Novi broj tjednika Express donosi: Hrvatska strana opet ovisi o pomoći dviju ruskih banaka. Njima je cilj stabilizirati situaciju u Agrokoru jer ta stabilizacija znači i stabilizaciju u državi, kaže Azimov...
'Pružili smo vam ruku, odbili ste je, ali mi ćemo ipak pomoći'
Sjedište ruske moći u Hrvatskoj nalazi se u vijugavoj Bosanskoj ulici u Zagrebu. Tamo “stoluje” veleposlanik, njegova ekselencija Anvar Azimov, već dobro poznat hrvatskoj javnosti otkad je prije nekoliko godina preuzeo tu dužnost. Danas kad razgovaramo s njim, prvo pitanje je kako komentira odlazak ministrice Martine Dalić i Vladina povjerenika Ante Ramljaka. Nakon Ramljakova odlaska Fabris Peruško vratio je ruske banke za pregovarački stol i, ovako laički, izgleda da su njih dvoje bili veliki protivnici ruskog uplitanja u cijeli proces restrukturiranja Agrokora.
'Čini mi se da sada znate tko je pravi, iskreni prijatelj Hrvatske'
“Moram reći da se ne slažem s tvrdnjom da su bilo gospođa Dalić bilo Ante Ramljak bili protiv sudjelovanja Sberbanka i VTB-a u procesu rekonstrukcije Agrokora. Oboje su došli do zaključka da samo te dvije banke mogu spasiti i stabilizirati Agrokor. Hrvatska je imala slobodu pokušati uvjeriti banke drugih država, posebno tu mislim na članice Europske unije, da dođu i pomognu. Pitam se zašto velike europske banke nisu pružile ruku pomoći, za razliku od dviju ruskih banaka. I Sberbank i VTB bili su spremni pomoći odmah kad je Agrokor ušao u krizu, još tamo u ožujku i travnju prošle godine. Hrvatska je donijela drugu odluku i sad, nakon godinu dana, vidimo da se situacija u Agrokoru nije popravila. Hrvatska strana opet ovisi o pomoći dviju ruskih banaka. Njima je cilj, kao što sam i rekao, stabilizirati situaciju u Agrokoru jer stabilizacija u najvećoj kompaniji regije znači i stabilizaciju u državi. Sad je prošlo godinu dana i sad, čini mi se, Hrvatska je došla do odgovora na pitanje tko vam je pravi prijatelj, tko je iskreni prijatelj Hrvatske. Vidite tko je došao u pomoć Hrvatskoj oko Agrokora”, kaže nam veleposlanik Azimov dok sjedimo u sobi za sastanke ruskog veleposlanstva.
Pomalo znakovito, na stolu su četiri čaše i po dvije bočice Jamnice i negazirane vode iz Rusije.
'Martinu Dalić iznimno poštujemo i kao profesionalca i kao ekonomista'
Vrlo opušteno i taksativno, veleposlanik Azimov nastavlja iznositi svoje argumente zašto je Martina Dalić bila, možda i ključna osoba za razvoj odnosa između naših dviju zemalja. “Mi diplomati obično ne komentiramo interne procese neke države. Ipak, između nas, predstavnika drugih država prirodno je da neformalno porazgovaramo i damo svoje mišljenje o takvim temama. Moram priznati da imam nekakav stav da diplomati ne bi trebali javno komentirati interne procese. Ovako, općenito govoreći, naš stav je da nam treba politička stabilnost vaše zemlje. Naime, stabilnost znači i kontinuitet bilateralnih odnosa. Kad je riječ o gospođi Dalić specifično, iznimno je poštujem jer je ona godinama radila na poboljšanju rusko-hrvatskih odnosa. Jedno vrijeme bila je i supredsjednica međuvladina odbora za gospodarsku i znanstvenu suradnju naših dviju zemalja. Tijekom prošle godine je dva puta posjetila Rusiju, posjetila je Moskvu i Sankt Peterburg, sudjelovala je na gospodarskom forumu, sudjelovala je u radu međuvladina odbora. I to je posebno važno jer je time prekinula višegodišnju pauzu. Iznimno je poštujemo i kao profesionalca i kao ekonomista.”
