![](https://img.24sata.hr/y_T9octxyVZYHUX17YyjMM4FYDk=/1330x443/smart/media/images/2022-05/dizajn-bez-naslova-2022-02-02t203317-258.jpg)
![](https://img.24sata.hr/DfaH6CXcp4q6fqfss1kfcX8NwAc=/540x450/smart/media/images/2022-05/dizajn-bez-naslova-2022-02-02t203317-258.jpg)
Prognoze su da će 2100. godine u Hrvatskoj biti 2 milijuna ljudi. Može li se spriječiti katastrofa?
Broj novorođenih je u BiH od 1971. do 2020. pao s 87.990 na 25.590, što je pad od tri i pol puta. Hrvatska je 1971. imala 65.850 novorođenih, a 2020. samo 35.340...
Zdrav razum govori, a i ekonomska teorija potvrđuje, kako ljudi migriraju kako bi osigurali bolji život sebi i svojoj obitelji. Ali, osjećamo da bi emigracija bila znatno slabija u nekoj zemlji kad bi unatoč trenutačnom siromaštvu postojala reforme i vidljive promjene u društvu. Takve da bi ljudi bili spremni živjeti u siromašnijem društvu danas ako bi znali da će njihova djeca živjeti sutra bolje ili znatno bolje. Ako godinama i desetljećima nema reformi, kad zavlada ekonomska stagnacija, a reformi nema niotkuda, tada započinje masovno iseljavanje. Što je depresija i razočaranost veća, veće je i iseljavanje. Demografija u toj priči ide paralelno s emigracijom jer što više ljudi iseljava, više odlazi i potencijalnih roditelja. Koji i dalje rađaju djecu, ali u 'krivoj' državi.