Uživo pratite događaje iz 749. dana rata između Rusije i Ukrajine...
Putin tvrdi da je Rusija spremna na nuklearni rat, ukrajinski dronovi izazvali kaos u Rusiji...
Najvažniji događaji:
- Novi žestoki udar Ukrajinaca na Rusiju: Pogodili zgradu FSB-a, gori i velika rafinerija nafte...
- Putin: 'Spremni smo za nuklearni rat. Finska? Tamo na granici nismo imali vojnike. E sad ćemo imati'
- Erdogan upozorava na širenje rata u Ukrajini: 'Moramo izbjeći korake koji bi pogoršali sukobe'
EU daje Ukrajini pet milijardi eura vojne pomoći u 2024.
Veleposlanici država članica EU-a dogovorili su srijedu da će kroz reformu Europskog instrumenta mirovne pomoći osigurati vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od pet milijardi eura za ovu godinu, objavilo je belgijsko predsjedništvo.
“Veleposlanici EU-a načelno su dogovorili reformu Europskog instrumenta mirovne pomoći, kako bi pomogli Ukrajini s 5 milijardi eura za 2024. Europska unija ostaje odlučna osigurati trajnu potporu Ukrajini te osiguati da zemlja dobije vojnu opremu koja joj treba da bi se branila”, objavilo je belgijsko predsjedništvo na društvnoj mreži X.
U razgovorima među zemljama članicama mjesecima nije bilo napretka, a glavne prepreke su bile Njemačka i Francuska, svaka iz svojih razloga. Njemačka je tražila da se njezina bilateralna pomoć Ukrajini računa priliom izračuna koliko će uplaćivati u taj fond. S druge strane, Francuska je tražila da se sredstvima toga fonda kupuje oružje za Ukrajinu europske proizvodnje.
Europski instrument mirovne pomoći izvanproračunski je instrument čiji je cilj jačanje sposobnosti EU-a za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.
Sada je unutar toga instrumena, formiran Fond za pomoći Ukrajini. Iz toga fonda države članice dobivaju novac za oružje i streljivo koje šalju Ukrajini. Dosad je iz EPF-a isplaćeno 6,1 milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajini.
Prošle je godine visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell predložio stvaranje posebnog fonda za Ukrajinu koji bi imao na raspolaganju pet milijardi eura godišnje u sljedeće četiri godine.
Konzorcij Nord Stream traži od osiguravatelja više od 400 milijuna eura
Konzorcij Nord Stream traži od svojih osiguravatelja više od 400 milijuna eura zbog eksplozija koje su teško oštetile plinovode u Baltičkom moru u 2022. godini i onemogućile isporuke ruskog plina u Njemačku, pokazuju sudski podnesci.
U tužbi podnesenoj u veljači Visokom sudu u Londonu Nord Stream AG imenovao je kao tuženike Lloyd's Insurance Company i Arch Insurance, koji su servisirali projekt u podmorju.
Prema sudskim dokumentima, Sjeverni tok tužio je Lloyd's u svoje ime ali i kao predstavnik drugih potpisnika police koje su izdali osiguravatelji, uključujući Munich Re.
Njemački reosiguravatelj odbio je komentirati tu informaciju.
Kompanija sa sjedištem u Švicarskoj potvrdila je u elektronskoj poruci ugovorni spor s osiguravateljima sustava cjevovoda na trgovačkim sudovima u Londonu.
"No, molimo za razumijevanje što ne možemo detaljno komentirati pravni postupak", priopćio je komunikacijski tim Sjevernog toka.
Prema sudskim podnescima, kompanija trenutno preliminarno procjenjuje "troškove ispumpavanja vode i stabilizacije plinovoda, kompletnog popravka i zamjene izgubljenog plina" na 1,2 milijarde do 1,35 milijardi eura.
U tužbi navode i da jedan cjevovod na mjestu oštećenja izgleda "potpuno uništeno i deformirano", ali i "glatko i prerezano" na drugom dijelu.
Lloyd's je odbio komentirati tužbu. Arch nije odmah odgovorio na upit Reutersa da je za komentira.
Konzorcij Nordstream vlasnik je plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Sjeverni tok 1 sastojao se od dvije cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.
Sjedište je konzorcija Nordstream u Švicarskoj, a njegovi su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.
Nakon eksplozije u rujnu 2022. europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji "državni akter". Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj.
Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Putin: Rusko nuklearno oružje je naprednije od američkog!
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je hvalio nuklearno naoružanje svoje zemlje ocijenivši da je "puno naprednije" od američkog te je poručio da je ruski arsenal uvijek "spreman" za nuklearni rat. Zapad redovito optužuje Putina da koristi prikrivene prijetnje po tom pitanju, posebno glede upotrebe tog oružja u Ukrajini.
Napali Navaljnijeva pomoćnika u Litvi. Slomili mu ruku. Litva za napad okrivila Putina i Rusiju...
Litva je u srijedu okrivila Moskvu za napad na bliskog suradnika pokojnog ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog ispred njegova doma u Vilniusu. Predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da je napad na Leonida Volkova očito bio isplaniran unaprijed i da je povezan s drugim provokacijama protiv Litve.
Ruski volonteri koji se u sukobu bore na strani Ukrajine oglasili su se novom objavom.
U objavi koju su zajednički potpisali odred "Sloboda za Rusiju", bataljun "Ruskih volontera" te Sibirski bataljun stoji:
- Svakog dana nevini ljudi u Ukrajini, većinom žene i djeca, ubijeni su u napadima koji kreću iz Belgoroda. Ti napadi na Ukrajinu moraju stati. Primorani smo izvršiti udare na vojne pozicije u Belgorodu i Kursku. Kako bi se izbjegle civilne žrtve, pozivamo sve da napuste ove gradove - poručili su.