Rasprava o ukidanju patenata na korona cjepiva, tranzicija, vanjskopolitička pitanja...

Na online konferenciji za medije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj zastupnica Željana Zovko je rekla da smatra da su mnoge siromašne zemlje prepuštene same sebi u pandemiji te da „moramo razmisliti koliko je humanosti pokazano od strane razvijenog svijeta prema onima koji nisu njegov dio“. Stoga će, rekla je, podržati prijedlog o privremenom ukidanju prava intelektualnog vlasništva na cjepiva protiv virusa COVID-19, iako to nije stav većine u njezinom klubu zastupnika - Pučanima.

Ukidanje patenata na cjepiva protiv COVID-19

Zastupnik Tonino Picula kazao je da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Europi sada više cijepljenih nego zaraženih te da bi odlukom o privremenom ukidanju patenata „jasno pokazali solidarnost na djelu“. Dodao je kako su cjepiva razvijena među ostalim i zahvaljujući istraživanjima koja su plaćena javnim novcem te da „partikularne interese profita privremeno treba staviti sa strane i pomoći koliko se može“. Istaknuo je da je to ujedno i službeni stav kluba zastupnika Socijalista i demokrata.

Na online konferenciji posvećenoj glavnim temama predstojeće plenarne sjednice, govorilo se i o proširenju, konkretno o Crnoj Gori te o Turskoj. Zastupnik Picula je, kao autor izvješća o napretku Crne Gore koje obuhvaća razdoblje od dvije godine, istaknuo kako je Podgorica najviše odmakla u odnosu na ostale kandidate, kada je riječ o EU članstvu. Podsjetio je, međutim, kako je trenutačna politička situacija vrlo složena, budući da je u prvoj promjeni vlasti nakon 30 godina, upravljanje preuzela vrlo heterogena koalicija čije različite sastavnice pokazuju i različite sklonosti.

- Pored ekonomskih problema te ozbiljne političke polarizacije, Crna Gora se nalazi pred cijelim nizom drugih izazova i važno je kako ćemo mi u EU-u na to reagirati. Hoćemo li dozvoliti da se stvori jedna opasna vakuum situacija ili ćemo budnije motriti tu tranziciju Crne Gore i pokušati pomoći tamo gdje možemo - zaključio je Picula.

Rasprava o Turskoj

Zastupnica Zovko osvrnula se na raspravu o Turskoj istaknuvši kako očekuje da će ona biti „vrlo strastvena“.

- Ovo izvješće je jedno od najosjetljivijih jer se očekuje konačna odluka i prijedlog kojim ćemo putem ići, da li ćemo ići na suspenziju ili prekid pregovora s pregovora s Turskom - kaže.

Zovko je rekla kako u proteklom periodu Turska ide potpuno pogrešnim putem, i što se tiče poštivanja prava i politike u Sredozemlju.

- Ali smatram da Tursku moramo na neki način zadržati u pregovorima kako bismo imali polugu s kojom bismo mogli u budućnosti, kada se autokratska vlast promjeni, nastaviti pregovarati te onaj zdravi dio tkiva turskog društva okretati prema europskim vrijednostima - rekla je Zovko.

Kako postići klimatsku neutralnost?

Na konferenciji je bilo riječi i o Fondu za pravednu tranziciju - paketu od 17,5 milijardi eura za potporu regijama u prelasku na zeleno gospodarstvo. Zovko je ukazala na njegovu važnost za pojedine dijelove Hrvatske, poput Sisačko-moslavačke županije, a Picula je o zelenoj tranziciji govorio u kontekstu hrvatskih otoka i rekao da računa kako će oni pokazati interes za sredstva koja će im biti na raspolaganju.

O temi postizanja klimatske neutralnosti govorila je i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik Ankica Kovač (Fakultet strojarstva i brodogradnje). Istaknula je kako je Hrvatska bogata obnovljivim izvorima energije te da joj se pružaju velike prilike kada je riječ o korištenju potencijala zelenog vodika.

- Prilike za hrvatsko gospodarstvo su ogromne. EU je predvodnica u proizvodnji opreme za vodik, prvenstveno elektrolizatora  i tu ja vidim priliku za hrvatsku industriju. Proizvodnjom te opreme možemo zadovoljiti vlastite potrebe, ali i izvoziti elektrolizatore na europsko tržište. Vodik je jedno od rješenja koje će uvelike pripomoći dekarbonizaciji. To će se ostvariti kroz integraciju energetskih sustava, sektorsku integraciju i elektrifikaciju - zaključila je Kovač.

Zastupnica Zovko je još podsjetila da će se na plenarnoj sjednici glasati o novoj generaciji programa „Kreativna Europa” koji omogućuje do sada najveću potporu EU-a kulturnom sektoru, a prvi put u sklopu jednog njegovog dijela omogućit će se i pružanje pomoći informativnim medijima. Podsjetila je također da unutar Odbora za kulturu i obrazovanje, trenutno radi na izvješću o europskim medijima u digitalnom desetljeću, čiji je cilj osigurati oporavak, transformaciju i otpornost medijskog i audiovizualnog sektora. Zastupnik Picula se pak osvrnuo na izvješće o budućnosti odnosa Europske unije i SAD-a koje je nedavno predstavio na Odboru za vanjsku politiku istaknuvši kako smatra važnim afirmirati nove metoda rada koje do sada nisu postojale u transatlantskom partnerstvu, poput „redovnih susreta zakonodavaca - s jedne strane predstavnika Kongresa, a s druge zastupnika u Europskom parlamentu.“

Plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se od 17. do 20. svibnja. Uz već navedene teme, na dnevnom redu su i rasprave o ulozi Parlamenta u procjeni nacionalnih planova oporavka i otpornosti, o odgovornosti poduzeća za štetu u okolišu, revidiranoj industrijskoj strategiji za Europu, novim mogućnostima za zakonite migracije te akcijama spašavanja migranata u Sredozemlju.  Očekuje se i prihvaćanje programa Erasmus + za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te programa Europske snage solidarnosti.