Prošlo je 6 godina: Tuga nije izblijedila, istina se još ne zna

U petak 30. kolovoza bit će točno šest godina od tragedije na Kornatima, a još nije otkrivena prava istina. Još se ne zna zašto su Dino Klarić (33), Ivica Crvelin (52), Ivan Marinović (37), Marko Stančić (17), Gabrijel Skočić (19), Hrvoje Strikoman (19), Tomislav Crvelin (23), Ante Crvelin (23), Josip Lučić (19), Karlo Ševerdija (17), Marinko Knežević (52) i Ante Juričev-Mikulin (19) izgubili živote. 

Kobnog 30. kolovoza 2007. godine vatrogasce JVP-a Šibenik i DVD-a Vodice, Tisno i Zablaće poslali su helikopterom da gase požar na Kornatima. 

Puhalo je jako jugo

Požar je izbio oko 11 sati u uvali Vrulje na otoku Veliki Kornat. Helikopter je oko 13.20 sati iskrcao dvije grupe na otok: jednu od šest vatrogasaca u uvali Kravljačica, a druga od 17 vatrogasaca između uvala Lučice i Šipnate. 

Helikopter nije odmah mogao sletjeti na otok koji je slabo naseljen i koji, kažu stručnjaci, često gori, zbog jakog juga. 

Grupa od 13 vatrogasaca krenula je gasiti požar

Zapovjednika Dinu Klarića s 12 vatrogasaca helikopter je prevezao dva kilometra od čela požara na Veli vrh. Četvorica su ostala na prvoj lokaciji. Njegov otac tražio je bolji signal za vezu, a trojica vatrogasaca iz Zablaća tražila su izgubljeni mobitel i radiostanicu.

Kako nisu uspjeli stupiti u kontakt sa zapovjednikom, krenuli su prema uvali Šipnat. Vjetar se odjednom okrenuo prema vatrogascima. 

- Nakon 15-ak minuta hoda došli smo do jednog dijela koji je bio otvoren s južne strane i tu je naglo krenula vatra i dim, tolikom brzinom da nismo uspjeli pobjeći, premda smo pokušali trčati. Međutim, bila je strašna vrućina i jednostavno nas je spržilo. Nosio sam dosta opreme pa sam bio nešto niže, odnosno ispod ostalih kolega vatrogasaca, tako da sam imao malo više vremena za pokriti lice i okrenuti leđa, a kako sam imao kacigu na glavi i vizir, zaštitio sam kosu i lice... Osjetio sam bol u rukama i vidio da su mi ruke natekle, te sam ostao na zemlji kao i ostali i pokušao stupiti u vezu s Javnom vatrogasnom postrojbom u Šibeniku, međutim, nisam imao signala. Oko sebe sam čuo jaukanje, zvanje u pomoć i vidio sam da su svi ozlijeđeni, međutim, nisam primijetio da je netko mrtav - rekao je jedini preživjeli vatrogasac Frane Lučić za Nacional. 

Nalet vrućine trajao je samo 15 sekundi

Čak tri sata čekali su spasioce. Njegovi kolege jaukali su i zapomagali. Dozivali su u pomoć, ali nisu mogli međusobno komunicirati od stravičnih bolova. Mobiteli nisu imali signala. Nalet vrućine trajao je samo 15 sekundi i vatra je jednostavno prešla preko njih. 

U vatrenom obruču poginulo je šestero ljudi, a sedmero je teško ozlijeđeno. Preživio je jedino Frane Lučić.

'Nikada nismo vidjeli ovakvu stravu'

Ekipa Gorske službe spašavanja, Hrvatska vojska i Pomorska policija sudjelovali su u akciji izvlačenja. Rekli su kasnije kako nikada nisu vidjeli takvu stravu. Istražni sudac, državni odvjetnik, ekipa za očevide i drugi stručnjaci tijekom noći su se uputili na Kornate. Rano ujutro došao je i tadašnji ministar obrane Berislav Rončević. 

Tri su glavne teorije o uzroku požara na Kornatima: eruptivni požar, curenje goriva iz helikoptera i eksplozija zaostale NATO bombe.

Prema jednoj teoriji vjerovalo se kako je helikopter Mi-8 prilikom slijetanja oštetio spremnike s gorivom te zalio vatrogasce pri uzlijetanju zbog čega su se zapalili. Ta teorija je brzo napuštena jer helikopter nikada ne slijeće u blizini požara, a ni jedan helikopter nije prijavio kvar u narednim danima. 

Da je bilo više kanadera, tragedija bi se izbjegla

Ipak, jedno je vjerojatno sigurno. Da je bilo više kanadera, tragedija bi se izbjegla. U jedinom kanaderu toga dana u zemlji letio je bojnik Stjepan Lešković. Prema nalogu kontrole leta u Zemuniku, morao se povući s Kornata u 15.20 i krenuo je za Vodice. Samo deset minuta kasnije vatrogasci su stradali. Iako je upozorio kako je situacija na Kornatu ozbiljna vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica rekao mu je kako mora odmah na gašenje požara jer vatra prijeti kućama u Vodicama. 

'Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu'

Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Najmlađa žrtve tragedija na Kornatima, 17-godišnji Marko Stančić, svom je ocu, po dolasku na Veliki Kornat poslao poruku: 'Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu', što je potaknulo novu dilemu - da je helikopter jednostavno ostavio vatrogasce bez dobre opreme.

Požar je zahvatio rasuti eksplozivni sadržaj iz NATO bombe?

Diplomirani pravnik Nediljko Pušić istraživao je sedam mjeseci kornatsku teoriju. Uvjeren je kako je tragediju izazvala eksplozija ostatka NATO bombe. 

Na web stranici Američkog šumskog ministarstva pročitao je sve o eruptivnim požarima i shvatio da požar na Kornatima nema veze s tim. Izostaje glavni preduvjet, a to je šuma, odnosno drvna masa i kisik. 

SAD i NATO su 1999. godine pokrenuli vojnu kampanju 'Operacija Saveznička sila' radi rješavanja krize na Kosovu. U akciji je korišten hrvatski zračni prostor, a baze u sjevernoj Italiji i nosači aviona u Jadranskome moru za borbena djelovanja. 

Naoružani borbeni zrakoplovi ne mogu sletjeti u zračnu luku ili na nosač aviona ako nisu bacili sve bombe na cilj i oslobodili se 'tereta'. Teret se odbacuje, nakon akcije, u za to predviđene zone. U Jadranu je bilo sedam zona za odbacivanje eksplozivnih naprava. 

Nakon završetka akcije pokrenuli su novu akciju kako bi sakupili sve odbačeno naoružanje. Talijanske teritorijalne vode sasvim su očišćene. 

Međutim, na Međunarodnoj konferenciji o razminiranju u kolovozu 2004. u Frederikshavnu u Danskoj, zapovjednik Bo Junker Albertsen izjavio je da nisu pronađene sve odbačene naprave. Nisu pronašli deset GBU-12, četiri CBU-87, a jedan CBU-87 je fragmentiran. 

Otok Kornat je u neposrednoj blizini zona za odbacivanje bombi i raketa. Pušić je uvjeren da je prilikom pada bombe na kornatski kamen rasut eksplozivni sadržaj koji je godinama bio izložen raznim atmosferskim uvjetima. Kobnog dana požar je zahvatio eksplozivni sadržaj.

Otac poginulog vatrogasca Dine Klarića, Josip tvrdio je kako je istraga bila nespretna, brzopleta i sve mu se činilo nelogično.

- Sada se u istrazi otvaraju naznake onoga što od početka tvrdim: skupinu moga sina nije ubila zapaljena trava ni nikakav eruptivni požar...Svakako da i Slavica i drugi iz vatrogasne zajednice snose dio odgovornosti, ali nisu ih oni zapalili. Krivi su oni koji skrivaju istinu....Ako se i dalje bude inzistiralo na tome da ih je ubila trava, eruptivni požar i slične gluposti, sam ću dokazati da to nije istina. Bit ću dobrovoljni pokusni kunić. Kad ponovno naraste trava, čekat ću ljetni dan s najvećim jugom, zapalit ćemo isti požar i pustiti ga da prođe preko mene na istom mjestu gdje je zapaljena skupina mog sina - rekao je tada za Večernji list. Lučić tvrdi isto.

- To od kornatske trave nije moglo biti. U trenutku kada je došao nalet vrućine, skinuo sam vizir i vidio u daljini vatricu i puno dima. Vidio sam bijeli, crni i žuti dim. Eksploziju nisam čuo, ali vjerujem da za kornatsku tragediju nije kriv eruptivni požar jer za to nije bilo ni uvjeta - objasnio je Lučić.

Draženu Slavici još se sudi

Glavni zapovjednik vatrogasaca Mladen Jurin podnio je ostavku. Zapovjednik Javne vatrogasne postaje Šibenik Dražen Slavica smijenjen je, kasnije i priveden istražnom sucu te zadržan u pritvoru.

Za stradavanje vatrogasaca tužiteljstvo je optužilo samo Slavicu, a tereti ga za kazneno djelo protiv opće sigurnosti. U optužnici između ostaloga stoji da je Slavica u gašenje požara na Kornatu, 30. kolovoza 2007. poslao dvojicu maloljetnika, civilnoga ročnika i vatrogasce koji nisu završili obuku za helikoptersko desantiranje. Osim toga državno odvjetništvo smatra ga odgovornim za kašnjenje akcije spašavanja unesrećenih vatrogasaca. Tužiteljstvo je optužnicu napisalo na više od 60 stranica, a sudski spis sadrži oko šest tisuća stranica.

Dražen Slavica rekao je na početku suđenja u Zadru kako se, uz dužno poštovanje prema preminulim kolegama, ne osjeća krivim. 

Suđenje traje već dvije i pol godine... Presuda se očekuje u rujnu.

Gordan Alfirev ubio se nakon tragedije

Gordan Alfirev (67), tajnik DVD-a Vodice, objesio se u sestrinoj konobi nekoliko tjedana nakon tragedije. U šibenskoj Vatrogasnoj zajednici rekli su da Gordan Alfirev nije bio oženjen i nije imao djece, da je vodički DVD doživljavao kao drugi dom i da ga je tragedija na Kornatu i smrt vatrogasaca iz Vodica, Tisnog i Šibenika jako pogodila.