Prošlo je 46 godina od najgore zrakoplovne nesreće u povijesti u kojoj je život izgubilo čak 583 putnika i članova posade. Te 1977. godine Boeing 747 je jedan od najglamuroznijih zrakoplova ikad napravljenih. No, nitko nije mogao ni zamisliti da će se dva takva aviona sudariti na pisti. 

Rijetku su zrakoplovne nesreće rezultat samo jedne greške ili jednog problema te se najčešće radi o više njih, kao i o nizu nesretnih okolnosti. Upravo su one snašle Boeing 747 kompanije Pan Am na letu 1736 te Boeing 747 kompanije KLM na letu 4805. Da stvar bude tragičnija, jedan od ta dva zrakoplova uopće nije trebao biti na Tenerifima, a kamoli na istoj pisti. 

'Kontrola nas je upozorila da sletimo na Tenerife' 

Oba zrakoplova, puna turista (uglavnom američkih u Pan Amu i nizozemskih u KLM-u), trebala su sletjeti na otok Gran Canaria 27. ožujka 1977. godine. No, teroristička skupina je na zračnoj luci u Las Palmasu na otoku postavila bombu.

- Približavali smo se zračnoj luci kad smo od kontrolnog tornja dobili upozorenje da sletimo na Tenerife - prisjetio se godinama kasnije prvi časnik u Pan Amovom Boeingu Robert Bragg. 

Oba aviona su preusmjerena na Tenerife. Dok je specijalna policija tražila bombe na zračnoj luci u Las Palmasu, dva Boeinga čekala su odobrenje da polete s Tenerifa skoro tri sata. 

Pan Amov kapetan Victor Grubbs zadržao je svih 380 putnika i 13 članova posade u zrakoplovu, dok je KLM-ov kapetan Jacob Van Zanten dopustio putnicima da se iskrcaju i vrate u zrakoplov prije nego što dobiju odobrenje da polete. Zbog prijetnje bombom je bilo doista neizvjesno kada će poletjeti na Gran Canariju i kada će se, naposljetku, vratiti u Nizozemsku.

Dok je punio gorivo, nad zračnu luku se spustila magla 

Van Zanten nije htio gubiti vrijeme i čekati pa je odlučio u međuvremenu, dok ne dobiju dopuštenje, napuniti gorivo. 

Zračna luka Las Palmas, koja im je i bila primarno odredište, se u međuvremenu otvorila. No, iako je htio poletjeti što prije, kapetan KLM-a je opet trebao čekati. Nekoliko manjih zrakoplova uspjelo ga je zaobići i poletjeti. 

- Ispred nas bila su na redu za polijetanje tri zrakoplova, mi smo bili odmah iza KLM-ovog Boeinga. U jednom trenutku predložio sam da ga zaobiđemo, odnosno da zajedno s inženjerom izađem van i izmjerim je li to moguće - rekao je Bragg, prvi časnik u Pan Amovom Boeing. Njihov je avion ipak bio prevelik za to. 

Punjenje goriva bila je još jedna od nesretnih okolnosti, faktora koji će tek nekoliko trenutaka kasnije prouzrokovati najgoru zrakoplovnu nesreću u povijesti.

Obzirom da se KLM-ov zrakoplov napunio gorivom, bio je i teži, a to je značilo da treba i više piste kako bi poletio. 

Da Van Zanten nije odlučio puniti gorivo, KLM i Pan Am bi poletjeli dok je vrijeme još bilo dobro za to. U 35 minuta, dok su čekali da se KLM-ov zrakoplov napuni, gusta magla spustila se nad zračnu luku. Kasnija izvješća pokazala su da KLM-ov zrakoplov nije bilo potrebno dodatno puniti jer je imao dovoljno goriva za let. 

Problemi u komunikaciji 

Uobičajena ruta do praga piste 30 bila je blokirana zbog gužve na zračnoj luci pa su se oba zrakoplova morala vratiti na početak piste i okrenuti za 180 stupnjeva da polete iz suprotnog smjera.

Zbog guste magle kapetani Van Zanten i Grubbs nisu vidjeli da su obojica u isto vrijeme na pisti, a nije ih vidio ni kontrolni toranj. Tada manje zračne luke, kao što je bila ta na Tenerifima, nisu imale radare za praćenje zrakoplova na tlu. 

