Ovi poremećaji će sigurno utjecati na domaće tržište gdje se svaki tjedan korigiraju cijene. Promjene će se vidjeti kroz dva do tri tjedna, rekao nam je naftni stručnjak Igor Dekanić
PITALI SMO STRUČNJAKE
Na pomolu rat za naftu: Što to znači za tržište u Hrvatskoj?
Nakon napada dronovima na naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji zatresle su se londonska i američka burza. Taman kad su cijene stale padati, svijet je potresla vijest o otetom saudijskom tankeru nafte. Iranci su ih presreli i optužili za krijumčarenje nafte, javlja BBC. Odgovornost za subotnji napad na dva saudijska postrojenja preuzeli su jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran. Jučerašnji dan na londonskoj i američkoj burzi započeo je s porastom od 13 odnosno 15 posto cijena barela nafte.
Kako je dan odmicao tako su se ti postoci smanjivali i stabilizirali, a onda je uslijedio novi šok - otimanje saudijskog tanke. BBC je javljao da se sumnja da iza svega stoji Iran pa je američki predsjednik Donald Trump na društvenim mrežama napisao:
“Spremni smo za okidanje, ovisno o verifikaciji, no čekamo da od (Saudijaca) čujemo tko je po njima izazvao taj napad i pod kojim ćemo uvjetima nastaviti dalje!”
- Ovi poremećaji sigurno će utjecati na domaće tržište, na kojem se svaki tjedan korigiraju cijene. Promjene će se vidjeti za dva-tri tjedna, no teško je predvidjeti koliko će se to konkretno odraziti na budžet vozača - rekao nam je naftni stručnjak Igor Dekanić.
Na naše cijene utječe stanje na mediteranskom tržištu
Ujedno pojašnjava zbog čega se naše cijene goriva ne bi smjele drastično mijenjati.
- Na naše cijene benzina i dizela utječe stanje na mediteranskom tržištu jer mi pretežno kupujemo naftu od talijanskih, rumunjskih i grčkih rafinerija. Dakle, nismo izravno vezani za londonsku i američku burzu. Od londonskog porasta cijene barela nafte od 13 posto u nekoliko sati je pala na šest posto. Slično je bilo i na američkom tržištu. To najbolje pokazuje da robne burze uvijek reagiraju nervoznije nego što su realne veličine poremećaja - kaže Dekanić.
Podsjetio je i kako smo prije deset godina svjedočili nestanku libijskog tržišta nafte koje je tada držalo do tro posto svjetskog tržišta.
- Nakon arapskog proljeća i napada na Libiju cijene nafte skočile su do pet posto u prvih nekoliko dana. Rezultat je bio nestanak libijske nafte da bi se kroz mjesec dana unatoč tome tržište stabiliziralo - dodaje Dekanić.
Podsjetio je i kako je prije deset godina barel nafte na svjetskom tržištu iznosio 60 dolara, a litra benzina se kod nas tada kretala oko 6,5 kuna. I danas barel nafte iznosi oko 60 dolara no litra benzina ili dizela premašuje 9,5 kuna.
Čermak: Ovo je mala histerija
Zašto pitali smo smo vlasnika Croduxa, umirovljenoga generala HV-a Ivana Čermaka.
- Teško je unaprijed govoriti no ovaj tjedan se cijene sigurno neće mijenjati. Iako se uvijek ističe kako na nas ne utječu promjene na svjetskom tržištu jer smo vezani za Mediteran, moram reći da tu nema velike razlike. Sve se promjene na kraju i na nas pretoče - kaže nam Čermak te dodaje:
- Ipak, ovo je sve mala histerija jer se javljaju oprečne informacije. Prve vijesti su bile da dronovi nisu oštetili rafineriju da bi smanjili proizvodnju za više od pet milijuna barela dnevno. Radi li se o spinu ne znamo, no do sada se pokazalo da se tržište nakon svih potresa brzo stabilizira.
