Prijedlog zakona čeka raspravu u Saboru: ‘Ilegalne kladionice doživjet će veliki procvat'

Odgovorno priređivanje igara na sreću i ograničavanje njihove dostupnosti ideje su kojima se Vlada vodila u izmjenama Zakona o igrama na sreću, s ciljem smanjenja incidencija ovisnosti i njenih negativnih posljedica na pojedinca, ali i društvo u cjelini. No pitanje je hoće li se predloženim odredbama ti ciljevi i ostvariti. Iz samog prijedloga zakona, koji je iz Vlade otišao u Sabor, i tamo čeka raspravu, jasno je jedino da će, bude li kao takav usvojen, imati izrazito negativne posljedice na najmanje dvije grane industrije u Hrvatskoj - na medijski sektor i na industriju igara na sreću. Umjesto proklamiranog cilja, k tome, dogodit će se ekspanzija crnog tržišta i dramatičan udar na održivost medija te na, posljedično, slobodu novinarstva. Prema prijedlogu izmjene zakona, ubuduće bi bilo zabranjeno oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, a oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim (televizijskim) i radijskim programima zabranjuje se od 6 do 23 sata. Zanimljivo, u prvoj verziji izmjena zakona u e-savjetovanju stajala je i odredba o iznimci prema kojoj zabrane ne bi bilo 15 minuta prije, tijekom te 15 minuta poslije sportskog događanja koje se emitira uživo, a koja je do saborske procedure nestala.

Prilikom oglašavanja moraju se isticati upozorenja da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost te da je zabranjeno sudjelovanje maloljetnika. Iznimka bi, prema prijedlogu zakona, bile lutrijske igre niskog rizika, kod kojih igrač saznaje ishod igre do najviše tri puta tjedno, kao i instant te ekspres lutrijske igre koje koriste papirnate srećke. Hrvatska udruga priređivača igara na sreću te Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), koja okuplja sve najveće televizijske kuće i elektroničke medije u Hrvatskoj, navode kako je pohvalno to što je regulator - Ministarstvo financija i Porezna uprava - prepoznao potrebu za ažuriranjem zakonskog okvira igara na sreću, no ujedno ističu da je izmjenama Zakona o igrama na sreću propušteno adresirati pravi problem. Zakon je, naime, isključivo restriktivno usmjeren na domaće medije i domaće priređivače igara na sreću, a iz vida ispušta ilegalne priređivače igara. Upravo su oni korijen problema, čine 38 posto tržišta, a nisu na radaru države. Predstavnici priređivača bili su dio radne skupine za izradu izmjene zakona, ali mediji nisu prepoznati kao potreban dionik procesa, a prijedlog mjera je nedorečen. Upravo medije on identificira kao glavnog "negativca" u borbi protiv problematičnog igranja. Iako je svima stalo do toga da se ovo područje uredi, glavni tajnik Hrvatske udruge priređivača igara na sreću, Filip Jelavić, ističe da se krenulo pogrešnim putem. Prvo je trebalo, napominje, urediti tržište, na kojem će se, ovako, propustiti riješiti problem "ilegalaca". Njima će u konačnici, bez ikakve kontrole, biti gurnuti građani, pa i maloljetnici, koji u klađenju i kockanju žele okušati sreću.

- Naš je prijedlog efikasna i ekonomična borba protiv ilegalnih priređivača, a onda uređenje domaćeg sustava. Ilegalni priređivači, registrirani u inozemstvu, vrlo brzo generiraju nove linkove, a ne plaćaju nikakve poreze niti zapošljavaju radnike, za razliku od domaćih priređivača, kao i domaćih medija u kojima se oglašavaju. Zakonom se ograničava oglašavanje kod domaćih medija, a Google, Meta (Facebook, Instagram), primjerice, i dalje će bez ikakvih problema plasirati oglase i povećavati im cijenu - upozorava Jelavić.