Kontrolni toranj rekao je kapetanu KLM-a da zrakoplovom ide do kraja piste, okrene se i čeka dok ne dobije dopuštenje da poleti. Kapetanu Pan Ama iz kontrolnog tornja su poručili da slijedi KLM, ali da skrene lijevo na jedan od izlaza dok KLM ne poleti. No, zbog guste magle i zbunjujućih uputa tornja, piloti Pan Ama nisu bili sigurni kada trebaju skrenuti s piste. Iz tornja im javljaju da izađu na treći izlaz. 

- Jedan, dva, tri, treći izlaz, treći izlaz - poručio im je kontrolor. No, zrakoplov je već prošao prvi od četiri izlaza pa je posada zaključila da je treći izlaz zapravo četvrti. Onaj najbliži KLM-ovom zrakoplovu koji se spremao poletjeti. 

- Prethodni zrakoplov je to napravio, nama je to bilo logičan izlaz - ispričao je Bragg. 

'Iznenadili smo se kad smo čuli što je rekao' 

KLM je na poziciji. Čekaju upute od kontrolnog tornja, a zatim i dopuštenje da polete.

- Čuli smo kako prvi časnik KLM-a čita upute zračne kontrole, a zatim je rekao nešto što nas je iznenadilo. Na kraju je rekao: Polijećemo - ispričao je Bragg. On i kapetan javljaju tornju da su i dalje na pisti. 

Toranj zove KLM da im kaže da pričekaju s polijetanjem. Inače bi ih to zaustavilo, no zbog dvosmjernih VHF-stanica, dok su toranj i zrakoplov razgovarali međusobno, KLM-ova posada nikada nije dobila poruku. 

NAKON VIŠE OD 50 GODINA Boeing prestaje proizvoditi 747

Posada Pan Ama za nekoliko je sekundi vidjela svjetla KLM-ovog Boeinga. Išao je kroz maglu ravno prema njima. Grubbs je pokušao svoj zrakoplov maknuti s piste u travu, a Van Zanten nije imao druge opcije nego KLM-ov Boeing podići što prije u zrak.

- Sjećam se da sam pomislio: Molim te, Bože, samo da nas promaši. A onda sam zatvorio oči i sagnuo se - prisjetio se Bragg. 

Sudar je bio neizbježan. 

'Svi su vidjeli samo KLM. Možda bi nas više preživjelo da su službe došle brže' 

KLM-ov Boeing 747 se zapalio i nitko od 248 putnika i posade se nije uspio spasiti. Iz Pan Amovog zrakoplova uspio se spasiti 61 putnik i član posade. Nažalost, nakon što su uspjeli izaći iz zrakoplova, kako je kasnije ispričala posada, do ozlijeđenih nije došao nitko od spasilačkih službi. 

SKUP ZA KORIŠTENJE Kraj jumbo jeta: Britanci zbog korone umirovili Boeing 747

- Zbog magle i činjenice da je KLM u tom trenutku bio bliže kontrolnom tornju, svi su vidjeli samo njih. Do nas nitko nije ni došao. Tko zna koliko bi života možda bilo još spašeno da su na vrijeme mogli reagirati - poručio je Bragg. 

Promjena regulativa 

Najgora zrakoplovna nesreća u povijesti je, kao i sve druge prije i poslije nje, potaknula na promjenu određenih regulativa. U cijelom svijetu su nakon nje standardizirani pojmovi koji se smiju govoriti u određenom dijelu procesa prije polijetanja. 

Fraze "OK" i "Roger" koje su se koristile u komunikaciji između tornja i KLM-ovih pilota više se ne smiju koristiti kao znak da je netko od sugovornika shvatio ili čuo onog drugog, već postoji cijela procedura koja se treba poštovati. 

Također, riječ "takeoff" (polijetanje), koja je dodatno zakomplicirala njihovu komunikaciju, nakon nesreće 1977. godine smije se koristiti isključivo kada se daje dopuštenje za polijetanje. Sve do tog trenutka, i posada i toranj koriste riječ "departure" (odlazak).