'Dokument je problematičan i nerealan, bez plana i strategije, njime se održava status quo'

Nakon slobodnih govora zastupnika, u Sabor su stigli premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić koji će predstaviti proračun za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna.

- Ovo je proračun koji osigurava Hrvatskoj gospodarski oporavak - kazao je premijer napominjući kako je cilj Vlade da i dalje pružati potporu građanima i gospodarstvu. Ustvrdio je kako je reakcija Vlade i krizi bila brza i učinkovita. 

- Dobro je da se nakon još pesimističnijih prognoza očekuje pad BDP-a od 8 posto, a iduće godine očekujemo rast od 5 posto - kazao je Plenković napominjući kako Europska komisija očekuje da će nam gospodarstvo rasti 5,7 posto. Napomenuo je da je za zdravstvo, mirovine, nezaposlene i socijalnu skrb izdvojeno dodatnih 8,6 milijardi kuna, djelomično ili potpuno oslobađanje poreza i doprinosa stajalo je 5,3 milijarde kuna, a nastavljeno je smanjivanje poreznog rasterećenja.

Plenković je napomenuo kako Vlada želi pomoći onima koji su najpotrebitiji, roditeljima-njegovateljima, osobama s invaliditetom, osigurati nacionalnu naknadu za starije osobe, povećati prava za roditeljski dopust za zaposlene. Izuzetno je važnim izdvojio da u 2021. godini ostanemo na manjku od tri posto, te najavio u godinama pred nama smanjivanje javnog duga .

- Cilj je u proračunu zaštiti najosjetljivije skupine i potaknuti poduzetnike i gospodarstvo - poručio je Plenković.

Ministar financija naveo je kako je zakonom utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna. U trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu. Marić je kazao kako je namjera refinancirati taj dug. Na premijerovo izlaganje zastupnici imaju 31 repliku

Oporbu je zanimalo ima li Hrvatska plan B budući da se u velikoj mjeri oslanja na prihode iz EU-a, a Poljska i Mađarska najavljuju veto na proračun EU-a . Dio je upozoravao kako im je ostavljeno prekratko vrijeme za pripremu kvalitetne rasprave o tako važnom dokumentu kao što je proračun.

- Proračun je upućen je 30. listopada, dovoljno rano. Ne sjećam se da je ikada tako rano upućen tekst i ako se niste uspjeli pripremiti za raspravu u 19 dana onda vjerojatno imate nekih problema - kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Arsen Bauk (SDP) naveo je kako je proračun kompleksan pa se potkrade i poneki propust.

- U proračunskim prihodima nedostaje stavka od 18,1 milijuna kuna. I to 3,5 milijuna kuna na stavci - kazne i 14,6 milijuna kuna na - uplata nepripadajuće dobiti koje će HDZ trebati uplatiti po presudi za Fimi mediju. Znam da vas iznimno iritira kada se uspoređuje HDZ s onim iz 2008. godine, međutim dok svaki mjesec ili svaka dva-tri mjeseca morate smjenjivati ministre zbog afera, dok se nedovoljno na lokalnoj razini ograđujete od postupaka vaših lokalnih čelnika, dok državne tvrtke tuže zbog izgovorene riječi sa državnim novcima zastupnike, pa i vašeg najdražeg Marasa, nema šanse da vam pustim da tako lako skinete tu etiketu ili kako bi vi rekli 'no way' - kazao je SDP-ovac.

Kad je riječ o tužbama koje je spomenuo zastupnik, za premijera Plenkovića takvo ponašanje je nedopustivo. Najavio kako će tražiti od nadležnih ministara da vide kako je moguće da netko tko je predsjednik uprave pokreće tužbe protiv saborskih zastupnika, uključivši i bivšeg saborskog zastupnika Gordana Marasa. Osvrnuo se nepravomoćnu presudu HDZ-u.

- Kao što znate, 'no way' što se tiče etiketa. Tu ću čvrsto ustrajati jer to nema nikakve veze sa mnom i s aktualnim vodstvom HDZ-a. A drugo, uložit će se žalba kao dopušteni pravni lijek, a što se tiče kasnije, to ćemo vidjeti - rekao je Plenković.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski Suverenisti) tražio je od premijera odgovor koja je Hrvatska po redu po padu BDP-a u Europi, po pojedinačnoj potrošnji i deficitu u ovoj novonastaloj koronakrizi. 

- Odgovorit će vam ministar Marić pismeno - odgovorio je Plenković. 

Zekanović mu je uzvratio:  

-  Je li teško reći da smo zadnji ili predzadnji? Je li to teško izgovoriti? Kažite, mi smo od 27 članica predzadnji, gori su od nas Bugari. Po padu mislim da smo najgori. Jeste vi odgovorni za to? Ne znam, netko je odgovoran - nabrajao je Zekanović.

Uvjeren je da ćemo tek 2023. godine doći na razinu razvijenosti iz 2008. godine te napominje kako ćemo stagnirati 15 godina. 