Vlada, dodaje, nema alata kojima ih može ograničiti, u čemu leži korijen problema. Kako zaključuje, Vlada iz nepoznatog razloga taj problem ispušta iz vida. A što ograničavanje i zabrana reklamiranja znači za domaće medije, jasno pokazuje financijska analiza medijske industrije. Od ukupne oglašivačke potrošnje u Hrvatskoj čak 40 posto odlazi na Google i Metu, televizija uzima 30 posto, a na hrvatske digitalne medije odlazi samo 16 posto. Pojednostavljeno, Google i Meta otimaju prihode hrvatskim medijima, a isti proizvod prodaju za deset posto cijene od one koju imaju hrvatski mediji. Pritom, ne zapošljavaju domaće ljude i ne plaćaju doprinose i poreze. Od 2021. do 2024. Google i Meta u Hrvatskoj su prihodovali 777 milijuna eura, a Hrvatska je izgubila 140 milijuna eura poreza na dobit. Industrija igara na sreću lani je bila nositelj čak šest posto ukupnih ulaganja u oglašavanje, a prema postojećim trendovima, ove godine čine devet posto ukupnog oglašavanja.

- Zabrana oglašavanja oštetit će hrvatske nezavisne medije više nego što su zajedno učinile pandemija i recesija 2008/2009. godine. Posljedica zakona bit će da Google i Meta i dalje mogu nesmetano rasti, ilegalni mediji (promotori) i ilegalni priređivači doživjet će procvat, a država će izgubiti milijune eura od industrije igara na sreću - upozorava Zoran Turković, glavni izvršni direktor 24sata.

Ministarstvo financija planira proširiti postojeće mjere sprečavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača putem interneta, koje se provode blokadom pristupa sadržaju internetskih stranica. Izmjenom Općeg poreznog zakona propisat će se mjere blokade uplata u igre koje internetom priređuju nelicencirani priređivači, a mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga, odnosno banke i kartične kuće. Jelavić navodi da su priređivači ponudili rješenja kako doskočiti ilegalnim priređivačima, ali za sada od nadležnih nisu dobili konkretan odgovor.

- Ponudili smo tehnološko rješenje za blokiranje ilegalnih priređivača, kojim bi se blokiralo 50.000 stranica na dan, a trenutno se blokira 100 stranica godišnje - navodi Jelavić.

Iz vida je ispušteno to da postoje i alternativne metode plaćanja, danas vrlo raširene - od različitih aplikacija i kriptovaluta do globalnih sredstava plaćanja i kartica.

- Brine me što vodeći stručnjaci za ovisnost sve navedeno ne vide kao problem te također ispuštaju iz vida ilegalne priređivače i ilegalne medije, odnosno promotore. Pozvao bih vladajuće i stručnjake da se do konačnog prijedloga pozabave ključnim problemima jer će ovako postavljenim zakonom ilegalci imati samo još veći upliv na tržište - upozorio je Jelavić.

Primjer Italije, koja je prije pet godina uvela zabranu oglašavanja kockanja na TV-u, internetu i radiju, pokazuje da njihovi građani na web stranicama za kockanje na crnom tržištu godišnje ostave 25 milijardi eura. Njihovo iskustvo dokaz je da državna zabrana oglašavanja za legalne priređivače igara na sreću pogoduje crnom tržištu, zbog čega je Europska udruga za igre na sreću i klađenje Italiju krajem prošle godine pozvala na reviziju opće zabrane oglašavanja kockanja. Bez dovoljne razine oglašavanja, zaključili su, ne postoji pravi način da Talijani razlikuju licenciranu web stranicu za kockanje, na kojoj se propisi poštuju, i onu koja to nije. Danska je dobar primjer države koja se ozbiljno uhvatila u koštac s ilegalnim kockanjem, ona blokira pristup sajtovima koji takvo kockanje nude. Porezna uprava Ministarstva financija odgovorila je na naš upit o izmjenama zakona, a Ministarstvo kulture i medija potpuno se oglušilo.

- Ekspanzija priređivanja igara na sreću putem interneta i znatno veća dostupnost igara na sreću, koju prati porast ponašajne ovisnosti o igrama na sreću, zahtijevali su provođenje analize tržišta igara na sreću te je u tu svrhu osnovana radna skupina za analizu tržišta igara na sreću i postojećeg zakonodavnog okvira. Činili su je predstavnici državnih tijela, udruga priređivača i akademske zajednice. Provedena analiza ukazala je na nužnost adekvatnog usklađenja normativne regulacije igara na sreću s promjenama na tržištu igara na sreću i posljedicama razvoja igara na sreću na društvo u cjelini - stoji u odgovoru Porezne uprave.

Ne piše zašto nisu uključeni i predstavnici medija.