Dvojica ministara posjetila su u utorak hrvatske vojnike u misiji NATO-a u Rukli, stotinjak kilometara udaljenoj od Vilniusa. Milanović će to učiniti u srijedu
Hrvatska na NATO samitu ima odvojene delegacije. Banožića su pitali je li mu neugodno
Šefu hrvatske diplomacije Gordanu Grliću Radmanu i ministru obrane Mariju Banožiću nije ništa sporno niti im je neugodno što je hrvatsko izaslanstvo na samitu NATO-a razjedinjeno i smatraju da te podjele potenciraju novinari.
Predsjednik Zoran Milanović u Vilnius je stigao sa svojim suradnicima kako bi danas i sutra sudjelovao na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, odvojeno od ministarske delegacije koju čine šef diplomacije Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić.
Dvojica ministara posjetila su u utorak hrvatske vojnike u misiji NATO-a u Rukli, stotinjak kilometara udaljenoj od Vilniusa.
Milanović će to učiniti u srijedu.
Ministar Grlić Radman umanjio je važnost činjenice da je hrvatska delegacija u Litvi podijeljena.
- Vi govorite o dvije delegacije. Hrvatska se predstavlja u punini onoga što je sadržajno predstavljanje ovdje, predsjednik sudjeluje na samitu, a ministri imaju svoj format- naglasio je šef diplomacije.
Na opasku novinara da su i u posjet vojnicima došle dvije delegacije odvojeno, ministar je rekao da "vi to potencirate kroz svoja pitanja".
- Ništa tu nije sporno- istaknuo je.
Ministar Banožić je novinarima rekao da mu nije neugodno što su delegacije razjedinjene.
- Ono što sam radio i što ću raditi u skladu je sa zakonom i interesima RH, mi smo dosad imali brojne sastanke na razini NATO-a, zagovarali određene stavove i oni donose rezultate- rekao je Banožić nakon što je zajedno sa šefom diplomacije pogledao prezentaciju oklopnih vozila međunarodne borbene skupine u kojoj sudjeluje i Hrvatska.
O tome kakvu poruku dvije hrvatske delegacije šalju NATO partnerima kazao je da to treba pitati predsjednika Milanovića.
Ministar obrane ustvrdio je da je i ranije od međunarodnih partnera dobivao pitanja oko određenih izjava predsjednika koje "definitivno nisu stavovi RH".
Ovo je treći hrvatski kontigent u Rukli i napusiti će je krajem ovog i početkom idućeg mjeseca.
Banožić je kazao da je Hrvatska kao NATO članica pokazala znanje i spremnost, a smisao boravka u Litvi bila je razmjena znanja i iskustava,
Izrazio je nadu da će se Hrvatska ponovno pojaviti u Litvi s nekim drugim vojnim sredstvima i na taj način pokazati i novu tehniku.
Sljedeći kontingent mogao bi doći 2025., ali tome će prethoditi puna procedura s obzirom da se radi o odlasku vojnika izvan granica.
- U tijeku su modernizacija i opremanje vojske pa nam je želja i pokazati se s najboljim što imamo.
U Rukli se nalazi oko 1500 vojnika međunarodne borbene grupe, a među njima 180 hrvatskih vojnika pod zapovjedništvom pukovnika Samira Mršića. Svi su dio NATO-ve aktivnosti Ojačane prednje prisutnosti.
U području aktivnosti trećeg hrvatskog kontingenta još su i vojnici iz Njemačke, Nizozemske, Norveške, Češke, Luksemburga i Belgije.
Grlić Radman zadovoljan turskom odlukom
Hrvatski minstar vanjskih poslova zadovoljan je time što je Turska skinula blokadu s budućeg švedskog članstva u NATO savezu, ali nije htio spekulirati što iza toga stoji i kakve je možda ustupke Ankara za to izborila.
- Treba vidjeti što to sve skupa znači, teško je sada zauzeti stav, vrijeme će pokazati. Današnji i sutrašnji susreti bit će prigoda za razgovore- rekao je ministar koji će tijekom dana sudjelovati na sastanku šefova diplomacija NATO-a dok će ministar Banožić sudjelovati na sastanku ministra obrane.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao je u ponedjeljak zeleno svjetlo za pristup Švedske NATO-u što je blokirao više od godine dana, objavio je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg, pozdravljajući "povijesni dan".
- Teško je špekulirati, pustio bih to da vidimo što je točno- naglasio je Grlić Radman.
Švedska i Finska aplicirale su za NATO prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je dobila zeleno svjetlo u travnju ove godine i prvi puta na ovom samitu sudjeluje kao punopravna članica, no Švedsku su kočile Turska i Mađarska. Budimpešta je rekla da će odobriti švedsko članstvo nakon što to učini Turska.