- Vi nemate hrabrosti reći da su od nas gori samo Bugari i da imamo najveći gospodarski pad u EU. Vi se ovdje ponašate onako s visine, govorite o gospodarskom rastu i europskim novcima koji će doći. Građani imaju dojam da nam je dobro, ali nije nam dobro. Budite iskreni i recite građanima da smo u katastrofalnoj situaciji - poručio je Zekanović.  

Božo Petrov (Most) stava je da je predloženi dokument problematičan na tri razine. 

- Ne vidim plana ni strategije, on nije aktualan i nerealan je. Neki podaci su namjerno predimenzionirani, a drugi se umanjuju. U proračun nije uključeno milijardu i 200 milijuna kuna koji je Vlada dogovorila sa sindikatima. Raspravljamo o proračunu za koji sad znamo da ne vrijedi - kazao je zastupnik. 

Zastupnik zeleno lijevog bloka Damir Bakić od premijera i ministra financija tražio je odgovor je li u proračunu zaista osiguran novac za 4 posto povećanje osnovice plaća zaposlenima u državnim i javnim službama, ali i za pripadajuće sektorske dodatke. Secirajući proračunske stavke proračuna upozorio je kako 20 milijardi odnosno osmina novca na rashodovnoj strani otpada na usluge. Svjestan je da su neke od njih neophodne i vrlo skupe poput upravljanja naftnim zalihama, ali uvjeren je da su mnoge od njih suvišne i plod naše neorganiziranosti, neusklađenosti i nekoordiniranosti rada u ministarstvima i drugim institucijama. 

- Svako ministarstvo ima rashode za usluge. Kakve su prirode te usluge i trebamo li ih? Samo administrativne usluge nas koštaju više od 600 milijuna kuna - upozorio je Bakić.

Primijetio je u proračunu i daljnje povećanje izdvajanja za Katoličku crkvu koja se temelje na Vatikanskim ugovorima. 

- Za 2021. planarno je 326 milijuna kuna što je 11 posto više nego ove godine i 4 posto više od plana za 2021. Koje je objašnjenje tako bitnog uvećanja ovog ionako enormnog izdatka - kazao je Bakić. 

Istovremeno su navodi smanjene važne stavke za kulturu i medije. Pozdravlja povećanje proračuna za ured pravobraniteljice za djecu, ali ne slaže se sa smanjenjem proračuna pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova. 

Peđa Grbin (SDP) upozorio je da unatoč krizi i izazovima s kojima se moramo suočiti mi probleme pokušavamo riješiti na način koji bez obzira što on do sada nije dao nikakve rezultate.

- Ovaj proračun je kontinuirani obrazac zadržavanja statusa quo. Mi i dalje kontinuirano tvrdimo kako želimo da se nešto napravi, a ustvari činimo sve da se ništa ne bi promijenilo - kazao je. 

Naveo je kako to najbolje oslikava tvrdnja premijera da se povećavaju sredstva za zdravstvo nije točna. Napominje da opet u proračunu nisu predviđena sredstva za pokrivanje dugova koji postoje prema veledrogerijama kao i ni za prekovremene sate zdravstvenih radnika.  

Ukupni prihodi predloženog proračuna veći su za 12,3 posto u odnosu na planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

Prihodi od poreza iduće godine trebali bu dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna.

POGLEDAJTE VIDEO: Sabor o proračunu 

Ukupni rashodi planiranu su za 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 milijardi kuna.

Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,5 milijardi kuna, i to za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave kojima će zbog zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak od iduće godine posljedično pasti prihodi.

SJEDNICA VLADE Plenković: Stožer će izraditi novi paket mjera, krivulja ne pada...

Nadalje, na rashodnoj strani proračuna predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući i školstvo za gotovo 493 milijuna kuna, kao i gotovo 435 milijuna kuna za sredstva učešća u EU pomoći. Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 milijun kuna, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.

U odnosu na ovu godinu, planirano je i 134,2 milijuna kuna više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći te 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Prema Vladinu planu, država se za tekuće obaveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 milijardi kuna.
Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

PROZIVAJU VLADU I STOŽER 'Populizam i podilaženje ima granicu, a to su zdravlje i životi ljudi. Vidimo nesnalaženje...'

Po pojedinim sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 2,6 posto, državne potrošnje za 0,5 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 0,8 posto te rast izvoza roba i usluga za 9,8 posto. Istodobno, očekuje i pad uvoz roba i usluga za 8,9 posto.

Bez obzira na jednokratni šok i efekt covida, s predloženim proračunom za 2021. i projekcijama, Vlada osigurava nastavak održivosti javnih financija, poručio je ministar financija Zdravko Marić ističući kako se u iduće dvije godine predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u prosjeku za 2 postotna boda godišnje - u 2021. na 85,3 posto, u 2022 na 83,4 posto te u 2023. na 81,2 posto BDP-a.