Arapska koalicija: oružje korišteno za napade na Saudijsku Arabiju iransko
SAD razmatra jačanje suradnje sa Saudijskom Arabijom razmjenom obavještajnih podataka, nakon subotnjeg napada na naftna postrojenja za koje je Washington okrivio Iran što je poduprla i arapska koalicija tvrdnjom da je korišteno iransko oružje za napade.
Napadi dronovima na dva postrojenja saudijske naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu su izazvali požare i znatno smanjenje proizvodnje. Odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Huti koje podupire režim u Iranu, no Teheran niječe svaku odgovornost.
Američki dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, nisu rekli u kojoj bi se mjeri osnažilo dosadašnje ograničeno dijeljenje obavještajnih podataka sa zemljom u kojoj je napadnuto najveće postrojenje za preradu nafte u svijetu, dodavši da administracija "važe" i druge opcije kao odgovor na taj napad.
SAD, naime, se ne želi previše uvući u sukob u Jemenu te je vrlo ograničeno dijelio informacije sa Saudijcima vezan uz pobunjene Hutije.
U međuvremenu koalicija predvođena Saudijskom Arabijom tvrdi da je napad na naftna postrojenja izveden iranskim oružjem te da napad nije izveden s jemenskog teritorija.
"Preliminarni rezultati pokazuju da je oružje iransko i trenutno nastojimo utvrditi lokaciju s koje je napad izveden (...) teroristički napad nije došao iz Jemena kako tvrde Hutiji", kazao je glasnogovornik koalicije Turki al-Malki.
Neimenovani američki dužnosnik kazao je da su mete pogođene na 19 mjesta i da su napadi došli iz smjera zapad-sjeverozapad, što ne odgovara poziciji teritorija u Jemenu koji drže Huti, koji se nalaze jugozapadno od saudijskih naftnih postrojenja.
U reakcijama na napade Sjedinjene Države već su u subotu za napad okrivile Iran, koji to niječe, a Rusija je u ponedjeljak upozorila da ne treba brzati s optužbama.
U ocjenama se razlikuju i izaslanici Ujedinjenih naroda pa je tako posebni izaslanik UN-a za Jemen Martin Griffiths rekao Vijeću sigurnosti UN-a da još "nije posve jasno tko stoji iza napada".
Američka veleposlanica pri UN-u Kelly Craft Vijeću je je rekla da informacije o napadu "pokazuju odgovornost Irana".
Britanska veleposlanica Karen Pierce opreznija je i poručuje da "još razmatramo što se dogodilo i tko je odgovoran".
"Kada se to utvrdi razgovarat ćemo s našim partnerima kako nastaviti na odgovoran način", kazala je Pierce.
Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab potvrdio je da još nije jasno tko je odgovoran za te napade, ocijenivši ih "obijesnim kršenjem međunarodnog prava".
Stoltenberg "krajnje zabrinut" zbog opasnosti eskalacije
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da je "krajnje zabrinut zbog opasnosti eskalacije" nakon napada na saudijska naftna postrojenja, i optužio je Teheran da destabilizira cijeli Bliski istok.
Stoltenberg je govorio prvi puta nakon napada dronovima na dva postrojenja saudijske naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu. Napadi su izazvali požare i prepolovili proizvodnju saudijske nafte, što pogađa svjetsku opskrbu naftom.
Odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Huti koje podupire režim u Iranu, no Teheran niječe svaku odgovornost.
Washington i Rijad optužuju Iran za taj napad.
Sjedinjene Države navode da nemaju nikakav dokaz da je napad izveden iz Jemena.
Američki predsjednik Donald Trump je u nedjelju rekao da su Sjedinjene Države spremne odgovoriti na napad.
Stoltenberg je naglasio da oni "pozivaju sve strane da spriječe takve napade jer bi oni mogli imati negativne posljedice na cijelu regiju" i optužio je Iran da podržava razne terorističke skupine i da je odgovoran za destabilizaciju cijele regije.
Pokretanje videa...
00:31
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
