-a. Usprotivilo se 31 posto Danaca.