Na nedavnoj paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom, što je jedan od najvažnijih ruskih praznika, vidjeli smo srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, vidjeli smo čak i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Ali nismo vidjeli nikoga iz Hrvatske. Veleposlanika Azimova smo, naravno, pitali zašto nije bilo nikoga iz Hrvatske.
'Hrvatska je imala svog predstavnika na paradi u Moskvi'
“Reći ću vam sad jednu manje poznatu informaciju. Hrvatska jest imala svog predstavnika na paradi povodom Dana pobjede. Neću vam reći o kome je točno riječ, ali dovoljno je znati da je to jedan jako važan član vašeg društva”, pomalo nam je misteriozno odgovorio ruski veleposlanik.
“Za nekoliko godina, 2020., kad budemo obilježavali 75 godina pobjede nad fašizmom, vjerojatno ćemo pozvati strane vođe. Bilo je jedno vrijeme kad smo doista i zvali hrvatske predsjednike. I Stipe Mesić i Ivo Josipović bili su pozvani i počastili su nas svojim posjetom za 60. i 65. obljetnicu. Međutim, prije tri godine, na 70. obljetnicu, nitko iz Hrvatske se nije odazvao na naš poziv. Ja ne znam zašto se to dogodilo, a sigurno neću ni špekulirati o mogućim razlozima. Svi vaši susjedi su se odazvali pozivu, ali nitko iz Hrvatske. Što se tiče predsjednika Vučića, morate shvatiti da je nama Srbija strateški partner u regiji, usprkos njihovoj političkoj želji za pridruživanjem Europskoj uniji. Naša suradnja je odlična u praktički svim sferama. Kad je riječ o Netanyahuu, Dan pobjede nad fašizmom je nacionalni praznik u Izraelu. Jako puno Rusa živi tamo, a i on sam je izrazio želju za posjetom paradi”, ispričao nam je na tečnom engleskom ruski veleposlanik.
'Možemo pomoći u zbižavanju odnosa sa Srbijom'
Kad već Hrvatska tako rijetko posjećuje ruske parade za Dan pobjede, morali smo pitati i hoće li nekad ruski vojni predstavnici doći na “hrvatski dan pobjede”, na proslavu obljetnice Oluje.
“Tijekom srpsko-hrvatskog rata Rusija je igrala važnu ulogu radi uspostavljanja mira, o kojoj ne bih previše govorio. Jako dobro se zna što je sve Rusija uradila za Hrvatsku. Istodobno, morate razumjeti i našu diplomatsku poziciju. Održavamo dobre odnose s Hrvatskom, ali i Srbijom. Ožiljci ratova su još svježi i mi podržavamo normalizaciju odnosa vaših dviju zemalja. Zatraži li ikad hrvatska strana našu pomoć u zbližavanju sa Srbijom, vrlo rado ćemo pomoći u tome. Međutim, dosad nismo smatrali potrebnim biti nazočni na paradi za Oluju”, iznimno otvoreno nam je kazao veleposlanik Azimov.
'Hrvatska je odbrala stati uz EU, ali...'
Dotakao se i slučaja napada na bivšeg KGB-ovca Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji.
“Optužbe koje su stavljene na ruski račun apsolutno su netočne, ali Hrvatska je ipak odabrala stati uz svoje partnere iz EU. Zbog toga smo imali ne pretjerano ugodan događaj kad smo proglasili personom non gratom Rinu Eterović Goretu. I to isključivo kao odgovor na hrvatske postupke. Sve to, očito, utječe na naše odnose i na mogući posjet mog predsjednika. Unatoč svemu nabrojenom Hrvatsku vidimo kao prijateljsku zemlju i spremni smo proširiti gospodarsku suradnju, pa čak i vojnu suradnji, ali svjesni smo da postoje određena ograničenja budući da je Hrvatska članica NATO-a”, kazao je Azimov.
>>>>Cijeli intervju pročitajte u novom broju tjednika Express. Azimov otkriva kada bi Putin mogao posjetiti Hrvatsku, kako se mogu poboljšati odnosi Hrvatske i Rusije, ali govori i o ratu u Siriji, koji se približava kraju...